Povežite se s nama

Međimurje

Zaboravili ste kako izgleda čestitka? Pogledajte Božićnu izložbu kolekcionara Srećka Pospišila

Objavljeno:

- dana

IZLOŽBA

Prijatelji Srećka Pospišila znaju da će za božićne blagdane dobiti rijedak dar. U poštanskom sandučiću će pronaći – čestitku.

Ovaj, danas neobičan način čestitanja u moderno je vrijeme prava rijetkost. Mlađe generacije gotovo da ni ne znaju što je čestitka. Nikad je nisu ni dobili, niti poslali. Elektronska pošta zamijenila je ovaj način još donedavne komunikacije. Jedino se još na starinskim psihama i u vitrinama može pronaći zataknuta čestitka s blagdanskim željama u godinama 20. stoljeća. Čestitka je zaboravljena.
Kako bi spriječio njezino potpuno izumiranje, kolekcionar Srećko Pospišil redovito izlaže čestitke iz svoje velike kolekcije.

Duša Božića

Čestitka je mali format iskazivanja velike ljubavi, poštovanja i sjećanja prema svojim prijateljima, bližnjima i znancima. Shvatio je to Srećko Pospišil još prije četrdesetak godina, kad je počeo skupljati čestitke.

Za sve je bila kriva jedna razglednica, stara nekoliko desetljeća, koja je stigla na njegovu adresu. Bila je to razglednica Zagreba, koju je baka poslala njegovoj majci. Kao grafičar se oduševio da stotinu godina stara razglednica može biti u tako dobrom stanju. Danas ima oko 10 tisuća razglednica.

Prošlog tjedna je dio kolekcije čestitaka Srećka Pospišila, 150 čestitaka, prigodno izložen u čakovečkoj Knjižnici “Nikola Zrinski” pod nazivom “Duh prošlih Božića”.

Kolekcija ima povijesnu vrijednost jer svjedoči o javnom promicanju hrvatske kulturne baštine, naših tradicijskih običaja i nacionalnog identiteta

Kolekcionar je izložio čestitke iz razdoblja od 1898. do 1939. godine.

– To su čestitke s dušom. Današnje čestitke su komercijalne, jednolične… – govori Srećko Pospišil. Na primjedbu da je danas uopće problem i pronaći klasične čestitke, Srećko Pospišil veli da je osnovni cilj njegovih izložbi upoznati mlade s tradicijom čestitke.

– Nikako da ih afirmiramo da počnu pisati čestitke. Bilo bi baš lijepo da se mladi vrate tradicionalnom načinu čestitanja – govori kolekcionar. On je sam osmislio i dao tiskati svoje čestitke. Ima sedam različitih motiva i redovito ih šalje za božićne blagdane. Voli vesele motive djece i Djeda Mraza.

Međimurec

Srećko Pospišil je rođen u Zagrebu, ali je već na kraju osnovne škole doselio u Čakovec. Danas je u mirovini i smatra se Međimurcem. On rijetko kupuje razglednice za svoju zbirku. Uglavnom ih razmjenjuje s drugim kolekcionarima. Iako, nekad ne može odoljeti

– Prije nije bio problem doći do razglednica. Danas se kolekcionarstvo jako komercijaliziralo i nemoguće je to platiti – govori Srećko Pospišil. On danas više ne ide uokolo po sajmovima. Trgovci ga poznaju i znaju što ga zanima, pa ga nazovu.
U kolekciji Srećka Pospišila nalaze se razglednice i čestitke do početka Drugoga svjetskog rata. Skupljao je on sve motive, ali je vrlo brzo shvatio da negdje mora podvući granicu. Tako od rata naovamo skuplja samo razglednice i čestitke iz Međimurja.

– Jedan “bolji Čakovec” s početka 20. stoljeća košta 50-ak eura – veli kolekcionar. Na pitanje koliko je, znači, vrijedna njegova kolekcija od desetak tisuća razglednica, smije se i veli da ga to svi pitaju, ali da nema odgovor. – Uopće nemam ideju. To za mene nije novac nego ljubav. Nikad ne prodajem razglednice niti ne mijenjam jedine primjerke iz svoje kolekcije. 

Razglednicu koju Srećko Pospišil jako želi, a nema je u svojoj kolekciji, ima varaždinski kolekcionar koji živi u Francuskoj.      Riječ je o razglednici Čakovca iz 1910. godine. 

Ipak, nedavno je došao u iskušenje.

– Pojavile su se četiri “stara Čakovca”, za koje nisam znao da postoje. I svaki po 50 eura. Hvala Bogu pa sam imao nešto za mijenjati, i to ispod cijene, pa sam si priuštio te razglednice – govori.

Razglednice i čestitke ne misli prodavati, ali žao mu je što njegova djeca ni unuci nemaju ljubav za njih, pa ne zna kome bi ih ostavio. One su za njega, veli, još jedino čisto zadovoljstvo u životu. Svoje zadovoljstvo pokušava širiti tako što dragim ljudima pošalje čestitku. On se ne sjeća kad je koju primio.

Izvor:
Foto:

Foto i video

FOTO & VIDEO “Hrabri ljudi” Tri soprana & Igora Bakse za potresom pogođena mjesta!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izvedbom pjesme “Hrabri ljudi” međimurski glazbenici i Društvo međimuraca u Zagrebu žele zahvaliti volonterima, zaposlenicima službi spašavanja, ali i svim dobrim ljudima koji su pokazali veliko srce, hrabrost i snagu te brzo reagirali za pomoć građanima potresom pogođenih mjesta.

– Pomoć ovom području biti će potrebna još danima i mjesecima nakon što se podrhtavanja smire, stoga pjesmom “Hrabri ljudi” želimo uz zahvalu, svakog pojedinca motivirati i ohrabriti u ustrajnosti u obnovi, pomoći i zajedništvu!

Glazbenici za glazbenu

Ovom izvedbom međimurski glazbenici nastoje dati i svoj mali doprinos akciji #zajednozaglazbenu, kako bi se glazbena scena revitalizirala i ponovo bila u mogućnosti educirati mlade talentirane ljude toga kraja.

Akciju #zajednozaglazbenu možete podržati na GoGetFunding platformi na ovoj poveznici!

Pjesmu “Hrabri ljudi” izveli su Tri soprana & Igor Baksa. Vokali grupe Tri soprana su Irma Dragičević, Tamara Korunek i Gabriela Hrženjak. Na glasoviru je inicijator projekta Nikola Grabar, a na violini Marino Tomasović.

Autor glazbe pjesme najpoznatije u izvedbi Gabi Novak je Đorđe Novković, a teksta Arsen Dedić. Zasluge za aranžman idu Nikoli Grabaru i Trima sopranima, za glazbenu produkciju Filipu Horvatu (Studio Pušćine), a za videoprodukciju Benjaminu Hameru (FilmX).

Organizator akcije je Društvo Međimuraca u Zagrebu. Društvo okuplja Međimurce svih generacija i prijatelje koji rade i žive izvan Međimurske županije. Skrbi o očuvanju kulturne baštine te promiče međimurske vrijednosti i gospodarsku suradnju.

Nastavite čitati

Kultura

Članovi i članice mihovljanskoga KUD-a skupili donacije za folkloraše iz Gline

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

KUD Mihovljan

Članovi i članice KUD-a Mihovljan 2016. godine na poziv tamošnjega Hrvatskoga amaterskog kulturno-umjetničkog društva “Glinska tamburica” sudjelovali su na 10. Međunarodnoj smotri folklora “Ivanje u Glini”.

– Nakon folklornog nastupa uslijedilo je druženje svih KUD-ova, a nama je ostalo u sjećanju kao ono na kojem je, osim veselja, poslužen izvrstan bograč koji je pripremilo domaće lovačko društvo. Nažalost, mnogobrojne članice i članove HAKUD-a “Glinska tamburica” i njihove obitelji pogodio je nedavni potres te su mnogi od njih ostali bez svojih domova, bilo privremeno, bilo trajno – objašnjava predsjednik mihovljanskoga KUD-a dr. sc. Predrag Kočila.

Članice i članovi KUD-a Mihovljan, kao i brojni simpatizeri HAKUD-a, u ovoj teškoj situaciji nisu zaboravili na svoje folklorne prijatelje iz Gline te su skupili donacije koje su 22. siječnja dostavljene u njihov sabirni centar.

– Nemoguće je riječima opisati emocije koje su me prožimale prolaskom kroz razrušeno područje, ali isto je tako i nemoguće opisati i nesebičnu zahvalnost gospođe Anite Kramarić na dopremljenoj pomoći. Usprkos nezaobilaznoj temi o koroni i potresu, kao istinski kudovci koji čuvaju tradicijsku i kulturnu baštinu dogovorili smo neki novi zajednički nastup u nekoj novoj i obnovljenoj Glini. Još jednom veliko “Hvala!” svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj akciji! – poručuje Kočila.

Nastavite čitati