SAVJETI
Gume u ljetnim danima zahtijevaju posebnu skrb jer na njima vozite po pregrijanim kolnicima, a putovanja su često duža i s opterećenim automobilom.
Svakako prije odlaska na putovanje provjerite stanje i tlak u gumama ugrađenima na vozilo i prikolicu. Ako su gume pravilno napuhane, postići ćete manju potrošnju goriva i najduži životni vijek gume, automobilom ćete lakše upravljati, vozilo će pri kočenju bolje reagirati i vožnja će biti lakša, a time ćete pozitivno utjecati na sigurnost u prometu.
Pravilan tlak zraka u gumama važan je čimbenik koji ljeti doprinosi odličnom putovanju. Koliki je pravilan tlak u gumama? Tlak je naveden kod vozačevih vrata, blizu mjesta za točenje goriva ili u priručniku za upotrebu vozila. Ako je vozilo potpuno opterećeno putnicima i prtljagom, tlak u gumama mora biti viši – pritom uvažavajte preporuku za opterećeno vozilo koja je navedena kraj preporučenog tlaka.
Tlak provjerite kad su gume “hladne” i barem jednom mjesečno, a obvezno ga provjerite prije duljeg putovanja i prilagodite ga masi natovarenog vozila. Nemojte zaboraviti provjeriti pritisak i u rezervnom kotaču (ako ga imate). Kad je guma premalo napuhana, veći dio njezine površine u kontaktu je s cestom, a otpor kotrljanja se povećava, što smanjuje ekonomičnost potrošnje goriva.
Prenizak tlak pogoršava sve vozne značajke vozila, na primjer stabilnost i upravljivost, a utječe i na razinu i neravnomjernost habanja guma. Premalo napuhane gume znače, dakle, nedostatak s vidika sigurnosti i potrošnje goriva te njihova životnog vijeka. Kad je guma previše napuhana, manji dio njezine površine u kontaktu je s cestom. To uzrokuje brže i neravnomjerno habanje, a osim toga guma ne postiže maksimalno prianjanje, zbog čega vozač može imati poteškoće pri kontroli nad vozilom i kočenju.
Guma s previsokim tlakom postaje osjetljivija, pa je rupe ili strana tijela na kolniku mogu brže oštetiti. Ako primijetite previsok tlak u gumi, nemojte ga nikako ispuhivati iz vruće gume!
Prije odlaska na duže putovanje provjerite dubinu profila guma: prije odlaska na put prekontrolirajte dubinu profila po cijelom opsegu i širini dezena gaznog sloja guma.
Dubina žljebova mora biti dovoljna jer jako utječe na vozne značajke i osobito na sprečavanje akvaplaninga. Zakonski propisana minimalna dubina u Hrvatskoj i većini europskih zemalja iznosi, doduše, 1,6 milimetara, ali savjetujemo da zbog svega navedenoga gume zamijenite već ranije – kad se dubina žljebova smanji ispod 3 milimetra.
Prije odlaska na dulje putovanje provjerite površinu gaznog sloja i bokove. Ako primijetite bilo kakva oštećenja gume (posjekotine, ispupčenja…), odnosno sve što je neuobičajeno za gume, što prije se posavjetujte s vulkanizerom. Eventualne kvarove moći ćete riješiti na vrijeme i izbjeći neugodnosti koje bi vam inače mogle pokvariti put do omiljene destinacije.
Dok provjeravate gazni sloj gume, obratite pozornost i na neravnomjerno trošenje gume, što znači da je guma na jednom rubu istrošenija nego na drugom ili na sredini. To, naime, uzrokuje kraći životni vijek gume, veću potrošnju goriva i neudobniju vožnju. Ako primijetite da su gume istrošene na oba ruba, možda ih treba napuhati na odgovarajući tlak ili provjeriti puštanje, a ako se gazni sloj na sredini troši brže nego na rubovima, to može biti znak previše napuhanih guma. Uzrok nepravilnog habanja također može biti nepravilna geometrija podvozja, a kod toga vam može pomoći za to osposobljen stručnjak.
Unatoč pomnim pripremama, na putovanju vam se može probušiti guma. Prije nego što krenete od kuće, provjerite koja je mogućnost za vaše vozilo primjerenija – rezervna guma ili pribor za popravak. Uvijek imajte pri ruci broj za pomoć na cesti. U toj situaciji puno neugodnosti mogu vam uštedjeti gume s tehnologijom RunOnFlat, pomoću koje s probušenom gumom možete prijeći udaljenost do 80 kilometara kod najveće brzine od 80 km/h (da se možete odvesti do radionice u kojoj će vam zamijeniti gumu).
Izvor: RT
Foto:
Općina Jalžabet 18. ožujka ponovno je organizirala akciju čišćenja okoliša.
Mještani su se okupili u velikom broju spremni učiniti nešto lijepo za dobrobit okoliša i cijele zajednice.
Uz savršene vremenske uvjete, provedena je još jedna uspješna akcija čišćenja i sudionici su neumorno radili na obnavljanju ljepote okoline. Ukupno je prikupljeno 1400 kilograma korisnog i 9440 kilograma miješanog otpada.
– Ponosni smo što naši sumještani aktivno sudjeluju u ovim inicijativama i pozitivno utječu na naš okoliš. Ovim putem iskreno i od srca u ime cijele zajednice zahvaljujemo svima na sudjelovanju! – poručili su iz Općine Jalžabet.
Povodom Svjetskoga dana voda, 22. ožujka, na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu uz podršku Hrvatskog hidrološkog društva održana je tematska tribina pod motom „Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“. Ove godine broji se 30. obljetnica obilježavanja toga dana.
Tom su prilikom u Varaždin stigli eminentni stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Instituta za vode, koji su održali prezentacije svojih znanstvenih istraživanja.
– Klimatske promjene postale su jedan od glavnih izazova s kojima se susreće sektor vodoopskrbe i odvodnje te se vezano za to susrećemo s velikim izazovima. Zbog toga se trenutno u Hrvatskoj puno sredstava troši iz EU fondova na razne dogradnje ili poboljšanja sektora vodoopskrbe i odvodnje kako bi se svim stanovnicima osigurala dostupnost pitkoj vodi i dostojni sanitarni uvjeti. Svjetska organizacija za vode je od 2015. godine zacrtala cilj da bi do 2030. cijeli svijet imao dostojan pristup vodi i zadovoljavajuće sanitarne uvjete. Međutim, taj cilj se ne ostvaruje tom brzinom kako je predviđeno, dosta kasnimo, stoga je cilj od ove godine ubrzati promjene po tom pitanju – rekla je uvodno dr. sc. Dijana Oskoruš, predstojnica Zavoda za hidrotehniku i predsjednica Hrvatskog hidrološkog društva.
Predavanja su zatim održali mr. sc. Lidija Srnec iz DHMZ-a na temu „Rezultati klimatskih projekcija i njihova primjena u hidrologiji“, dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz DHMZ-a na temu „Pregled klimatoloških produkata za praćenje sušnih i kišnih prilika u Hrvatskoj“ te dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“ na temu „Eutrofikacija u površinskim kopnenim vodama s osvrtom na trofičko stanje voda u Republici Hrvatskoj“.
Rezultati
Mr. sc. Lidija Srnec govorila je o budućoj klimi, odnosno o tome što nas očekuje na temelju klimatskih modela u budućnosti, dok se dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin osvrnula na glavne rezultate opaženih trendova koji su dobiveni na temelju mjerenih podataka.
– Rezultati ukazuju na definitivno zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj u svim sezonama. Osim toga, imamo preraspodjelu sezonske količine oborina, tako da imamo zapravo sve sušnija ljeta i sve kišnije jeseni. Isto tako, imamo povećan broj ekstremnih oborinskih događaja, kako sušnih, tako i kišnih, pa na razini godine imamo sve veći broj vrlo sušnih i ekstremno sušnih događaja, dok u hladno doba godine imamo povećan broj vrlo kišnih i ekstremno kišnih događaja – rekla je dr. sc. Ksenija Cindrić Kalin iz Službe za klimatologiju DHMZ-a i voditeljica Odjela za razvoj klimatskih podloga i aplikacija.
Dodaje da upravo zbog toga što je evidentan sve veći broj ekstrema uslijed klimatskih promjena koje pogađaju velik broj gospodarskih sektora, sve su veće važnost i uloga klimatoloških podloga, odnosno uloga klimatologa, njihovih ekspertiza i studija.
– Tako smo i mi u DHMZ-u nedavno završili jednu opsežnu studiju za potrebe izrade nacionalnog izvješća o klimatskim promjenama. Sudjelujemo također u izradi procjene rizika od prirodnih katastrofa; konkretno smo sudjelovali u izradi procjene rizika od suše, toplinskih valova, klizišta i slično. Isto tako, s obzirom na to da su klimatske promjene tu, imamo sve više kratkotrajnih oborinskih ekstrema, pa smo tako imali 2020. godine urbanu poplavu u Zagrebu, zatim u rujnu 2022. urbanu poplavu u Rijeci, dakle takvih je pojava sve više. Stoga mi u Službi za klimatologiju radimo klimatološku podlogu za ocjenu kriterija za upozorenja na ekstremnu kišu koja se daje putem Meteoalarma, odnosno javne platforme za upozorenja na opasne vremenske nepogode – navodi dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodaje da svakako ima mjesta za zabrinutost što se tiče dostupnosti pitke vode cjelokupnom stanovništvu.
– Ono što mi kao klimatolozi možemo pružiti, to je da mi imamo razvijen sustav za praćenje suše, no svakako moramo na njemu sve više raditi. Ove godine smo uveli nove indekse jer dosadašnji indeksi koji su pratili bazirali su se uglavnom na manjku samo oborine, a znamo da i utjecaj temperature ima veliki značaj za razvoj suše jer se povećava isparavanje. Ono što bih htjela naglasiti, što mislim da će svakako utjecati na ubrzanje pozitivnih promjena, je europski projekt koji je započeo 1. ožujka i naredne tri godine će se bazirati na razvoju prognostičkih alata za ublažavanje negativnih posljedica suša, toplinskih valova i požara na području središnje Europe. Taj projekt okuplja sedam zemalja, a tu je uključena i Hrvatska, upravo DHMZ zbog velikog iskustva u pružanju upozorenja na toplinske valove, ugroženost od požara i za praćenje suše, tako da smo mi tu ravnopravni partner. Imamo dobru komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova i upravo su nam oni pridruženi strateški partner u ovom projektu, kao i Ministarstvo poljoprivrede te vjerujemo da će nam oni biti velika podrška kao i dosad – istaknula je dr. sc. Cindrić Kalin.
Dodajmo da spomenuti projekt naziva Clim4Cast – Prognostički alati za ublažavanje združenih posljedica suše, toplinskih valova i požara na području središnje Europe okuplja Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Njemačku, Sloveniju i Hrvatsku. Glavni ciljevi su razviti alate za navedeno prognoziranje suša, toplinskih valova i ugroženosti od požara u CE Europi, procijeniti utjecaj klimatskih promjena na pojavu ekstremnih događaja (DHF) i njihovih združenih učinaka te razviti strategiju implementacije razvijenih alata u nacionalne okvire upravljanja katastrofama u državama projektnih partnera. Sveukupno, projektom se nastoji poboljšati nacionalne sustave za praćenje DHF te proširiti te sustave na regionalnu razinu.
Zagađenost vode
Dr. sc. Igor Stanković iz Instituta za vode „Josip Juraj Strossmayer“, organizator Službe za biološka ispitivanja, govorio je o eutrofikaciji, pojmu koji obuhvaća pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave, što nosi neke štetne posljedice.
– Pretjerani unos hranjivih tvari u naše vodene ekosustave može uzrokovati negativne posljedice poput cvjetanja cijanobakterija, pa posljedično tome ispuštanje cijanotoksina u vodu koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje, okoliš i životinje. Gubimo na kvaliteti vode u smislu rekreacijske svrhe, također može doći do problema s vodom za piće jer i nakon pročišćavanja voda se više nije sigurna za korištenje. Postoji prirodna eutrofikacija, koja traje stotinama godina, i ova koja je antropogeno uvjetovana, odnosno ljudskim djelovanjem, koja traje kratak period jer koristimo puno gnojiva u poljoprivredi i slično, koja mogu biti određeni problem – ističe dr. sc. Stanković.
Međutim, dodaje, kako u Hrvatskoj tako u Europi i svijetu se jako puno radi po tom pitanju, odnosno na tome da se uvede kontrola nad korištenjem gnojiva i da se uvedu viši stupnjevi pročišćavanja otpadnih voda kako bi se stanje poboljšalo.
– Ono što je svijetla točka u svemu tome je činjenica da već postoje neki primjeri oligotrofikacije, to je suprotno od eutrofikacije, gdje se vidi efekt smanjenja hranjivih tvari u vodi i poboljšanja kvalitete vode, upravo zbog postupanja u pozitivnom smjeru – zaključio je dr. sc. Stanković.
Varaždin je dobio svoj prvi privatni laboratorij. Poliklinika Analiza Varaždin otvorena je početkom ožujka, a visoko specijalizirane laboratorijske usluge od...
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
Tvrtka Pro-eco d.o.o. Novi Marof već 15 godina na tržištu nudi širok asortiman proizvoda za organsku poljoprivredu, certificiranih od ovlaštenih...
