Povežite se s nama

Život i društvo

Kako brinuti o gumama u ljetnim mjesecima

Objavljeno:

- dana

SAVJETI

Gume u ljetnim danima zahtijevaju posebnu skrb jer na njima vozite po pregrijanim kolnicima, a putovanja su često duža i s opterećenim automobilom.

Svakako prije odlaska na putovanje provjerite stanje i tlak u gumama ugrađenima na vozilo i prikolicu. Ako su gume pravilno napuhane, postići ćete manju potrošnju goriva i najduži životni vijek gume, automobilom ćete lakše upravljati, vozilo će pri kočenju bolje reagirati i vožnja će biti lakša, a time ćete pozitivno utjecati na sigurnost u prometu.

Pravilan tlak zraka u gumama važan je čimbenik koji ljeti doprinosi odličnom putovanju. Koliki je pravilan tlak u gumama? Tlak je naveden kod vozačevih vrata, blizu mjesta za točenje goriva ili u priručniku za upotrebu vozila. Ako je vozilo potpuno opterećeno putnicima i prtljagom, tlak u gumama mora biti viši – pritom uvažavajte preporuku za opterećeno vozilo koja je navedena kraj preporučenog tlaka.

Tlak provjerite kad su gume “hladne” i barem jednom mjesečno, a obvezno ga provjerite prije duljeg putovanja i prilagodite ga masi natovarenog vozila. Nemojte zaboraviti provjeriti pritisak i u rezervnom kotaču (ako ga imate). Kad je guma premalo napuhana, veći dio njezine površine u kontaktu je s cestom, a otpor kotrljanja se povećava, što smanjuje ekonomičnost potrošnje goriva.

Prenizak tlak pogoršava sve vozne značajke vozila, na primjer stabilnost i upravljivost, a utječe i na razinu i neravnomjernost habanja guma. Premalo napuhane gume znače, dakle, nedostatak s vidika sigurnosti i potrošnje goriva te njihova životnog vijeka. Kad je guma previše napuhana, manji dio njezine površine u kontaktu je s cestom. To uzrokuje brže i neravnomjerno habanje, a osim toga guma ne postiže maksimalno prianjanje, zbog čega vozač može imati poteškoće pri kontroli nad vozilom i kočenju.

Guma s previsokim tlakom postaje osjetljivija, pa je rupe ili strana tijela na kolniku mogu brže oštetiti. Ako primijetite previsok tlak u gumi, nemojte ga nikako ispuhivati iz vruće gume!

Prije odlaska na duže putovanje provjerite dubinu profila guma: prije odlaska na put prekontrolirajte dubinu profila po cijelom opsegu i širini dezena gaznog sloja guma.

Dubina žljebova mora biti dovoljna jer jako utječe na vozne značajke i osobito na sprečavanje akvaplaninga. Zakonski propisana minimalna dubina u Hrvatskoj i većini europskih zemalja iznosi, doduše, 1,6 milimetara, ali savjetujemo da zbog svega navedenoga gume zamijenite već ranije – kad se dubina žljebova smanji ispod 3 milimetra.

Prije odlaska na dulje putovanje provjerite površinu gaznog sloja i bokove. Ako primijetite bilo kakva oštećenja gume (posjekotine, ispupčenja…), odnosno sve što je neuobičajeno za gume, što prije se posavjetujte s vulkanizerom. Eventualne kvarove moći ćete riješiti na vrijeme i izbjeći neugodnosti koje bi vam inače mogle pokvariti put do omiljene destinacije.

Dok provjeravate gazni sloj gume, obratite pozornost i na neravnomjerno trošenje gume, što znači da je guma na jednom rubu istrošenija nego na drugom ili na sredini. To, naime, uzrokuje kraći životni vijek gume, veću potrošnju goriva i neudobniju vožnju. Ako primijetite da su gume istrošene na oba ruba, možda ih treba napuhati na odgovarajući tlak ili provjeriti puštanje, a ako se gazni sloj na sredini troši brže nego na rubovima, to može biti znak previše napuhanih guma. Uzrok nepravilnog habanja također može biti nepravilna geometrija podvozja, a kod toga vam može pomoći za to osposobljen stručnjak.

Unatoč pomnim pripremama, na putovanju vam se može probušiti guma. Prije nego što krenete od kuće, provjerite koja je mogućnost za vaše vozilo primjerenija – rezervna guma ili pribor za popravak. Uvijek imajte pri ruci broj za pomoć na cesti. U toj situaciji puno neugodnosti mogu vam uštedjeti gume s tehnologijom RunOnFlat, pomoću koje s probušenom gumom možete prijeći udaljenost do 80 kilometara kod najveće brzine od 80 km/h (da se možete odvesti do radionice u kojoj će vam zamijeniti gumu).

Izvor: RT
Foto:

Život i društvo

Dječaci Dario Njegovec i Dino Vidaček kod Bele spasili sedam štenaca od smrzavanja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Jučer, 24. siječnja, odvijala se akcija spašavanja sedam štenaca koje je neki zlotvor bezdušno ostavio da se smrznu u napuštenom kamenolomu u Beli kod Novog Marofa, javili su iz varaždinske Udruge Spas.

Srećom, štence su pronašli dva dječaka iz okolice, Dario Njegovec i Dino Vidaček.

– Ti stasom mali, a u srcu veliki ljudi, ne samo da su nazvali udrugu “Spas”, nego su i ostali kraj njih, po debelom minusu, gotovo 2 sata, dok udruga nije aktivirala moju kćer, a ona mene. Uglavnom, štence sam odvezao u “Spas”, gdje su ih zbrinuli, a malim herojima kapa do poda, kao i njihovim roditeljima, jer ne vjerujem da su se takvi rodili, nego tu očito ima i puno dobrog odgoja. A zlotvoru mogu jedino poželjeti da i on jednog dana tako završi i ne bi me iznenadilo, jer karma is a beach! – poručuju iz Udruge Spas.

Nastavite čitati

Život i društvo

Varaždinska županija sa stranim partnerima razvija sustav za rano upozoravanje na katastrofe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

civilna zaštita, koronavirus,ilustracija

Unaprijediti sustave civilne zaštite u Italiji, Grčkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji na način da se umreže i usklade sustavi za rano upozoravanje, glavna je zadaća projekta „TransCPEarlyWarning“ iz programa Interreg ADRION.

Varaždinska županija je danas, 25. siječnja, kao partner na projektu u kojem sudjeluje sedam država Jadransko-jonskog područja, bila domaćin tehničkog sastanka s parterima iz Splitsko-dalmatinske županije i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a kojem su se virtualno priključili i ostali partneri, Talijani, Grci, Slovenci, Crnogorci i Albanci.

– Varaždinska županija jedna je od vodećih županija po uređenosti sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. Ulažemo znatna sredstva u sustav civilne zaštite, a posebno sufinanciramo djelovanje Vatrogasne zajednice Varaždinske županije te preko nje i vatrogastva na području županije. Svjesni smo da je utjecaj klimatskih promjena sve više vidljiv i sve više utječe na život i razvoj našeg područja. S obzirom na to da su potencijalne opasnosti na našem području poplave, klizišta, odnosno odroni, požari i potresi, jako je važno razvijati sustave koji nas mogu upozoriti na moguću ugrozu. Zato nam je drago da je i naša županija partner na projektu „TransCPEarlyWarning“, čija je vrijednost gotovo dva milijuna eura, od kojih je za Varaždinsku županiju predviđen iznos od 180 tisuća eura – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec.

Da bi se povećala otpornost i brzina odgovora na prirodne katastrofe i tehničko-tehnološke nesreće, u sklopu projekta razvija se testna platforma za rano upozoravanje.

– Platforma će se testirati u svih sedam zemalja partnera: Italiji, Grčkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji. Dobivena iskustva koristit će se kao podloga za izradu strateškog i akcijskog plana koji nudi zajedničku viziju i rješenja za objedinjeni sustav za rano upozoravanje na Jadransko-jonskom području – naveo je Tomislav Jarmić, pomoćnik pročelnika za komunalno gospodarstvo, drugostupanjski upravni postupak i civilnu zaštitu.

Osim što je tema bila status platforme, na sastanku u Županijskoj palači partnerima iz sedam zemalja je prezentirano kako funkcionira hrvatski sustav civilne zaštite na primjerima poplava i šumskih požara.

Dodajmo da projekt TransCPEarlyWarning vodi Regija Molise iz Italije, a ostatak projektnog konzorcija čine: iz Slovenije – Općina Ajdovščina i Institut Josef Stefan, iz Grčke – Institut za industrijske sustave Centra za istraživanje i inovacije ATHENA i Decentralizirana uprava Krete, iz Hrvatske – Varaždinska i Splitsko-dalmatinska županija, iz Albanije – Regionalno vijeće Drača i Šumarski fakultet, iz Bosne i Hercegovine – Uprava civilne zaštite i vatrogastva Hercegovačko-neretvanskog kantona i iz Crne Gore – Stari glavni grad Cetinje.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.993.688,88 eura od čega je za Varaždinsku županiju određen iznos 196.880,69 eura. Europski fond za regionalni razvoj projekt sufinancira u iznosu od 85 %.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje