Povežite se s nama

U fokusu

Novo doba hrvatskog školstva: nakon e-Škola kreće novi projekt za koji prijave kreću već ove godine

Objavljeno:

- dana

POČEO CECIIS 2017. NA FOI-ju

Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu danas je počela međunarodna znanstvena konferencija posvećena informacijskim i inteligentnim sustavima – CECIIS 2017.

Riječ je o najvažnijem godišnjem međunarodnom događanju koje varaždinski informatički fakultet ove godine održava 28. godinu zaredom.

– Konferencija je značajna u hrvatskim i međunarodnim okvirima. Svake godine dođu renomirani svjetski stručnjaci i znanstvenici, među kojima je ove godine profesor Branimir Selić, kojeg dobro znaju svi informatičari. Takvog čovjeka treba moći dobiti i sigurno ne bi došao u Varaždin da naša konferencija nešto ne znači u međunarodnim okvirima – rekao je prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan FOI-ja. 

 

Prof. dr. sc. Neven Vrček, dekan FOI-ja

Na konferenciji je sudjelovala i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

– Konferencija je značajna za mlade istraživače, ali i za promociju projekata i ugovaranje novih. Ove godine, paralelno s konferencijom, idu tri projekta koji su međunarodni, pri čemu bih posebno istaknula projekt e-Škole, koji će biti predstavljen danas – istaknula je ministrica Divjak.

Projekt e-Škole započeo je u ožujku 2015. i trebao bi završiti iduće godine, a “težak” je 300 milijuna kuna. Projekt obuhvaća 151 školu, a u njega su uključene i škole iz Varaždinske i Međumurske županije. Svoj današnji dolazak na konferenciju i FOI ministrica Divjak iskoristila je da najavi novi, još veći projekt.

– Kad završi projekt e-Škole, u koji sam i sama bila uključena kao predsjednica Programskog odbora prije nego sam postala ministricom, napravit će se evaluacija svega što je napravljeno i krenut će se s pripremama za novi, veliki projekt koji će se također financirati iz EU fondova – najavila je Divjak i dodala kako će samo do kraja ove godine iz EU fondova Ministarstvo povući milijardu kuna, a iduće godine dvostruko više. 

– To su novci koje mi u proračunu nemamo – poručila je ministrica danas u Varaždinu.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak

Goran Kezunović, ravnatelj CARNET-a koji provodi projekt e-Škole i koji je danas predstavio aktivnosti u sklopu tog projekta najavio je da će se škole za novi projekt moći prijaviti već krajem ove godine.

– Pilot projektom e-Škole kojim se želi postići podizanje digitalne zrelosti svih osnovnih i srednjih škola, obuhvaćeno je 151 škola u Hrvatskoj, a velikim projektom koji počinje za dvije godine bit će obuhvaćeno minimalno 700 škola. Postoji mogućnost da se u novi projekt uključe u sve škole, no to još pregovaramo – otkrio je Kezunović.

 

Goran Kezunović, ravnatelj CARNET-a

Upravo je s predstavljanjem projekta e-Škole počela je ovogodišnja konferencija CECIIS 2017., koja traje do petka.

Ove godine tematski je naglasak konferencije na budućim trendovima u informacijsko-komunikacijskim znanostima.

Uz Branimira Selića, osnivača i predsjednika kanadske kompanije Malina Software Corporation, na konferenciji sudjeluje i Sokratis K. Katsikas, profesor na Norveškom sveučilištu znanosti i tehnologije (NTNU).  

U tri dana trajanja konferencije svoje radove prezentirat će znanstvenici i stručnjaci u području informacijskih i inteligentnih sustava iz 12 zemalja Europe i svijeta.    

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje