Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je objavio Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima 2019. godine. Prema svemu sudeći radi se o najnovijim podacima koje imaju, a zanimljivi su podaci za Hrvatsku.

Ukupno je 99.647 učenika iz 35 europskih zemalja sudjelovalo u posljednjem valu istraživanja i to tako da su odgovarali na anoniman upitnik.

Ukratko se može sumirati da su tinejdžersko pijenje i pušenje u opadanju, ali zabrinjava rizično korištenje kanabisa te nova ovisnička ponašanja.

Pijenje alkohola ostaje visoko među adolescentima u Europi, uz prosječno više od tri četvrtine (79 %) učenika koji su pili alkohol u životu te uz gotovo polovicu (47 %) njih koji su ga pili u posljednjih mjesec dana. Ali podaci pokazuju određen lagani pad.

Moglo bi Vas zanimati:

Za branje visibaba i ostalih proljetnica propisane su drakonske kazne

Potrebno je dopuštenje Ministarstva, kazne za fizičke osobe kreću se od 900 do 4000 eura, za pravne je to od...

Pozitivne promjene su također vidljive i kod tinejdžerskog pušenja, a u pozadini navedenih promjena su mjere javne politike usmjerene na ograničavanje uporabe duhana koje su se uvodile u posljednja dva desetljeća. Između 1995. i 2019., ESPAD prosjeci pušenja cigareta pali su za životno korištenje (sa 68 % na 42 %); trenutno pušenje (s 33 % na 20 %) te za svakodnevno pušenje (s 20 % na 10 %). Novi podaci otkrivaju visoku prevalenciju korištenja e-cigareta.

Korištenje ilegalnih droga je u padu, ali zabrinjava visokorizično korištenje kanabisa (marihuane), lijekova te NPS-a (nove psihoaktivne droge) na razini ESPAD zemalja.

Kanabis (marihuana) je i dalje najčešće korištena ilegalna droga među učenicima ESPAD zemalja. Prosječno je 16 % učenika izjavilo da je koristilo marihuanu barem jednom u životu (11 % u 1995.), dok 7,1 % u posljednjih mjesec dana.

Nemedicinsko korištenje lijekova među adolescentima ostaje zabrinjavajuće. Na primjer, 6,6 % od onih koji su anketirani izjavilo je da je barem jednom u životu koristilo trankvilizatore ili sedative, a njih 4 % analgetike da bi promijenili raspoloženje. U prosjeku, 3,4 % učenika izjavilo je da su koristili nove psihoaktivne droge (NPS) u životu – što je mali pad u odnosu na 2015. – ali i dalje je ta razina viša u odnosu na pojedinačnu razinu korištenja amfetamina, ecstasy-a, kokaina ili LSD-a. Gotovo svi NPS korisnici su ujedno korisnici više različitih sredstava.

Prema Izvještaju: “Visoka razina normalizacije kockanja u društvima te kultura kockanja unutar obiteljskog okruženja prepoznati su kao važni pokretači započinjanja s kockanjem kod mladih te usmjeravanja mladih u problematično kockanje”.

ESPAD 2019. rezultati pokazuju da je kockanje za novac postalo popularna aktivnost među učenicima u Europi, s 22 % ispitanika koji su izjavili da su u posljednjih 12 mjeseci kockali na barem jednu igru, pretežito lutrija. U istom razdoblju 7,9 % učenika kockalo za novac na internetu.

Tijekom posljednja dva desetljeća, a uglavnom potaknuto rastućom popularnosti pametnih telefona i tableta, igranje video igara postalo je popularnije te se u sve većoj mjeri igraju igre na ovim uređajima. Oko 60 % učenika izjavilo je da je u posljednjih mjesec dana igralo digitalne igre tijekom tipičnog radnog dana, nešto više tijekom vikenda. U većini zemalja mladići provode dvostruko više vremena igrajući video igre u odnosu na djevojke.

Oko 94 % učenika je izjavilo da je koristilo društvene medije tijekom prošlog tjedna. U prosjeku, učenici potroše 2 do 3 sata na društvenim medijima tijekom tipičnog radnog dana, što se raste i do 6 ili više sati tijekom vikenda. U većini zemalja djevojke su prijavile češće korištenje društvenih medija tijekom vikenda u odnosu na mladiće.

Hrvatska

Hrvatska je 2019. godine iznad prosjeka ESPAD-a za sve prikazane pokazatelje pušenja cigareta i e-cigareta. Hrvatski učenici puše više od svojih europskih vršnjaka, 29 % njih su trenutni pušači, u odnosu na 20 % trenutnih pušača prosječno u zemljama u kojima se provodi istraživanje ESPAD. Više od polovice učenika pušilo je cigarete u životu (54 %), a cigarete i/ili e-cigarete 61 %, dok je 17 % učenika izjavilo da je pušilo e-cigarete u životu. Svakodnevno je u posljednjih 30 dana cigarete pušio gotovo svaki peti učenik. Zabrinjava podatak da je 43 % učenika, koji su izjavili da su svakodnevno pušili cigarete, svoju prvu cigaretu zapalilo u dobi od 13 godina i ranije, objašnjeno je u publikaciji.

Podaci o pijenju alkohola i dalje su zabrinjavajući. Hrvatska je 2019. godine iznad prosjeka ESPAD-a za sve prikazane pokazatelje pijenja alkohola. Većina šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj je u životu pila alkohol, podjednako mladići i djevojke. Devet od deset učenika je pilo alkohol u životu. Više od polovice učenika je to činilo u posljednjih 30 dana, odnosno 61 % mladića i 54 % djevojaka. Prema vrsti pića mladići u najvećoj mjeri piju pivo, njih 55 %, a djevojke žestoka pića, njih 44 %. Barem jednom u životu opilo se 43 % učenika u Hrvatskoj, više mladića u odnosu na djevojke.

Zabrinjava podatak o ranoj dobi početka pijenja alkoholnih pića – čak 46 % mladića i 37 % djevojaka navodi da su počeli piti alkohol u dobi od 13 godina i ranije. Iako ako je zakonom zabranjeno usluživanje osoba mlađih od 18 godina, 42 % mladića i 38 % djevojaka navodi da im je alkoholno piće bilo usluženo u kafiću/pubu ili disku/klubu.

Hrvatska se i prema konzumaciji psihoaktivnih droga u životu nalazi iznad prosjeka ESPAD-a (18 %). Kanabis je i dalje najčešće korištena psihoaktivna droga u Hrvatskoj kao i prosječno u zemljama u kojima se provodi istraživanje ESPAD. U Hrvatskoj je 2019. godine nešto više od petine učenika, odnosno 22 % probalo neku od psihoaktivnih droga, uključujući kanabis.

Svakodnevni život danas je nezamisliv bez uporabe interneta. U Hrvatskoj 92,6 % učenika svakodnevno provodi vrijeme u online okruženju, dodatno još 5,1 % učenika to čini minimalno jednom tjedno.

– Zabrinjava podatak da više od dva sata dnevno radnim danom u online komunikaciji na društvenim mrežama provede 71,1 % učenika, od toga djevojke više. Podaci o utrošenom vremenu vikendom su još učestaliji. 33,5 % učenika navodi da se jako ili djelomično slaže s tvrdnjom da se loše osjećaju bez društvenih mreža, podjednako mladići i djevojke. 52,5 % učenika koji su izjavili da radnim danom u igri igrica provedu šest i više sati se u potpunosti ili djelomično slažu s tvrdnjom da previše vremena provode u takvom obliku igre. Zabrinjava podatak o udjelu od 23,7 % učenika koji u igri video igrica provedu šest i više sati dnevno i ne smatra da je to previše vremena – stoji u objavi HZJZ-a.

U razdoblju od 2011. do 2019. godine u Hrvatskoj se u sklopu istraživanja ESPAD bilježi porast depresivnih smetnji, više kod djevojaka nego kod mladića.

U posljednjih 12 mjeseci govore 82,8 % učenika izjavljuje da nije kockalo za novac, od toga očekivano mladići više djevojaka. Od onih koji su to ipak radili najviše njih se kladilo (80,9 %), slijede svi oblici lutrijskih igara s udjelom od 39,9 % učenika, zatim kartaške igre te igre na automatima.