Povežite se s nama

U fokusu

“Gorane Habušu, podnesi ostavku!”

Objavljeno:

- dana

PREKIPJELO SVIMA

Grad Varaždin je pred prijevremenim izborima.

To se može zaključiti nakon izvanredne sjednice Gradskog vijeća prošli utorak: vijećnici svih opcija – izuzev HNS-a i SDP-a – zatražili su, izravno i neizravno, da gradonačelnik Goran Habuš, njegovi zamjenici, ali i pročelnica Branka Matavulj, preuzmu odgovornost za bale smeća i podnesu ostavke.

Spreman na sve

Da je odgovoran, priznao je i sam Habuš. Međutim, ostavku nije spreman podnijeti. – Zadnjim atomima snage ću „gurati“ rješenje za balirani otpad na kojem radim tri godine. Svi koji navijaju za prijevremene izbore, neka se polako pripremaju. Ali dajte mi još dva mjeseca živjeti u uvjerenju da ću uspjeti riješiti bale – rekao je Habuš.
Time je zapravo rekao da će pokušati učiniti apsolutno sve da ostane u Gradskoj vijećnici. Potvrda je stigla u petak, kada je premijeru Zoranu Milanoviću poslao pismo u kojemu traži arbitražu između Grada te Ministarstva zaštite okoliša i Fonda. Samo dva tjedna prije parlamentarnih izbora – na koje SDP i HNS izlaze u koaliciji – zatražio je da Milanović izabere hoće li podržati ministra iz SDP-a, svoje stranke, ili pak njega, gradonačelnika iz HNS-a!

Ne bira sredstva, jer mu samo rješenje za bale jamči da će proći njegov prijedlog proračuna za 2016. Ne bude li usvojen proračun, u Varaždinu će biti raspisani prijevremeni izbori. Da je to realno očekivati, postalo je jasno nakon istupa nezavisnog vijećnika Roberta Podolnjaka, čiji glas je ključan. Najavio je da proračun za 2016. neće podržati on, ali ni Laburisti!

– Gospodin Kolarić iz Laburista i ja smo glasovali za proračun za 2015. pod uvjetom da se ove godine riješi problem bala. Ni pod kojim uvjetom nećemo ponovno glasovati za proračun, jer bismo pljunuli sebi u lice – ustvrdio je Podolnjak.

Jasno je rekao što treba učiniti. – Trebamo ići s novim rješenjem za bale, ne čekajući parlamentarne izbore i novu vlast. No kakav proračun ćemo donijeti? Ne možemo na rješenje za bale ponovno čekati mjesecima. Nedvojbena je odgovornost gradonačelnika i oboje zamjenika. Nemate drugog rješenja osim podnošenja ostavke. To je politička odgovornost nakon četiri godine mandata – poručio je Podolnjak.

Habuš je krivnju prebacio na Ministarstvo i Fond. – Nakon što smo 2012. raspisali natječaj, a potom 2013. donijeli odluku o koncesiji, sve smo radili u skladu s uputama Ministarstva zaštite okoliša i uz njihov blagoslov. Mislili smo da smo riješili smeće, no Ministarstvo i Fond nas žele vratiti na početak 2012., žele da provedemo novu javnu nabavu. Što se promijenilo preko noći, zaista ne znam – rekao je Habuš i ustvrdio da je ispao „naivan i glup“.

”Kruške i jabuke”

Međutim, nezavisni Zlatan Avar mu je poručio da već tri godine zapravo miješa „kruške i jabuke“. Podsjetio ga je da je rješenje koje uporno „gura“ – premještanje bala iz Varaždina u Davor – sporno od 2012.!

– Još vam je 2012. tadašnja ministrica Mirela Holy poslala lijepi dopis u kojem kaže da zbrinjavanje bala odlaganjem na drugo odlagalište ne podržava. Potom su vam prije dvije godine iz Fonda za zaštitu okoliša decidirano rekli da za to ne mogu odobriti sufinanciranje. Rekli su da ne možemo svoj problem riješiti tako što ćemo bale smeća prebaciti susjedu u dvorište ili ga razasuti po cijeloj Hrvatskoj. Ministarstvo zaštite okoliša se o koncesiji očitovalo lani i već tada su nam jasno poručili da ima niz nedostataka. Na kraju smo prošli mjesec došli do toga da mijenjate predmet koncesije! Vi stalno „gurate“ koncesiju, a stalno vam se govori da ne može! Pa što nije jasno?! Nećemo dobiti 70 milijuna kuna sufinanciranja. Fond je decidirano rekao da se prebacivanje smeća s jednog na drugo odlagalište ne sufinancira – istaknuo je.

Ustvrdio je da su se neozbiljno ponašali i Grad i Ministarstvo. – Gospodin Habuš sada traži da stavimo glave skupa. Možemo, ali četiri glave treba staviti „na panj“: glave gradonačelnika Habuša, njegovih zamjenika i pročelnice Matavulj – poručio je.

SDP-ova Ljubica Križan nije zatražila ostavke, no i ona je zatražila da se prestanu miješati „kruške i jabuke“.
– Odluka o koncesiji iz 2013. je izvršna i konačna, no obvezuje samo Grad i koncesionara, a ne Ministarstvo ili Fond. Gradsko vijeće je jedino koje ju može staviti izvan snage. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave i Visoki upravni sud su se izjasnili da je zakonita, no oni su kontrolirali samo postupak dodjele koncesije. Stav Ministarstva zaštite okoliša da je odluka nezakonita uopće se ne odnosi na postupak davanja koncesije, nego na njezin sadržaj. Fond je eksplicitno dao do znanja da sadržaj nije adekvatan za sufinanciranje. U obzir trebamo uzeti i očitovanje Ministarstva financija u kojem navode da smo novac trebali osigurati prije dodjele same koncesije – navela je Križan.

”Game over” 

Istaknula je da je jedini interes Grada ispuniti zakonske pretpostavke i na temelju toga dobiti 70 milijuna kuna od Fonda. – Koncesiju možemo provesti, no Grad to ne može sam financirati, jer je potrebno više od 100 milijuna kuna. Moramo tražiti nova rješenja za izlaz iz ove situacije – ustvrdila je.
Habuš to nije prihvatio, nego je poručio da od koncesije ne odustaje. – Game over (igra je gotova, op.a.) – poručio mu je HSLS-ov Željko Bunić.
Hoće li Habuš ostavku podnijeti sam ili će ga u prosincu iz Vijećnice „izbaciti“ vijećnici?

“Objekti oko objekta“

Nedemokratski je da se Plan zbrinjavanja bala taji od građana, medija i vijećnika, upozorila je Otilija Cvetko iz HDZ-a. – Nitko građanima nije rekao da 20.000 tona bala planirate preseliti 200 metara dalje i naslagati ih oko MBO postrojenja. Nažalost, građani su dojavili da ovih dana tamo počinje izgradnja platoa i nadstrešnica – istaknula je. Pitala je tko je izdao dozvolu da se oko objekta grade objekti, što je suprotno GUP-u. Habuš je samo rekao da Plan nije tajan, jer ga svatko može dobiti na uvid u Vijećnici. Laburist Božidar Kolarić je pak podsjetio da je bivši vlasnik MBO tvornice, tadašnji T7 Vis, nudio Gradu korektno rješenje. – Ponudili su 100 eura po toni otpada, pa sud neka radi svoj posao. Vlasnik se promijenio, možda se nude i neki drugi. Razlika je što je sve manje bala za obradu, a sve više hrpe blata. Gradonačelniče, rekli ste da vam je tadašnji državni odvjetnik Mladen Bajić direktno rekao da je ugovor s T7 Visom uskočki predmet i da se ne može se konzumirati. Gdje vam je to rekao? Ako vam je doslovno rekao da se za to hapsi, i ja bih razmišljao – rekao je. Habuš nije potvrdio da mu je Bajić direktno rekao za „hapšenje“, nego da je rekao da su „dosad bili na istoj strani, a ako se to promijeni, više neće biti na istoj strani, bez obzira na to tko je vlasnik“.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Novi udar na standard: hrana još skuplja zbog povećanja cijena mineralnih gnojiva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.

Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu zbog poskupljenja energenata plina i nafte, a veliki proizvođači smanjuju proizvodnju, što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

– Cijene sjemena, zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva su se udvostručile, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje, jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

– Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica, oni će bankrotirati – zaključio je Brlošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje