Uz dužno poštovanje prema svim kandidatima, mislim da se Jakovčiću živo fućka za sjeverozapad Hrvatske i da je došao po glasove onih kojima je očito Pula i Valtura bliža nego Varaždin, unatoč tome što su tu rođeni.

Dobiva se dojam da je uvažena saborska zastupnica Martinčević već otvorila svoj ured u Puli. Na biračima je da odluče. Naglasio je to Marin Vučić, kandidat na listi SDP-HNS-IDS-HSU za Europski parlement, upitan kako gleda na poziv čelnice udruge reformista da glasuju za Ivana Jakovčića. A na pitanje zašto glasati za njega, ravnatelj varaždinskog Centra za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar daje jasan odgovor.

Jedini sa sjeverozapada

Glas za mene je glas za jedinog kandidata sa sjeverozapada RH na listi SDP-HNS-IDS-HSU. Dakle, jedini sam domaći dečko u društvu jedanaest kandidata. Osim toga, glas za mene je i glas za kandidata iz našega kraja koji zbog snage liste na kojoj se nalazi ima najveće izglede da bude izabran u Europski parlament. Zahvalan sam svojoj podružnici HNS-a u Sračincu koja mi je učinila čast i povjerenje kandidirajući me da se borim za interes našega kraja, da se čuje i naš glas u

Bruxellesu.

Za što ćete se zalagati u EU parlamentu u slučaju izbora?
Tri su glavna područja koja ću zdušno zagovarati kao zastupnik u Europskom parlamentu. Zapošljavanje osoba s invaliditetom, podizanje obrazovne razine radne snage u Hrvatskoj i regionalni razvoj Hrvatske s naglaskom na naš sjever. S obzirom na moju struku, zapošljavanje osoba s invaliditetom najvažnija mi je tema. Gotovo 10 posto našeg stanovništva ulazi u tu kategoriju. Obaveza je društva osigurati kvalitetan život te populacije. Kod nas funkcionira njihovo obrazovanje, no zapošljavanje je crna točka sistema.

Glas za mene je glas za jedinoga kandidata sa sjeverozapada

Prije je to bilo bitno kvalitetnije riješeno i već neko vrijeme pokušavam vratiti bar dio onih mogućnosti vezano uz zaposlenje. To konkretno znači zapošljavanje kroz socijalno poduzetništvo i, zašto ne, ponovno otvaranje zaštitnih radionica. To je popriličan posao, ali uz sredstva iz EU i Fonda za rehabilitaciju sve može biti ubrzano. Osobe s invaliditetom su ravnopravni građani ovog društva, osobe koje itekako mogu radom doprinijeti gospodarskom rastu.
Naći posao je u nas općenito problem. Kako to popraviti?
Podizanje obrazovne razine radne snage je jedan od uvjeta konkurentnosti na tržištu rada. Često se poslodavci susreću s problemima gdje trebaju specifičnu radnu snagu, ali ona ne postoji. Zato treba postojati dobra protočnost obrazovnog sistema jer tako ubrzavamo proces podizanja obrazovne razine, pojačavamo konkurentnost i dugoročno osnažujemo privredu. Posebno mi je stalo do poticanja regionalnog razvoja sjeverozapada Hrvatske. Jačanje regionalnog razvoja kroz projekte jedan je od neizravnih ali najefikasnijih oblika decentralizacije u Hrvata, jer jača samostalnost i gospodarsku neovisnost od središnje vlasti koja, na žalost, još uvijek nije uspjela u često proklamiranoj većoj decentralizaciji.

Rad u struci

Po struci ste defektolog, a vodite i školu. Gdje je Hrvatska na tom području u usporedbi s drugim zemljama?
Budući da sam prošao edukaciju u većini europskih zemalja, vezano za njihove obrazovne sustave, mislim da neopravdano sami sebe podcjenjujemo u svemu, pa tako i u obrazovanju, misleći da je kod susjeda trava uvijek zelenija. E, nije! U mnogo čemu smo jednaki sa zemljama EU, u nekim stvarima smo bolji, u nekima lošiji. Što se tiče konkretno moje struke, već sam nekoliko puta rekao da smatram da radimo bitno bolje. Generalno, loša nam je protočnost obrazovnog sustava, programi su glomazni i to smatram jednom od najvećih kočnica. Moram priznati da je potpuno besmisleno birokratiziranje pojedinih dijelova sistema koje se događa u zadnje vrijeme.

U slučaju izbora u EU parlament, zagovarat ću zapošljavanje osoba s invaliditetom

Nadalje, mislim da sve stranke moraju donijeti zajedničku platformu o tome kakvo obrazovanje želimo. Da li se netko sjeća HNOS-a? Potrošeno je preko 800 milijuna kuna za što? Gdje smo s HNOS-om danas? Ni bogatiji od nas ne bi potrošili tolike novce za nešto što nije zaživjelo. Nije HNOS ništa loše, ali je očito da nije zaživio, a masno smo ga platili. One države u EU koje su imale zajedničku platformu svih političkih stranaka, bezbolnije su prošle kroz krizu. Zajednička platforma znači dugoročne jasne ciljeve koji se neće mijenjati, bez obzira na to tko je na vlasti. Tada možemo kvalitetnije koristiti sve prednosti koje donosi članstvo u EU.
Je li na području vašeg rada ova vlada učinila kakav pozitivan iskorak ili je podbacila?
Pozitivan iskorak je definitivno napravljen u nekoliko stvari. Ja bih istaknuo e-upise i e-dnevnike kao uistinu pozitivne pomake. Smatram da je uvođenje građanskog i zdravstvenog odgoja dobra stvar za naše učenike. Ministarstvo je podržalo plaćanje izgradnje škola u našoj županiji koje su napravljene po modelu JPP-a, sufinancira troškove prijevoza srednjoškolaca, i dalje se dograđuju ili grade nove škole. Nije dobro da su plaće djelatnika u školstvu išle dolje, ali je činjenica da našem poslodavcu ne ide dobro i mi, na žalost, plaćamo ceh promašaja iz prošlosti.

Cendranje da naši glasovi ne mogu ništa, neće nas nigdje dovesti

Što Hrvatska može imati od EU?
Proračun EU u razdoblju od 2014. do 2020. iznosi gotovo tisuću milijardi eura. Pravila igre su vrlo jasna i sve ovisi o nama tako da više ne možemo imati izgovora. Govori se da naši glasovi ne mogu ništa, da smo premali. Takvo cendranje nas nigdje neće dovesti. Samo se svojim radom možemo nametnuti i na taj način pozicionirati svoj glas u Europskom parlamentu, a time i našu domovinu kao nekog koga se pita, čije mišljenje je važno i čiji se glas traži kod bitnih odluka. Ako ćemo ići sa stavom: mi smo premali, nebitni smo – tako ćemo i proći!
Radi li Vlada, ali i lokalna samouprava dovoljno na projektima za EU fondove i za ostvarenje investicija? Kako po tom pitanju stoje Varaždin i Varaždinska županija?
Prije tri tjedna u Varaždinu je održan seminar čija je tema bila novinari i EU i na njemu je bio glasnogovornik Europske komisije za proračun, dakle, glasnogovornik ekipe koja je odgovorna za onih gotovo tisuću milijardi eura. Na pitanje novinara kako je RH iskoristila fondove odgovor je bio da smo negdje na sredini po efikasnosti. I da su prošla i ova vlada ipak nešto napravile. Toliko o vjerodostojnosti tvrdnji onih koji su se prilično efikasnim pokazali u privlačenju nekih drugih sredstava. Iskreno, ne znam zašto sami stalno provlačimo temu o našoj nesposobnosti jer to jednostavno ne stoji. Činjenica je da bismo mogli bolje, ali meni je nevjerojatno da kad i imamo bolju vijest to jedva prolazi. Npr. Končar napravi transformatore s domaćim radnicima i znanjem i proda ih u Aziju, a onda je glavna vijest avion koji je došao po njih.

Grad Varaždin i Varaždinska županija najbolje su iskoristili fondove EU u Hrvatskoj

Naša županija i grad Varaždin su među onima koji su najbolje u RH iskoristili fondove EU i to više nije vijest. To ne znači da treba stati. Treba iskoristiti mogućnost da netko sa sjeverozapada Hrvatske bude link prema sredstvima EU.
Kakav odaziv očekujete na izborima?
Mislim da će odaziv biti veći, no nikako nećemo doći do postotka koji je npr. naš prosjek za lokalne izbore. Nije ljudima dosta politike, već im je dosta loše politike. Cijeli koncept stranačkog funkcioniranja treba početi mijenjati. Mi imamo hiperprodukciju stranaka koje prije ili kasnije rade po istom principu kao i stranke koje su osnovane prije njih.
U knjizi „Lekcije iz Finske“, Pasi Sahlberg opisuje kako je nastao finski obrazovni model i na početku knjige citira Einsteinovu definiciju ludila: “To je kad netko stalno radi na isti način, očekujući drugi rezultat”. Upravo se to događa nama. Zato nije rješenje stvaranje novih stranaka, nego bitno drugačiji način funkcioniranja iz kojeg će doći rezultati. Rezultat rada politike mora biti kvalitetniji život svih. Neće tada ljudi bitno promijeniti mišljenje o političarima, ali bi im uz veću plaću ipak bilo ljepše živjeti. Zar ne?
Što ako ne uđete u EU parlament?
Radit ću i dalje ono što sam radio i do sada. Vjerujem, na veselje mojih učenika.

Izvor:
Foto: