Povežite se s nama

U fokusu

Jakopović: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije?

Objavljeno:

- dana

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije uz istovremeno velike poremećaje na tržištu i veliku uvoznu konkurenciju, pita se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon predstavljanja strategije Od polja do stola u Europskom parlamentu.

Riječ je o strategiji prema kojoj bi Europa na održiv način trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu, uz jamstvo njene sigurnosti, zaradu poljoprivrednika i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Strategija je sama po sebi pozitivna, pojašnjava predsjednik Jakopović, no kako kaže, treba biti svjestan situacije na tržištu hrane koja se drastično pogoršava. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Europska unija koja je do sada bila izvoznik postati ovisna o uvozu.

– Uz to, pitamo se što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koje nemaju potrošačku moć, prijenos znanja, kao ni uređeno tržište i pitanje poljoprivrednog zemljišta – rekao je Jakopović i naglasio kako razvijene zemlje očekuju pad u proizvodnji veći od 10 posto zbog čega smatra da Hrvatska može očekivati i više od toga.

Upravo to je razlog zašto proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije, a u prilog tome idu i brojne studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu te istraživanja koja zaključuju da će se poljoprivredna proizvodnja Europske unije drastično smanjiti.

– Ako se to dogodi, povećat će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka pa će Europa, kako bi prehranila svoje stanovništvo, ovisiti o uvozu što predstavlja kako političke, tako i rizike za sigurnost hrane – istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Neka provedena istraživanja pokazala su da će ciljevi strategije „Od polja do stola” koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 do 60 posto dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje u treće zemlje, a 22 milijuna ljudi biti podvrgnuto nesigurnosti hrane čiji bi Europa mogla postati uvoznik.

Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u Europskoj uniji za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto što je dovelo do povećanja cijena i upitnih učinaka na prihode stočara. Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka proveo je analizu koja je pokazala kako je zahvaljujući rastu cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane došlo do naglog rasta troškova hranidbe stoke.

Kako je pojasnio Jakopović, podaci iz svih istraživanja pokazuju utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika i potrošačke cijene zbog čega će promjena sustava prehrane biti teža, a nametanje poreza na potrošnju koji je predložio Europski parlament moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

– Politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac – naglasio je Jakopović i dodao kako je potrebno snažnije govoriti o rješenjima i razumjeti izazove u ostvarenju ciljeva strategije Od polja do stola što se treba temeljiti na opsežnoj i cjelovitoj procjeni učinaka.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore smatraju da je hitno potrebna opsežna rasprava na temelju boljih podataka i prezentiranje konkretnih prijedloga te podsjećaju kako je prema planu europskih strategija predviđeno da 25 posto europske poljoprivrede bude ekološka proizvodnja, da se smanji upotreba sredstava za zaštitu bilja za čak 50 posto, gnojiva za 20 posto i antibiotika za 50 posto.

– Predviđena su i velika pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor za opstanak ruralnih područja Europske unije, održavanje razine proizvodnje, konkurentnosti i dohotka europske poljoprivrede i nastavka investicijskog ciklusa – poručio je Jakopović i zaključio kako strategija „Od polja do stola” mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti kao jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji.

U fokusu

Ister šef Varkoma, Grad bi kupio MBO! SDP je takve stvari još nedavno nazivao politikanstvom, a sad…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bruno Ister novi je direktor komunalne tvrtke Varkom. O tome se već dulje vrijeme nagađalo, a informacija je napokon postala službena. Ister, koji je inače dugogodišnji član SDP-a, direktorsku će funkciju službeno zauzeti 1. prosinca.

O njegovom imenovanju raspravljalo se i na današnjoj sjednici Gradskog vijeća.

Hrvoje Petrić iz Budimo grad pitao je danas gradonačelnika Bosilja zašto ima dvostruka mjerila te ga je podsjetio da je ne tako davno prozivao bivšu vlast zbog političkog kadroviranja.

– Prije četiri godine su Bosilj i Ister održali presicu prije sjednice Nadzornog odbora Varkoma, na kojoj su rekli da je Varkom pun stručnjaka, ali da politika uvijek stavi šape na njega. Tom su prilikom kritizirali kadroviranje Ivana Čehoka. A onda, prije par dana, odigrali su istu igru – rekao je Petrić.

O tome kako gradonačelnik mijenja mišljenje govorio je i Mario Lešina iz Nezavisne liste Ivana Čehoka. Njega je zanimalo kako to da se sad Grad interesira za kupnju MBO-a, a upravo je Bosilj takvu ideju u prošlom mandatu kritizirao.

Pred tri godine, Bosilj je naime rekao kako nema javnog interesa u kupnji MBO-a te je Čehoka i njegove suradnike nazvao populistima.

Bosilj sad nastoji opravdati i Istera u Varkomu i mogućnost da Grad kupi MBO.

– Ovim putem čestitam gospodinu Isteru, od 1. prosinca on je novi direktor, Nadzorni odbor izabrao ga je jednoglasno 8:0. Statut tvrtke dozvoljava imenovanje, a Ister je od svih vijećnika najviše involviran u pitanja Varkoma i bala. Vjerujem da će polučiti dobar rezultat – rekao je Bosilj. Istaknbuo je i da da su Isterovo imenovanje pozdravili i u čelništvu Hrvatskih voda te je odmah primljen poziv na sastanak.

Što se pak tiče MBO-a, Bosilj podsjeća kako ima savjetodavno tijelo koje se bavi problemom bala. Među ostalima, u tom povjerenstvu sjedi i Mirka Jozić, bliska suradnica pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Bandića. Upravo ona je navedena kao voditeljica projektnog tima kontakt Grada za operativna pitanja.

Varaždinski gradonačelnik objašnjava kako je kupnja MBO-a samo jedna od mogućnosti, te da moraju provjeriti sve opcije prije nego se donese konačna odluka, odnosno da je cilj analizom doći do najpovoljnije opcije.

Osvrnuo se i na činjenicu da realizacija projekta Regionalnog centra Piškornica još nije na vidiku.

– Regionalni centar Piškornica neće biti gotov još sigurno 4 ili 5 godina i država će svoje odgovornosti prebaciti na jedinice lokalne samouprave i mi moramo imati razne opcije kako bismo to mogli riješiti – kaže Bosilj.

Nastavite čitati

U fokusu

Odbijena žalba Ivkoma, varaždinsko smeće ipak ide u Jerovec?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Komunalni otpad koji se iz Varaždina trenutno odvozi u Davor, mogao bi se od nove godine odvoziti u Jerovec.

– Ivkom se žalio na rješenje inspekcije koje je naložilo da se mora primati varaždinski mješoviti komunalni otpad, ali drugostupanjsko tijelo je donijelo odluku da Ivkom mora primiti naš otpad. Poslao sam prijedloga sporazuma prema gradu Ivancu za primanje našega otpada. Nažalost odgovora nema – rekao je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na sjednici Gradskog vijeća.

Podsjetimo da je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić u više navrata rekao da neće dozvoliti da varaždinsko smeće dolazi u Jerovec.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje