Povežite se s nama

U fokusu

Josip Križanić u Saboru: Klub HDZ-a podržat će novi Zakon o vinu

Objavljeno:

- dana

Saborski zastupnik HDZ-a iz Varaždinske županije dr. sc. Josip Križanić u Hrvatskom saboru je u petak, u ime Kluba HDZ-a, sudjelovao u raspravi o prijedlogu novog Zakona o vinu za kojeg je najavio da će ga Klub stranke podržati.

Naglasio je da dosadašnji zakon datira još iz 2003. godine. U međuvremenu mijenjan je zbog uglavnom nomotehničkih usklađivanja, pa se zbog konsolidiranja EU i nacionalnih propisa u sektoru vinarstva i vinogradarstva predlažu osnove koje će poslužiti za donošenje provedbenih propisa, istaknuo je Križanić.

– Zakon je dijelom konzumirao mišljenje regionalnih udruga vinara, dok u nekim dijelovima udruge, naravno, imaju svoje drugačije stavove i mišljenja. Tako neki vinari primjerice predlažu da se kompletna proizvodnja, uključujući oznake izvornosti, trebala staviti u ruke proizvođača – dodao je.

Križanić je ujedno upozorio na negativan trend koji je prisutan u površinama vinograda i proizvodnji vina.

– U desetogodišnjem razdoblju, od 2007. do 2016. godine imamo 9.000 ha vinograda manje, odnosno 28 posto. U vanjskotrgovinskoj razmjeni pak je razvidan porast uvoza vina koji nije popraćen porastom izvoza. Imamo i veliko odstupanje u broju gospodarstava koja prijavljuju proizvodnju vina i koja stavljaju vino u promet – istaknuo je Križanić koji smatra kako je to zasigurno alarm za uzbunu, napominjući da se to ne događa samo zbog smanjenog interesa za vinogradarstvo, već i zbog sve učestalijeg širenja zlatne žutice upravo u zadnjih desetak godina.

“Moramo poduzeti konkretne mjere!”

– Ova pošast kontinuirano, polako, ali sigurno devastira naše vinograde, pa vinogradari zbog nemogućnosti borbe, cijepaju svoje vinograde, a neki zbog nje i ne podižu nove. Ugroženo područje je sad već skoro cijela zemlja, a zaražena je većina županija, stoga hitno moramo poduzimati konkretne mjere, kao što je najšira moguća edukacija vinogradara o prijenosu bolesti, ali i prevenciji – kazao je Križanić.

Upozorio je i kako je posljednjih nekoliko godina primjetan enormni uvoz vina iz EU-a, ali i trećih zemalja, posebice Crne Gore i Makedonije i to u tankovima-cisternama koja su se tu onda prepakiravala i bez ikakve kontrole kvalitete prodavala diljem zemlje direktno konkurirajući kvalitetnim domaćim vinima.

– Napominjem da su naši vinogradari prije plasmana vina na tržište trebali proći analize i ishoditi markice, što je garantiralo kvalitetu, ali i činilo trošak našim proizvođačima. To se ovim zakonom mijenja i to je dobro – rekao je saborski zastupnik Križanić.

Istaknuo je i kako se prijedlogom novog Zakona o vinu uređuju nadležnosti i ovlasti ovlaštenih javnih tijela (djelokrug HCPHS) – izdavanje rješenja za promet vina i potvrđivanje sukladnosti i djelokrug APPRRR – u poslovima vezanim uz Vinogradarski registar, marketinško oglašavanje, upravni i inspekcijskih nadzor (vinarske inspekcije) i prekršajne odredbe.

Promjena naziva

– Jasno je definiran okvir za obavljanje djelatnosti proizvodnje i prodaje sa svrhom borbe protiv sivog tržišta. Zakon predviđa i četiri nove vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska te četiri nove regionalne organizacije vinogradara koje će biti povezane s regijama – naglasio je zastupnik Križanić dodavši da je, razgovarajući s vinogradarima, tražio da se naziv Središnja bregovita Hrvatska promijeni u Središnja i Sjeverozapadna ili Središnja i Sjeverna Hrvatska jer se ovako širokim nazivom gubi identitet varaždinsko-međimurske regije, dok su ostale regije točnije pobrojene.

Dodao je kako se, s ciljem rasterećenja sektora vina od parafiskalnih nameta, cjelokupni troškovi vezani uz naknade za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet i za izdavanje rješenja podmiruju iz državnog proračuna. Ukida se i sustav evidencijskih markica, a kroz druge administrativne mjere osigurano je praćenje sljedivosti vina. Sektor vina rasterećuje se za oko 12.000.000 kuna, što iznosi 33 posto rasterećenja u odnosu na postojeće propise.

– Osim što vinogradarstvo predstavlja vrlo značajnu granu hrvatske poljoprivrede, proizvodnja vina kroz povijest obilježava prepoznatljivost, a u novije vrijeme brend ili zaštitni znak pojedine vinogradarske regije RH. Upravo stoga nam je zadatak brinuti o očuvanju vinogradarskih površina te učinkovitije zaštiti domaće vinogradare od navale jeftinih proizvoda izvana – zaključio je Križanić.

U fokusu

Ukida se 50% bankomata u Hrvatskoj!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskoro nas u Hrvatskoj čeka smanjenje bankomata za čak 50 posto, piše Novi list.

Drastično rezanje bankomatske mreže najavili su nedavno iz Hrvatske udruge banaka, a ukidanje bankomata pogotovo se očekuje u ruralnim područjima, gdje je i promet na bankomatima manji. Bankomati se ukidaju zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. aktivne elektrokemijske zaštite.

Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente. 

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade i hoće li, ako budu prisiljeni dizati novac na šalterima banka te za to platiti naknadu, to postati još jedan od bankarskih nameta?

Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu, piše Novi list.

Nastavite čitati

U fokusu

HZZO više neće plaćati bolovanja?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: ilustracija

U Ministarstvu zdravstva radi se na dugo najavljivanoj reformi zdravstva, a jedan od prijedloga reforme je da izdaci za bolovanja i porodiljne dopuste više ne budu na teret HZZO-a, iako se ne navodi kamo bi se ti troškovi prelili. To je izazvalo negodovanje kod udruga pacijenata, koje navode da će se tako oštetiti pacijenti, piše Index.

– Svakim danom se ukida sve više mogućnosti oko liječenja i dijagnostike na teret HZZO-a – rekla je Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, za Index koja je komentirala da je ovaj prijedlog “autoritaran način ophođenja osiguranja prema bolesti, koji je vrlo diskriminirajuć”.

– Ova situacija samo potvrđuje da HZZO ne radi ništa u korist svojih osiguranika. A imamo i realne pokazatelje jer se najviše pritužbi pacijenata odnosi na prava iz osiguranja, odnosno prava osiguranika. Svakim danom se ukida sve više mogućnosti oko liječenja i dijagnostike na teret HZZO-a. Sada se ukidaju i osnovne stvari koje su značile sigurnost pacijenata, kao što su bolovanje i porodiljni dopust – dodala je Karačić.

Navodi da je potpuno nevjerojatno da se informira javnost da naknade neće biti na teret HZZO-a, bez da se jasno utvrdi tko će snositi taj trošak. Te stavke su, ističe, nedorečene te nadodaje da uvode nemire za pacijente i poslodavce. To, kaže, sigurno nije praksa u drugim EU zemljama na koje se pozivaju.

Izvor: Index.hr

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje