Povežite se s nama

Kultura

Glumci varaždinskog HNK: Sulude su premijere bez repriza; intendantica: Dobro je imati ambicije

Objavljeno:

- dana

Varaždinsko HNK u ovoj će sezoni, 2018./2019., igrati 12 premijernih naslova. Kazalište ima desetak tehničkih radnika koji opslužuju predstavu – inspicijent, električar, scenski radnik, rekviziter, šminker, šef rasvjete, ton majstor, šaptač – škrti budžet i malu kvadraturu. Varaždin ima 44.000 stanovnika, a kazalište 60-ak zaposlenih.

Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu za ovu je sezonu najavilo također 12 premijera. U HNK-u Zagreb radi nekoliko desetaka tehničara, raspolaže najvećim kazališnim budžetom u državi, a Zagreb ima više od milijun stanovnika i nekoliko stotina zaposlenih u HNK-u. Dva nacionalna kazališta, Osijek i Rijeka odigrat će manje od 10 premijera svako, Split 12, a sva tri kazališta djeluju u najmanje dvostruko većim gradovima od Varaždina.

Ali dok kazališni kritičari podozrivo promatraju brojke varaždinske nacionalne kuće i sa skepsom pišu o (pre)ambiciozno planiranom premijernom repertoaru, intendantica HNK-a Varaždin Jasna Jakovljević smatra da „brojka od 12 planiranih premijera nije uopće pretjerana“. – Po meni, uvijek je bolje imati ambicije. Bez toga teško da bismo u proteklim godinama mogli realizirati toliki broj predstava s minimalnim sredstvima, pristupiti obnovi zgrade Kazališta te kvalitetnim radom steći nacionalni status. Tim više što se osam predstava odnosi zapravo na cijelu 2019. godinu, dok će četiri predstave biti realizirane do kraja godine – najavljuje intendantica.

Tarapana

Međutim, dok Jasna Jakovljević četiri premijere u sljedeća dva mjeseca spominje u pozitivnom kontekstu, glumci i kazališni tehničari s njom se ne slažu. Pripremati četiri predstave istovremeno s tehničarima koji paralelno rade na svima, za njih je, kažu, u najmanju ruku neprofesionalno. – Neki je dan objavljen raspored predstava iz kojeg se vidi da u studenome nema predstava s repertoara, nego samo tri premijere. Prvo, sulude su tri premijere u jednom mjesecu, što je teško iznijeti. Malo je tehnike i to će biti tarapana. Drugo, u tom se mjesecu neće igrati nijedna predstava s lagera, kojih je jako puno. Slijedi prosinac, u kojemui inače malo igramo zbog svih predbožićnih događanja u Kazalištu – kažu nam sugovornici, koji su zamolili da zbog „mira u kući“ ostanu anonimni.

Njima bi, kažu, bilo jako drago imati što više premijera kad bi se te predstave kasnije i igrale. Pitanje nerepriziranja predstava postavljeno je i u pismu objavljenom prije dvije godine na oglasnoj ploči HNK-a Varaždin. Otad se, kažu, baš ništa nije promijenilo.

– Kao, uostalom, ni zadnje desetljeće i dulje. Premijere se ne stignu odigrati pristojan broj puta. Prije 20 godina je u Varaždinu bilo normalno odigrati 40 izvedbi, što nije doživjela nijedna predstava u zadnja dva desetljeća. Sretni smo ako odigramo predstavu 15 puta, a to ne doživi svaka predstava. Smiješno je to malo. Glumci su zbog toga jako nesretni, ali kad to spomenemo, spočitava nam se da smo lijeni?! Stvar je obrnuta. Mi svoj posao volimo, a ovako se u njega unosi besmisao. Teško je glumcu pronaći motivaciju da ozbiljno priprema predstavu koju kasnije neće igrati. Dolazimo na probe, a već unaprijed imamo internu kladionicu hoće li predstava igrati dva puta ili šest, a i jedno i drugo je grozno malo – govore naši sugovornici.

Jasni Jakovljević je ovo prvi mandat na mjestu intendantice, ali kao v. d. Kazalište vodi zadnjih 15-ak godina. – Što se tiče prigovora kako pojedine premijere ne dožive reprizu, to naprosto ne odgovara istini. Broj repriza upravo potvrđuje suprotno – kaže. Budući da se tvrdnje razlikuju, Regionalni tjednik je u marketing varaždinske kazališne kuće poslao upit o predstavama napravljenima u zadnjem desetljeću i broju njihova igranja, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Isti ćemo objaviti kada ga od Marketinga HNK-a Varaždin i dobijemo.

Sve “na silu”

U varaždinskom kazalištu su najmanji problem glumci. Njih ima dovoljno, a Jasna Jakovljević voli pozivati i goste. Poneki varaždinski glumac odigra i pet premijera godišnje, što zagrebački u svojoj matičnoj kući ne može ni zamisliti. Ali dok glumaca ima, radnika iza scene – nema. Također, i prostora je premalo. – Mi nemamo pet postava šnajdera i tehnike. Nema dovoljno ljudi u tehnici da iznesu 12 premijera. Nemamo ni pet dvorana pa da se paralelno radi, pa je premalo proba na sceni i svi se za nju „tuku“. Scenske su probe jedan od glavnih preduvjeta za kvalitetnu predstavu. Situacija je zbog toga užasno zategnuta i živčana, svi su razdražljivi jer stvari ne funkcioniraju – kažu. Zaključuju da im nije jasan razlog ambicije velikog broja premijera pod svaku cijenu. – Sve je na silu i mi to ne razumijemo. Da se predstave puno igraju, bilo bi super, a već sad znamo da neće – rezignirani su glumci. – Stalno probamo, imamo šest proba na dan. U ovom trenutku radimo paralelno četiri predstave, a ne igramo baš ništa. Strašno.

Ovo nije prva godina s ovakvim problemima u HNK-u Varaždin. Štoviše, (pre)ambiciozni se repertoar najavljuje svake godine, ali se gotovo nikad ne realizira.

Lani je iz HNK-a Varaždin ususret sezoni najavljeno 10 premijera, realizirano je njih sedam, od kojih jedna nije ni igrana u Varaždinu. Dva su naslova prebačena za ovu sezonu, a jedan je naslov zamijenjen drugim. Mnogi to tumače kao zbrku, međutim, intendantica ne dijeli njihovo mišljenje i kaže da je „kazalište živi organizam i izmjene naslova u dogovoru s redateljima i autorskim timom, kao i osluškivanje potreba i mogućnosti ansambla prirodna je i umjetnički opravdana stvar“.

I činjenicu da Kazalište treću sezonu zaredom najavljuje predstavu u režiji Krešimira Dolenčića, do čije realizacije dosad nije došlo, Jasna Jakovljević pripisuje „umjetničkim i organizacijskim razlozima“.

U rujnu 2014. godine jedan je portal specijaliziran za kulturu i teatar pisao o ambicioznom planu HNK-a Varaždin. Kritičar se poigrao mogućim razlozima „premijera na silu“.

– HNK Varaždin prije nekoliko je dana najavio izuzetno ambicioznu novu sezonu u kojoj planira čak 11 premijera, od čega pet koprodukcija. Uz to, na repertoaru je zadržano čak 17 repriznih naslova, što znači da bi naše najmlađe nacionalno kazalište u sljedećih nekoliko mjeseci trebalo odigrati čak 28 različitih predstava. HNK Varaždin je u sezonu 2013/14 ušao kao novopečeno nacionalno kazalište, pa su i tada najavili ambiciozan program s 10 premijernih naslova, od čega tri u sklopu Dječje i lutkarske scene. No, sa završetkom sezone u lipnju realizirano je samo šest najavljenih premijernih naslova. Nekoliko je predstava bilo najavljeno u kalendaru na web stranicama kazališta, ali ti su naslovi nestali tek koji dan prije zakazane premijere i nikada se nisu održali. Nameće se zaključak da su postojali zbog birokracije, bili su brojka koja se podvalila kako bi prošao neki projekt ili se otvorio dodatan financijski izvor.

HNK Varaždin najavilo je 12 premijera, kazalište ima desetak tehničkih radnika, škrti budžet i malu kvadraturu. Varaždin ima 44.000 stanovnika, a Kazalište 60-ak zaposlenih.

HNK Zagreb najavilo je 12 premijera. Kazalište ima nekoliko desetaka tehničkih radnika koji opslužuju predstave. Zagreb ima milijun stanovnika.

HNK Split namjerava igrati devet premijera, od čega dvije koprodukcije. Grad ima 150.000 stanovnika.

HNK Rijeka će odigrati 12 premijera, od čega četiri opere i četiri baleta. Grad ima 122. 000 stanovnika.

HNK Osijek će izvesti šest premijera i dva koncerta. Osijek ima nešto manje od 100.000 stanovnika.

Kultura

Prof. Tonči Matulić u Varaždinu: “Hiperprodukcija knjiga iznjedrila lošu literaturu“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Biskupijskoj knjižnici Varaždin otvoren je Mjesec hrvatske knjige koji će se obilježiti prigodnim programom kroz ćetiri susreta petkom navečer. Uz otvorenje manifestacije gost večeri u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije bio je prof.dr.sc. Tonči Matulić, svećenik, znanstvenik, dobitnik nagrade Hrvatske knjiga godine za knjigu Metamorfoze kulture.

Uvodeći u večer voditeljica Biskupijske knjižnice Irena Gotal podsjetila je okupljene kako se Mjesec hrvatske knjige održava od 15. listopada do 15. studenog pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te da se u tom se periodu kroz raznovrsne i mnogobrojne programe promiče kulturu čitanja i pisanja kao izrazito važnih društvenih vrijednosti.


Ovogodišnja manifestacija održava se u okviru Godine čitanja, tema glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a  moto je: Ajmo hrvati se s knjigom!

U jednosatnom razgovoru s profesorom Matulićem voditeljica Irena Gotal potaknula je okupljene sudionike na promišljanje o važnosti i ulozi knjige, a izabrani sugovornik učinio je taj poticaj opipljivim i vrlo aktualnim.


Središnja tema razgovora bile su teme, ali i sama knjiga profesora Matulića „Metamorfoze kulture. Razgovarajući nadalje o važnosti i ulozi knjige, kao i novim čitalačkim navikama, posebno mladih ljudi, profesor Matulić je istaknuo kako je tehnika sredstvo kojim se treba služiti, ali knjiga je ta koja je središnje mjesto znanja, nepresušni medij, neovisan o struji.


Knjiga je osovina ljudskosti. „Znanje je bolje od neznanja, čitanje je bolje od ne čitanja, čitanjem dolazimo do znanja“, ta sama Božja riječ se ukoričila u knjigu.

Na pitanje voditeljice Gotal o sve jasnijim glasovima o hiperprodukciji knjiga profesor Matulić je odgovorio kako je svjestan te problematike i da ona postoji, ali je važno znati da papir svašta podnosi te da bi on radije rekao da postoji hiperprodukcija loše literature.


Treba vrednovati što je vrijedno, obogaćujuće, što je kvalitetno, što izgrađuje, što izobražava, što prenosi znanje.  O osobnom iskustvu s čitanjem i knjigom prof. Matulić je rekao da se pravi susret s knjigom dogodio za vrijeme studiranja kada je studirajući ontologiju ostao zadivljen moću znanja, moću riječi i ostalo je do danas tako.

Večeri s autorom u Mjesecu hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin nastavljaju se idućeg petka, 22. listopada u 19 sati kada će zainteresirani moći upoznati don Damira Stojića, – svećenika, salezijanca koji se kao pastoralac popularnim temama, te je jedan od najčitanijih autora u Biskupijskoj knjižnici Varaždin.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Kultura

U Vinici održan koncert ENDeM kvarteta i Zagreb Brass Quinteta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Koncert dva sastava – ENDeM kvartet i Zagreb Brass Quinteta održan je u petak 15. listopadap u dvorani Općine Vinica, na kojem su nastupili i domaći akademski glazbenici Mihael Hrgar, Marko Gerbus, te drugi izvođači.

Ideja o održavanju koncerta potekla je od dvoje diplomiranih glazbenika, koji osim što sviraju diljem Lijepe naše, šire glazbu i izvan njenih granica. Želja je bila da naprave koncert i mještane općine Vinica upoznaju s glazbom koju sviraju. 

Glazbena priča o Mihaelu Hrgaru i Marku Gerbusu započela je u puhačkom orkestru Vinica gdje je sve krenulo kao razonoda kojem su provodili slobodno vrijeme. Kroz obrazovanje su uložili mnogo truda u glazbu kako bi imali mogućnost svirati u različitim sastavima i orkestrima.

Međutim iz hobija se razvila i karijera, što potvrđuje izjava Mihaela Hrgara.

Pri samom početku učenja sviranja, sve je to bila moglo bi se reći nekakva zanimacija, koja možda i osobno s moje strane nije bila preozbiljno shvaćena, no na kraju nam postala je profesija. Čudo je kakvu moć glazba ima… – poručuje Hrgar.

U sastavu Zgreb Brass Quinteta. predvođeni Mihaelom Hrgarom, sudjeluju Alen Vađunec i Peter Firšt na trubama, Ante Medvidović na rogu te Mate Đuzel na trombonu. Sastav koji predstavljaju Marko Gerbus (sopran saksofon), Deni Pijanić (alt saksofon), Nereo Arbula (tenor saksofon) te Erna Čizmić Rebić (bariton saksofon), ujedno su i kolege s kojima je studirao i pokrenuo kvartet saksofona ENDeM.

Mještani i zaljubljenici u glazbu imali su prilike uživati u skladbama Albenza, Petita, Iturraldea, Offenbacha, Bernsteina, Morricona i drugih kompozitora.

Na kraju koncerta okupljenima se obratio načelnik Općine Vinica, dr.sc. Branimir Štimec, prof., zahvalivši gostujućim glazbenicima kojima je uručio prigodne poklone.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje