“Zlatna kuna” za 2023. godinu otišla tvrtkama iz Novog Marofa i Ivanca
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj u srijedu je prisustvovao 3. svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Varaždin na kojoj...
– Sve je super prošlo. Porod je bio dosta brz, a osoblje odlično – rekla je Anamarija Husnjak iz Žarovnice kojoj je malena Lana drugo dijete. Lana je rođena na Novu godinu u 12.40 sati i težila je 3 730 grama. Nakon nje rođene su još četiri bebe u Varaždinskoj županiji na Novu godinu. Dok demografska slika u Hrvatskoj nije nimalo sjajna, u varaždinskom rodilištu u 2018. godini zabilježili su 1480 poroda, od čega je 14 bilo blizanačkih poroda. Tako su rođena 1494 djeteta što je 26 više nego 2017. godini. Također, u varaždinsko rodilište dolaze rađati i majke iz drugih hrvatskih županija. – U 2018. godini bilježimo 138 rodilja iz drugih hrvatskih županija. Većinom su to majke iz Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke županije, no ima ih iz udaljenijih hrvatskih županija zbog čega smo posebno sretni. To govori o dobrom glasu našeg rodilišta i kvaliteti rada – zaključila je dr. Ivana Risek, v.d. pročelnice Službe za ginekologiju i opstetriciju Opće bolnice Varaždin.
SDP Varaždinske županije održao je 8. listopada konferenciju za medije te su najavili da je njihov kandidat za župana Varaždinske županije Bruno Ister, dok će Lovro Lukavečki na predstojećim lokalnim izborima biti njegov zamjenik.
Podsjetimo, lokalni izbori trebali bi se održati sredinom 2025. godine.
Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik SDP-a, u Varaždinu je rekao da su Ister i Lukavečki odličan spoj iskustva te mladosti i entuzijazma.
– Hvala članovima SDP-a na podršci u kandidaturi za župana Varaždinske županije! Naša županija u posljednjih osam godina postala politički poligon za obračune klasičnih političara, odnosno političkih teškaša. Ja nisam karijerni političar – i to smatram svojom prednošću. Ova županija, naši građani, ne trebaju klasične političare uvijek spremne na političke svađe, već ozbiljne i odgovorne osobe, profesionalce koji će im omogućiti bolje i kvalitenije uvjete za život u ovoj našoj prekrasnoj Županiji – poručio je Ister.
Nedavno najavljeni porez na nekretnine će se plaćati samo za nekretnine koje se ne koriste za stanovanje, uz određene izuzetke.
Prema podacima popisa stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj se 40 posto stanova ne koristi za stanovanje. U to spadaju prazni stanovi, stanovi za odmor, za poljoprivredne djelatnosti i one u kojima se samo obavlja gospodarska djelatnost. Okvirno se prema tome može odrediti da porezna baza za nekretnine iznosi oko 900.000 stambenih jedinica, ako se zanemare oni koji se koriste za poljoprivredu jer se na njih neće plaćati porez na nekretnine.
Teško je procijeniti koliko je od nenastanjenih stanova neprikladno za stanovanje, što znači da se ni na njih neće plaćati porez na nekretnine, i koliko će ih biti izuzeto na temelju ostalih odredbi, piše index.hr.
Postoje i velike varijacije između županija po pitanju učestalosti oblika praznih nekretnina. Izuzmu li se stanovi za odmor, poljoprivredu i za obavljanje djelatnosti, u Hrvatskoj je nenastanjen svaki četvrti stan (24.88 posto). Najmanji udio nenastanjenih je Varaždinskoj županiji (19 posto), Međimurskoj (20 posto), i Zagrebačkoj (20 posto). Čak trećina nekretnina je nenastanjena u Šibensko-kninskoj županiji (36 posto), Ličko-senjskoj (34 posto) i Sisačko-moslavačkoj (32 posto).
Uz stanovanje, najviše stanova u Hrvatskoj služi za odmor. Postoji oštra podjela na dvije Hrvatske: kontinentalne županije s malim brojem stanova za odmor i priobalne županije s velikim. Osim Zagrebačke županije i Varaždinske županije, nijedna kontinentalna županija nema više od 10.000 stanova za odmor. Najmanje ih je u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj.