Varaždinska županija započela suradnju s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku
Varaždinska županija započela je suradnju s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku koja će biti konkretizirana potpisivanjem Sporazuma o suradnji tijekom rujna...
Pred pedeset godina, 19. siječnja 1974., u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa u Radovcu sakrament braka sklopili su Ljubica Premuž i Antun Ivančić, a obred vjenčanja obavio je križovljanski župnik vlč. Ivan Dugi.
Ljubica Premuž, kći Josipa i Alojzije djevojački Vočanec, rođena je 29. svibnja 1956. godine u Babincu, gdje su Ljubičini roditelji živjeli u zajedničkom domaćinstvu s djedom Alojzom i bakom Katarinom. Rano djetinjstvo Ljubica je zajedno s majkom i ocem provela u Otok Virju gdje su roditelji podigli kuću. Nakon izgradnje kuće u Cestici, danas Dravska ulica 8, mlada obitelj preselila je na novu adresu s koje je baka Ljubica odlazila u Osnovnu školu. Prvo u Radovec, a završne razrede u Babinec. Djetinjstvo i djevojaštvo Ljubica je provele s roditeljima na spomenutim adresama, a po udaji preselila se u Gornje Vratno.
Antun Ivančić, sin je Ivana i Marije djevojački Talan, rođen je 21. prosinca 1951. godine u Gornjem Vratnu, odale je odlazio u školu u Radovec, a potom i u Babinec. U vrijeme rođenja u obiteljskom domu uz malog Antuna i roditelje, u zajedničkom domaćinstvu živjela je i baka Elizabeta te brat Ivan, rođen 12. listopada 1947. godine. Nakon vjenčanja, zajednički život mladenci nastavljaju u Gornjem Vratnu, a radost zajedničkog života ubrzo su upotpunila i djeca. Sin Tomica rodio se 11. svinja 1975., kćer Mirjana 22. travnja 1977., a najmlađi Nikola, 7. studenoga 1988. godine. Mlada obitelj živjela je od poljoprivredne proizvodnje kojom su se bavili i Antunovi roditelji.
Nakon rođenja kćerke Mirjane, Antun se zaposlio u poduzeću Varkom gdje je radio u skladištu do odlaska u mirovinu 2016. godina, a Ljubica je uz poslove na poljoprivredi vodila brigu o domaćinstvu i odgoju djece, te danas ima poljoprivrednu mirovinu. U krugu obitelji i prijatelja, Ljubica i Antun, proslavili su pedeset godina braka, a obnova vjenčanih zavjeta održana je u subotu, 13. siječnja 2024. godine, pod misom koju je predvodio vlč. Zorislav Šafran. Nakon održane obnove u crkvi Uzvišenja sv. Križa druženje je uz pjesmu i ples nastavljeno do kasnih noćnih sati u društvenom domu Otok Virje.
Sin Tomica i supruga mu Ljiljana žive zajedno sa slavljenicima, a s djedom i bakom su unuci Dorotea i Klara. Kći Mirjana i suprug Matej Krajc žive u Cestici zajedno s djecom, Lukom i Lorom, a najmlađi sin također je preselio u Cesticu gdje posjeduje svoju kuću. Umirovljeničke dana baka Ljubica i djed Antun provode zajedno sa sinom Tomicom i njegovom obitelji, pomažući u poljoprivrednom gospodarstvu, a slobodno vrijeme krate druženjem s članovima Udruge umirovljenika Općine Cestica.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.