Bit je integriranog prijevoza, objašnjavaju iz Grada Ludbrega, da se probaju spojiti vlak i autobus u jednu cjelinu i da oni građani koji koriste takav oblik prijevoza s jednom kupljenom kartom riješe plaćanje svog cjelokupnog putovanja.

U planu je nabavka i novih autobusa, kao i izgradnja novih željezničkih postaja da se dodatno aktiviraju dvije skupine stanovnika koji zbog nepostojanja sustava javnog prijevoza pate od manjka mobilnosti.

– Projekt je to o kojem već dugo pričamo i sad su gotove sve predradnje za prijavu projekta na neki od natječaja. Kad smo probali razgovarati sa susjednim općinama koji bi nam bio najvažniji zajednički projekt došli smo do zaključka da bi to bio projekt javnog prijevoza. Poklopilo se to taman sa željom Grada Ludbrega da pokuša napraviti mali prijevozni sustav. Tako smo se odlučili zajedno sa susjednim općinama baviti ovim problemom, našli smo projektante, izradili sve one studije koje sustav zahtjeva od nas, napravili smo istovremeno i plan linija koje bi mogle povezati cijelu bivšu općinu Ludbreg, izračunali vozne redove, predvidjeli sve situacije i sve to integrirali sa željezničkim prijevozom – kaže gradonačelnik Dubravko Bilić i dodaje kako su se u međuvremenu promijenile brojne stvari u pogledu zelene energije pa se umjesto uzimavši u obzir kalkulaciju klasičnih autobusa, krenulo prema električnim, odnosno autobusima na vodik.

Imali su i završnu prezentaciju zamišljenoga.

– Predstavljeni su električni autobusi kapaciteta do 50 ljudi koji bi mogli cirkulirati po našem području i negdje u prosincu, prije Božića ćemo u Ludbregu probno predstaviti autobus koji će proći svih pet linija koje su predviđene ovim projektom. Želja nam je da pokažemo našim građanima ideju koju smo razvili i koju smo spremni implementirati čim se pojavi neki od natječaja. Ono što je zanimljivo iz te naše studije je da taj naš javni prijevoz funkcionira od ranoga jutra, dakle od 4:30 ujutro pa do ponoći, za punu funkcionalnost trebalo bi nam deset autobusa kako bismo kroz te linije povezali sva naselja bivše općine Ludbreg u jednu smislenu cjelinu – objašnjava gradonačelnik.

Sve linije prolaze kroz željeznički kolodvor, odnosno centar grada, pokraj Doma zdravlja i povezuju sva naselja međusobno.

-Kad smo došli do kalkulacije za električne autobuse cijena cjelokupnog postavljanja sustava je tridesetak milijuna kuna, a ukoliko bi se išlo na klasične dizelske autobuse cijena bi bila čak triput manja međutim to je priča koja pripada prošlosti i koju nitko više ne sufinancira. Naša država ne promišlja na kvalitetan način javni prijevoz, svjedoci smo da je u posljednjih dvadesetak godina javni prijevoz potpuno uništen pogotovo na sjeveru zemlje. Danas nažalost ne možete doći iz Malog Bukovca do Ludbrega, možda jednom dnevno, a i to zahvaljujući prijevozu nužnom za školu. Dvije skupine naše populacije potpuno su zarobljene, odnosno ovisne o djeci, roditeljima, nekome da ih stalno prevozi. To su učenici koji imaju svoje sadržaje i nakon nastave, a na koje ne mogu doći jer nemaju prijevoz. Druga skupina su umirovljenici koji nisu u mogućnosti putovati, družiti se, obavljati zdravstvene, kulturne, socijalne ili druge potrebe zato jer stalno moraju čekati nekoga da ih nekamo preveze. Izračunali smo zapravo da bi taj javni prijevoz koristilo minimalno 500 ljudi dnevno s tim da računamo da u cijelu tu priču nismo ubrojili učenike osnovnih škola i nismo mogli računati u punom obimu na gospodarstvo i industriju jer ne znamo kako će se stvari odvijati – pojašnjava gradonačelnik i dodaje kako potencijala ima da bi se oko 2000 ljudi dnevno moglo prevoziti javnim prijevozom.

To bi dalo rentabilnost i održivost samoga sustava.

– Mi smo kao jedan mali grad odlučili uložiti dosta novaca u sve te projekte međutim država nas ne prepoznaje. Država je prepoznala 11 gradova u Hrvatskoj koje financira izdašno obnavljanjem javnog prijevoza, prijevoznog parka, kupovanjem autobusa u stopostotnim iznosima. Među tim gradovima nije Ludbreg, kao da se ovdje ili u Prelogu, Đurđevcu, Koprivnici, Čakovcu ljudi ne voze. Tu ponovo dolazimo do situacije da se nas na sjeveru potpuno zaobilazi. Istovremeno to je prostor koji stvara najveće društvene dobiti, a natrag dobiva najmanje jer se naše potrebe ne prepoznaju. Investira se u krajeve koji puno manje novca vraćaju u proračun. Pripremamo se sada za jedan natječaj koji će uskoro biti otvoren. Nadamo se da ćemo biti prepoznati, da nećemo naići na neke zapreke koje su nerazumljive današnjem čovjeku i da ćemo uspjeti ovaj projekt progurati jer za potpuno funkcionalan sustav nam treba deset autobusa kako bi primjerice iz Malog Bukovca prema Ludbregu imali 17 polazaka dnevno – kaže gradonačelnik.

Veća mobilnost

U tih 17 polazaka, ističu idejni začetnici projekta, predviđene su opcije koje zadovoljavaju potrebe radnika koji dolaze na posao, školske djece, osobe koje posjećuju doktore, ali i sve one druge aktivnosti izvan radnog vremena.

– Sustav je posve primjeren razvijenim sustavima Danske, Švedske, Nizozemske, Njemačke i tu nam je najveći problem željeznica koja ima relativno malo polazaka i prema Varaždinu i prema Koprivnici, ali smo prihvatili činjenicu kakva je. Ovim bismo zapravo ubrzali sve ono što se je već trebalo dogoditi. Država je već trebala izraditi županijske strategije, već su se trebali razviti županijski sustavi integriranog prijevoza. Ukoliko želimo sačuvati stanovništvo u susjednim općinama javni prijevoz je zapravo najvažniji od svih projekata koji možemo ponuditi ovaj čas našem kraju – kaže gradonačelnik.

Ovim projektom stanovnicima bi se omogućila jedna veća pokretljivost, puno više susretanja i puno više potrošnje za sve one uslužne obrte koji rade na našem području jer to je sve jedna povezana cjelina i povezana priča.

-Nadam se da ćemo valjda uspjeti otvoriti vrata natječaja koji će se vrlo brzo objaviti. Činjenica je da već danas u Europi u gradovima živi više od 70 posto stanovništva, da u urbanim središtima koja imaju dobar promet taj broj je puno manji zato što ljudi mogu ostati u svojim ruralnim krajevima i bez nekog velikog problema javnim prijevozom dosegnuti do standarda kojega imaju i stanovnici koji žive u centru grada. To je ono za što se mi borimo, da naš ruralni prostor preživi, da nam ljudi iz Dubovice ne moraju kupovati stan u Ludbregu ili Varaždinu kako bi imali standard kao ljudi koji u tim gradovima žive već da kroz javni prijevoz mogu jednako u tome uživati. Ne bih volio da nam se dogodi priča kao ono s dječjim vrtićima koji su izgrađeni u ruralnim krajevima puno prekasno i sad u njima nažalost nema tko boraviti zato jer smo kao država zakasnili i nismo se pobrinuli o našim ljudima kad je trebalo. Specifičnost ovoga dijela je da je to ruralni i industrijski kraj i tu činjenicu treba prihvatiti i podržati ju – zaključuje ludbreški gradonačelnik.