Povežite se s nama

Kultura

FOTO Umjetnica Ana-Marija Kralj: “Sretna sam što Varaždinci pozitivno reagiraju na apstraktnu umjetnost”

Objavljeno:

- dana

Umjetnica Ana-Marija Kralj iz Svetog Martina na Muri izložit će 2. kolovoza svoja djela u Izložbenom salonu Muzeja Međimurja Čakovec. Izložba nosi naziv „Proces“, jer je upravo proces koji stvara nepredvidljive ishode najbitniji dio njezina rada.

– Sam materijal s kojim radim, metal, u meni budi kreativnost i tjera me da iskoristim njegov puni potencijal. Na izložbi „Proces“ izložit ću radove iz triju različitih ciklusa, a svakog od njih karakterizira jedinstveni način dobivanja, to jest, proces izrade – objasnila je mlada umjetnica, čiji je umjetnički put započeo u modnoj industriji. Još je tijekom studiranja na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu s 19 godina osnovala brend Kralj & Krajina, a 2013. godine dobiva „Dreft Next Generation“ nagradu za najboljeg mladog dizajnera i otad redovno izlaže na Tjednu dizajna u Zagrebu. Dvije godine kasnije završava fakultet i dobiva titulu inženjerke tekstilnog i modnog dizajna. Godinu dana radila je kao dizajner u modnom ateljeu Xenia Design, a od 2016. dizajnira luksuzni namještaj za Ferrum te iste godine osniva vlastiti brend „Merien King“. Kao „Merien King“ stvara metalnu umjetnost u rodnom Svetome Martinu na Muri, a lani je otvorila vlastitu galeriju umjetnina u Varaždinu. – Jako sam sretna što svi Varaždinci jako pozitivno reagiraju na apstraktnu umjetnost i na cijeli koncept moje galerije. Posjetitelji su često iznenađeni što tako nešto postoji u Varaždinu. U galeriji se, osim slika i skulptura, mogu pronaći i dizajnerski stolići, modne ilustracije, oslikane platnene torbe te najnoviji dodatak – dizajnerski nakit – rekla je Ana-Marija Kralj. U čakovečkome Muzeju početkom kolovoza izložit će dijela na mesingu, inoxu i aluminiju. Mesing je tretiran kiselinom, inox toplinski i mehanički, dok je aluminij zalijevan bojom pomoću rotirajućih stolića i kantica. – Tri različita metala – tri različita procesa. Iako su načini dobivanja različiti, objedinjuje ih estetika luskuznog minimalizma – pojašnjava mlada umjetnica. Ljubav prema metalu usadio joj je otac: od najranije dobi s metalom se susretala u njegovom strojobravarskom obrtu. Njezini prvi radovi bili su eksperimenti na otpadnim materijalima koje je pronašla u očevu obrtu, a danas kaže da je rad s metalom intuitivan i zanimljiv te da u njemu uvijek otkrije nešto novo. – Ovo je moja treća samostalna izložba i vjerojatno prva izložba dosad na kojoj prevladavaju osjećaji uzbuđenja umjesto nervoze. Jako sam sretna i zahvalna što imam priliku izlagati u Muzeju Međimurja Čakovec – otkriva nam Ana-Marija, koju uskoro očekuje izlaganje i na Porcijunkulovu u Čakovcu te Špancirfestu u Varaždinu. U studenome priprema samostalnu izložbu u Muzeju „Croata insulanus“ u Prelogu, a ostatak ljeta planira provesti u Svetome Martinu u onome u čemu najviše uživa – izradi novih skulptura i slika.

Kultura

Noć knjige 23. travnja i u Knjižnici i čitaonici Grada Preloga

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 23. travnja, održat će se jubilarna, deseta Noć knjige.

Povod ovoj manifestaciji su Svjetski dan knjige i autorskih prava (na isti dan) te Dan hrvatske knjige (22. travnja), a ovaj put njezin je okvir Godina čitanja, proglašena odlukom Vlade RH. U nastojanju da odgovore na aktualni trenutak, organizatori Noći knjige odlučili su je ove godine tematski posvetiti ljekovitoj moći knjiga u razdobljima društvenih i intimnih kriza.

Knjižnica i čitaonica Grada Preloga i ove godine organizira manifestaciju Noć knjige. S posebnim veseljem predstavljaju ovogodišnji program koji realiziraju s ICARUS-om Hrvatska. Pozivaju se svi zainteresirani da se pridruže u proslavi, a zauzvrat možete pronaći teme i aktivnosti koji bi mogle biti korisne za sve ustanove i zanimanja.

Program, koji će se održati u Multimedijalnoj dvorani Muzeja “Croata insulanus” Grada Preloga, započet će u 18 sati. Izložbu “Priče iz arhiva” otvorit će predsjednica ICARUS-a Hrvatska, dr. sc. Vlatka Lemić. Članica ICARUS-a dr. sc. Tamara Štefanac predstavit će priručnik za razvoj publike u projektu CHEARCH, a glazbena gošća večeri je Lea Šprajc.

S obzirom na epidemiološke mjere, broj gostiju u dvorani je ograničen, a potvrda dolaska je obavezna. Prijaviti se možete putem poveznice na obrazac.

Nastavite čitati

Kultura

Ne propustite izložbu “Veliki Tabor u 20. stoljeću” u Dvoru Trakošćan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Galeriji Dvora Trakošćan u četvrtak, 15. travnja, otvorena je izložba „Veliki Tabor u 20. stoljeću“ autorice Renate Dečman.

Riječ je gostujućoj izložbi Dvora Veliki Tabor koja će se u Dvoru Trakošćan moći razgledati do 15. lipnja ove godine.

Okupljenim uzvanicima par su prigodnih riječi uputili ravnatelj Dvora Trakošćan, Adam Pintarić, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, te voditeljica Dvora Veliki Tabor, Nadica Jagarčec.

Potom se posjetiteljima obratila autorica izložbe, kustosica Renata Dečman koja je predstavila izložbu i objasnila što joj je bila motivacija da 2018. godine, kada je izložba bila priređena u Velikom Taboru, kao temu odabere upravo razdoblje 20. stoljeća. Dečman je prisutne upoznala s poviješću Velikog Tabora, njegovom raznolikom namjenom i vlasnicima te brojnim događanjima koja su se u dvorcu odvijala tijekom 20. stoljeća.

Gostima je predstavila muzejske eksponate koji se mogu razgledati, a posebno je istaknula neke od najzanimljivijih: maketu Velikog Tabora iz 1915. izrađenu u dvorcu u vrijeme kada je služio kao zatvor, te razglednice s prikazom časnih sestara ispred Velikog Tabora i djecom na galerijama dvora kojima je dokumentirao razdoblje Drugoga svjetskog rata kada je u Taboru bila smještena ratna siročad. Svakako su vrlo posebne i fotografije s partizanima u podnožju Velikog Tabora, te fotografije Josipa Broza Tita i Jovanke koji su posjetili dvorac 1968. godine.

Posjetitelji izložbe imali su priliku razgledati sveukupno 88 eksponata – brojne fotografije i razglednice, slike Otona Ivekovića, knjige, časopise, predmete iz Etnografske zbirke Dvora Veliki Tabor koje je prikupio Josip Štimac, kao i druge predmete koji svjedoče o životu u Velikom Taboru u tome razdoblju. Prikazan je i insert filma Seljačka buna 1573. poznatog redatelja i scenarista Vatroslava Mimice, snimljen u Velikom Taboru 1975. godine.

Nastavite čitati