Povežite se s nama

U fokusu

Kazna za HNS zbog ustaške zastave, no Opus arena protiv Turske će biti otvorena za gledatelje

Objavljeno:

- dana

S velikom strepnjom iščekivala se odluka Uefe o ustaškoj zastavi koja je osvanula na utakmici s Latvijom na Rujevici u rujnu. Srećom, Hrvatska je dobro prošla.

– Danas smo dobili kaznu, a ono što je bitno je da će stadion u Osijeku biti skroz otvoren, bit će gledatelja na stadionu. Kazna je 10 tisuća eura, dvije godine kušnje i s tisuću gledatelja manje na sljedećoj utakmici. Još jednom smo sretni i zahvalni, smatramo da je ovo velika pobjeda HNS-a, naših građana i navijača. Vidimo da je Uefa prepoznala sve ono što se napravilo s naše strane da bismo prezentirali pravu stvar, da se HNS bori protiv svih vrsta diskriminacije – rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić. 

Podsjećamo, na utakmici Hrvatska – Latvija dvije su osobe u nekoliko navrata istaknule zakonom zabranjenu ustašku zastavu, zbog čega je Uefa pokrenula disciplinski postupak protiv Hrvatskog nogometnog saveza.

Naime, ustašku zastavu unio je trojac s područja općine Trnovec Bartolovečki.

Općinski sud u Rijeci izrekao je prvookrivljenom D.C. (23) novčanu kaznu u iznosu od 1300 eura, a drugookrivljenom D.S. (33) kaznu zatvora u trajanju od 20 dana. Također, obojici je određena i zaštitna mjera zabrane prisustvovanja na svim sportskim natjecanjima u kojima sudjeluje hrvatska nogometna reprezentacija na području RH s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od dvije godine, kao i na odlaske u inozemstvo na utakmice hrvatske reprezentacije uz obvezu predavanja putne isprave i javljanja u policijsku postaju, također u trajanju od dvije godine.

U fokusu

Kajtazi zahvalio Habijanu – osigurano je 265 tisuća eura za elektrifikaciju romskih naselja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski ministar gospodarstva Damir Habijan je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja s direktorom HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o. Nikolom Šulentićem potpisao Ugovor o financiranju Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu objekata u romskim naseljima.

Potpisivanju Ugovora prisustvovao je i saborski zastupnik Veljko Kajtazi te predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA” Suzana Krčmar.

Ovim Ugovorom uređuje se postupak provedbe Programa priključenja na elektroenergetsku mrežu kućanstava u romskim naseljima u okviru Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za romsku nacionalnu manjinu 2021. – 2024. Elektrifikacija romskih naselja u financijskom iznosu od 265.000,00 eura. Navedenim sredstvima planira se, u naredne dvije godine, završiti već započete te inicirati i provesti nove aktivnosti elektrifikacije romskih naselja.

– Zahvaljujem cijenjenom zastupniku Veljku Kajtaziju i gospođi Suzani Krčmar, predsjednici Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” koji su aktivno od 2017. godine uključeni u ovu inicijativu i čiji je doprinos provedbi ovih aktivnosti neizmjeran. Zahvaljujući njihovom naporu i uloženom trudu stvorila se mogućnost provedbe projekta za koji su sredstva osigurana u proračunu, a kojim će se ojačati standard i olakšati život pripadnicima romske manjine u Republici Hrvatskoj – ističe Habijan.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi zahvalio je Vladi Republike Hrvatske i ministru Habijanu na razumijevanju i potpisanom Ugovoru.

Nastavite čitati

U fokusu

“Preživjeti s mirovinama? Gotovo je nemoguće, zato nas sve više traži posao”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Zamislite da nakon 40 godina radnoga staža dobijete nešto više od 500 eura mirovine. To je jedva dovoljno za režije, a moramo i jesti. Pričaju nam dvije umirovljenice s kojima smo razgovarali. Sreće imaju oni kojima pomažu djeca i unuci, ali nažalost neki se moraju snalaziti sami.

Zato i ne čudi da se iz godine u godinu povećava broj onih koji se vraćaju na posao. Neki opet rade jer su se otvorile prilike, zbog nedostatka radnika, ali većina je onih koji rade jer moraju i jer su u egzistencijalnim problemima.

– S mirovinama je gotovo nemoguće preživjeti. I ja tražim posao, barem na četiri sata. Djeca pomažu, ali ni njihove plaće nisu velike – rekla nam je jedna umirovljenica.

Više od 27.000 umirovljenika u starosnoj, prijevremenoj i obiteljskoj mirovini, kao i umirovljeni vojnici, policajci i branitelji, rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Na kraju 2023. godine radilo ih je 27.236.

Brojka je oscilirala tijekom godine, sa skokom u vrijeme turističke sezone, nakon čega je do danas pala za oko tisuću sezonskih umirovljenika-radnika, piše portal Mirovina.hr.

Bez obzira na ta sezonska kretanja, činjenica je da rad u mirovini postaje sve popularniji. Jedan od razloga je taj što se kroz godine širio krug onih kojima je dana ta zakonska mogućnost. Drugi je nedostatak radnika i sve veća spremnost poslodavaca da zadrže ili angažiraju radnike nakon odlaska u mirovinu. Treći i glavni razlog je onaj egzistencijalni, jer su mirovine premalene s obzirom na to da su troškovi života sve veći.

U starosnoj mirovini je 16.808 (61 posto) zaposlenih, a u prijevremenoj 6.045 (22 posto) zaposlenih. Najmanje zaposlenih umirovljenika je u obiteljskoj mirovini, njih 1.101 (4 posto). Djelatnih vojnih osoba je 1.938 (7 posto), a radi i 1.344 branitelja (pet posto).

Oko 90 posto umirovljenika zaposleno je kod pravnih osoba, a deset posto kod fizičkih osoba. Dvoje od troje zaposlenih su umirovljenici, dok je jedna trećina umirovljenica koje rade. Na kraju 2023. najviše ih je radilo u trgovini, njih 4.662. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 3.684 zaposlenih umirovljenika, dok ih je gotovo jednako u prerađivačkoj industriji, njih 3.649. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti okupljaju 3.086 radnika u mirovini, a gotovo jednako i građevina, 2.964 zaposlenih.

Zanimljivi su i podaci o broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika. Prema aktualnoj statistici za siječanj, bilo je 1.646.540 osiguranika, te 1.225.457 umirovljenika. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika u siječnju je bio 1,34, dok je primjerice u prosincu prošle godine taj omjer bio 1,35. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 690,82 eura, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2023. (1191 euro) iznosi 58,00%.

Prema podacima od prosinca 2023. godine najbolji omjer zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika bio je u Istarskoj županiji gdje dolazi 1,76 zaposlena na jednog umirovljenika, u Međimurskoj županiji je to 1,72, Dubrovačko-neretvanskoj 1,69, Varaždinskoj 1,66 i Primorsko-goranskoj 1,47 zaposleni na jednog korisnika mirovine.

U travnju stižu uvećane mirovine

Konačno je poznat posljednji podatak koji je bio potreban da bi se mogla izračunati stopa usklađivanja mirovina.

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnoj bruto plaći za polugodište, a ona iznosi 1.620 eura. Poznato je i da je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto pa se sada može izračunati i stopa usklađivanja.

Svoj izračun poslao je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On tako kaže da stopa usklađivanja iznosi 4,26 posto, piše portal mirovina.hr.

– Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je neto i bruto plaće za prosinac 2023. godine: neto plaća iznosi 1.191 eura, a bruto 1.620 eura. Stopa rasta bruto plaća u drugom polugodištu 2023. u odnosu na prvo polugodište 2023. iznosi 4,8 posto, dok je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto. Prema tim podacima usklađivanje od 1.1.2024. godine prema omjeru 70:30 iznosi 4,26 posto. Usklađivanje će biti na mirovini za ožujak, s isplatom u travnju sa zaostacima za siječanj i veljaču – objasnio je Štampar.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje