Projektom ˝Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama˝ žele se zaštititi staništa ugroženih vrsta i narušena morfologija rijeke Drave, ali i zaštititi lokalno stanovništvo od poplava
Prirodu prečesto uzimamo zdravo za gotovo, a u njenim ljepotama uživamo sve rjeđe jer, pravdamo se, takav je način života. Često nismo ni svjesni da u našoj blizini obitavaju ugrožene vrste životinja i bilja, a da svojim djelovanjem možemo itekako doprinijeti njihovoj zaštiti. Jedan od projekata koji je namijenjen upravo tome je ˝Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama˝.
U sklopu spomenutog projekta novinarske ekipe prošlog su tjedna imali jedinstvenu priliku zaploviti rijekom Dravom i to kroz dvije županije, ali i dvije države – Hrvatskom i Mađarskom.
U jutarnjim satima krenuli smo iz Donje Dubrave u Međimurju, a nakon četiri sata vožnje brodom zaustavili smo se u Koprivničko-Križevačkoj županiji u blizini Novačke, odnosno Općine Gola.
U ta četiri sata možda ne možete vidjeti svaki detalj, ali zasigurno možete doživjeti snagu Drave, koja je na nekim mjestima divlja sa svojim virovima, ali i jedinstvena sa šumama koje je ˝čuvaju˝ s obje strane obale, sprudovima koji su lokalcima u ljetnim mjesecima omiljena mjesta za kupanje, ali i sa svojom bioraznolikošću.
Drava krije ljepote na kojima bi nam mnogi zavidjeli, ali isto tako pruža i dom ugroženim vrstama ptica i zasluženo nosi naziv europske Amazone.
Igor Tošić iz Hrvatskih voda i Tanja Nikowitz iz WWF Austrije tijekom puta, koji prolazi Regionalnim parkom Mura-Drava, strpljivo su nam objašnjavali da je mala čigra ambasador žive Drave, te pokazali staništa bregunica i pčelarica.
Bregunica, poznatija i kao najmanja europska lastavica, je strogo zaštićena vrsta koja se gnijezdi u kolonijama na vertikalnim pješčanim obalama, na šljunčarama i uz obale rijeka, gdje otkopavanjem rade do jednog metra duboku duplju. Selo Đelekovec u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji proglašeno je prvim selom ptica bregunica u Hrvatskoj. Na području istoimene općine nalazi se strma obala rijeke Drave nazvana Libanovec, dom i omiljeno mjesto za gniježđenje jedne od najvećih kolonija ovih strogo zaštićenih vrsta ptica. Staništa bregunica na sreću još uvijek možemo naći na više lokacija duž obale Drave na sjeveru Hrvatske, od Međimurske do Koprivničko-križevačke županije.
Mala čigra je pak jedna od najrjeđih ptica gnjezdarica u Hrvatskoj. Ptići su sivo-smeđe-žuti te savršeno prilagođeni gniježđenju na staništima šljunčanih i pješčanih otoka te sprudova i otoka bez vegetacije. U Hrvatskoj od rijeka gnijezdi se jedino na Dravi te se apelira posjetitelje da tijekom sezone gniježđenja izbjegavaju šljunčane sprudove kako ne bi uznemiravali ptice.
Uz obalu Drave, ako imate sreće, možete vidjeti i pčelarice. One su nešto veće od bregunica, a gnijezde se slično.
Uz zaštićene vrste ptica, rijeka Drava i njena obala pružaju dom i raznolikoj vegetaciji kao i brojnim životinjskim vrstama.
No, da bi Dravu očuvali i održali je ˝živom˝, te da ostane dom zaštićenim životinjama, ali i da bi zaštitili lokalno stanovništvo od sve češćih poplava, realizira se i projekt ˝Drava Life˝
– Cilj projekta je poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, a to se postiže otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke, čime se obnavljaju ključne biotičke i abiotičke značajke ekosustava rijeke Drave, jedne od posljednjih doprirodnih europskih rijeka – pojasnio nam je Tošić. U proljeće ove godine otvoreni su obnovljeni rukavci kod Donje Dubrave, Legrada, Hlebina i Gole.
– Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci, te su na nekoliko mjesta rekonstruirane gabionske pregrade i prijelazne rampe. Time će se smanjiti potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave te će se rasterećenjem glavnog korita, povećati sigurnost nasipa za obranu od poplava – objašnjava Tošić.
Prema Tošićevim riječima, slijedeći u planu je zahvat, odnosno planirana realizacija projekta kod naselja Otok Virje u Općini Cestica i kod mostova u Botovu.
Riječni ekosustavi među najugroženijim su ekosustavima u Europi. Unutar projektnog područja, Drava je jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i ostao je samo mali dio slobodnog toka, uglavnom u Hrvatskoj.
Područje projekta ˝Drava Life˝ obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara od Dubrave Križovljanske (322,8 rkm) do Osijeka (15 rkm). U projekt je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački Rit).
U sklopu projekta sanirat će se ključne prirodne osobine riječnog ekosustava međusektorskom suradnjom Hrvatskih voda, javnih ustanova za zaštitu prirode i nevladinih udruga. Veći dio projekta je realiziran, a radovi će se odvijati i tijekom ove godine.
Obnova rukavaca i korita rijeke poželjni su za obranu od poplava i unutar postojećih poplavnih područja. Takav način obnove vodi približavanju očuvanja prirode i zaštiti od poplava na održiv način i svojevrstan je izazov svim partnerima.
Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se obnavljanjem poboljšati infiltracija riječne u podzemne vode i tako stabilizirati i podići razina podzemnih voda. To će također povećati otpornost ekosustava poplavnih područja Drave na negativne učinke klimatskih promjena.
Osim toga, projekt će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo koje se njime koristi za, primjerice, ribolov, kupanje i opuštanje.
Kako bilo, najveća odgovornost prema zaštiti prirode je na svima nama, svakom pojedincu. Drava, šume i ostale rijeke nam neće zamjeriti, ali moramo se zapitati što ćemo ostaviti onima koji dolaze poslije nas i hoćemo li im dati priliku da uživaju u prirodnim ljepotama u kojima mi sada uživamo. Naše šume su pluća našega kraja, a rijeke i njihova obala prirodna staništa brojnih vrsta koje izumiru.
Rijeka Drava – posljednji poluprirodni vodotok u srednjoj Europi
Drava ima najveći protok u proljetnim mjesecima i na jesen zbog oborina iz širokog alpskog zaleđa. Ukupno slivno područje Drave u Italiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj pokriva 41.238 km², a u svojem toku mijenja svoj karakter; od alpske, bujične i regulirane rijeke do panonske, nizinske i slobodne rijeke koja počinje od Maribora, a posebno je izražena u dijelu toka od Donje Dubrave do ušća u Dunav.
Dio Drave pokriven projektom jedan je od posljednjih poluprirodnih vodotoka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i od svih 749 km ostao je samo mali dio prirodnog vodotoka, uglavnom u Hrvatskoj.
Sva područja u sklopu projekta DRAVA LIFE nalaze se između Otoka Virje (rkm 314,3) i Podravske Moslavine (rkm 96), a projekt pokriva veći dio Drave u Hrvatskoj (218,3 km).
Glavne aktivnosti u sklopu projekta provode se na sljedećih šest lokacija duž rijeke Drave:
• Otok Virje (312 – 314,3 rkm)
• Stara Drava Varaždin (289,3 – 292 rkm)
• Donja Dubrava – Legrad (240 – 241,45 rkm)
• Most Botovo (226,6 – 227,9 rkm)
• Novačka (214 – 217 rkm)
• Miholjački Martinci (104 – 106 rkm)
Dio fotografija snimio je zadarski fotograf Marko-Lorenzo Blaslov
Dobrovoljno vatrogasno društvo Kelemen osnovano je davne 1924. godine, a 100. obljetnicu osnutka i djelovanja svečano su obilježili u subotu u Društvenom domu u Kelemenu.
Danas društvo broji 50 članova i djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Jalžabet, a pod vodstvom predsjednika Siniše Smrečaka i zapovjednika Darka Modrića.
– Kroz gotovo cijelo stoljeće postojanja, uz veliko zalaganje i nesebičan trud naših članova, te uz svu podršku naših dobročinitelja i lokalne zajednice, uspjeli smo značajno unaprijediti rad društva. Mnogi su članovi tijekom godina posvetili svoje slobodno vrijeme i trud kako bi osigurali da društvo raste i napreduje, ostavljajući neizbrisiv trag u povijesti našeg kraja. S ponosom možemo reći da već sto godina djelujemo na području zaštite od požara, ali i pružanja pomoći u drugim hitnim situacijama, čineći našu zajednicu sigurnijim mjestom za život – istaknuli su čelni ljudi DVD-a.
Čestitke su uputili brojni uzvanici, pa tako i predsjednik Županijske skupštine Varaždinske županije dr. sc. Josip Križanić.
– U Varaždinskoj županiji danas djeluje više od 9.000 vatrogasaca, od kojih je više od 2.000 operativaca. Moderno su opremljeni, uvježbani i osposobljeni za svaku zadaću, za gašenje požara, ali i djelovanje u nizu kriznih situacija, od elementarnih nepogoda do prometnih i drugih nesreća. Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kelemen ističu se svojom aktivnošću i djelovanjem te svesrdnim angažmanom, a posebno treba istaknuti njihovu predanost i požrtvovnost prilikom mnogih vatrogasnih intervencija. Čestitam 100. obljetnicu osnutka i djelovanja te vam želim uspješan rad i u desetljećima koja su pred nama – istaknuo je Križanić.
Grad Ivanec će u suradnji s gradskim udrugama, ustanovama, OPG-ovima i svim ostalim zainteresiranim sudionicima u subotu, 19. listopada, u ivanečkom gradskom parku održati novu manifestaciju – „Jesen u Ivancu“.
Stoga vas već sada pozivaju da toga dana dođete i uživate u prikazu i kušanju domaćih slastica pripremljenih od najrazličitijih plodova jeseni; dočekat će vas i izložba gljiva, a moći ćete i kušati jela od gljiva kao i nekadašnja tradicijska jela ivanečkoga sela.
Na štandovima će svoje proizvode izložiti naši OPG-ovi, a posebnu pažnju skrećemo vam na med i proizvode od meda ivanečkih pčelara. Moći ćete kušati i mlada vina ivanečkih i salinovečkih vinogradara, uključiti se u radionicu izrade starinskih ukrasa od krep papira, a kestenijadu s friško pečenim kestenima ne propustite nikako!
Specifičnost manifestacije bit će i izbor najljepše gljivarske košarice!
– Ove godine u sklopu manifestacije bit će održano i natjecanje u pripremi najboljih tikvenih štruklji pa sve one, koji smatraju da po tom pitanju imaju što reći i pokazati, pozivamo da se prijave na natjecanje i osvoje jednu od atraktivnih nagrada. Dakako, peče se doma, s time da protvan štruklji trebate donijeti na izložbu, a nakon toga izdvojiti „uzorak“ za ocjenjivanje. Štruklje svih natjecatelja ocijenit će povjerenstvo sastavljeno od kuhara i slastičara i ono će odlučiti o pobjednicima – ističu organizatori.
Dakle, drage gazdarice i gazde, ako se želite uključiti u natjecanje u pripremi najboljeg tikvenjaka, molimo da se prijavite Ani Jagetić na tel. 492 876 (042) ili na e-mail: [email protected]
Cijela manifestacija odvijat će se uz zabavnom tonu, uz prigodni glazbeni štimung.
U slučaju kiše, manifestacija se odgađa za tjedan dana kasnije.
JAVNI NATJEČAJza dodjelu stipendija Međimurskih vodaza deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola upisanih uškolsku godinu 2024./2025. Međimurske vode raspisuju natječaj...
O G L A S HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta,...
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
