Povežite se s nama

Međimurje

Zaboravili ste kako izgleda čestitka? Pogledajte Božićnu izložbu kolekcionara Srećka Pospišila

Objavljeno:

- dana

IZLOŽBA

Prijatelji Srećka Pospišila znaju da će za božićne blagdane dobiti rijedak dar. U poštanskom sandučiću će pronaći – čestitku.

Ovaj, danas neobičan način čestitanja u moderno je vrijeme prava rijetkost. Mlađe generacije gotovo da ni ne znaju što je čestitka. Nikad je nisu ni dobili, niti poslali. Elektronska pošta zamijenila je ovaj način još donedavne komunikacije. Jedino se još na starinskim psihama i u vitrinama može pronaći zataknuta čestitka s blagdanskim željama u godinama 20. stoljeća. Čestitka je zaboravljena.
Kako bi spriječio njezino potpuno izumiranje, kolekcionar Srećko Pospišil redovito izlaže čestitke iz svoje velike kolekcije.

Duša Božića

Čestitka je mali format iskazivanja velike ljubavi, poštovanja i sjećanja prema svojim prijateljima, bližnjima i znancima. Shvatio je to Srećko Pospišil još prije četrdesetak godina, kad je počeo skupljati čestitke.

Za sve je bila kriva jedna razglednica, stara nekoliko desetljeća, koja je stigla na njegovu adresu. Bila je to razglednica Zagreba, koju je baka poslala njegovoj majci. Kao grafičar se oduševio da stotinu godina stara razglednica može biti u tako dobrom stanju. Danas ima oko 10 tisuća razglednica.

Prošlog tjedna je dio kolekcije čestitaka Srećka Pospišila, 150 čestitaka, prigodno izložen u čakovečkoj Knjižnici “Nikola Zrinski” pod nazivom “Duh prošlih Božića”.

Kolekcija ima povijesnu vrijednost jer svjedoči o javnom promicanju hrvatske kulturne baštine, naših tradicijskih običaja i nacionalnog identiteta

Kolekcionar je izložio čestitke iz razdoblja od 1898. do 1939. godine.

– To su čestitke s dušom. Današnje čestitke su komercijalne, jednolične… – govori Srećko Pospišil. Na primjedbu da je danas uopće problem i pronaći klasične čestitke, Srećko Pospišil veli da je osnovni cilj njegovih izložbi upoznati mlade s tradicijom čestitke.

– Nikako da ih afirmiramo da počnu pisati čestitke. Bilo bi baš lijepo da se mladi vrate tradicionalnom načinu čestitanja – govori kolekcionar. On je sam osmislio i dao tiskati svoje čestitke. Ima sedam različitih motiva i redovito ih šalje za božićne blagdane. Voli vesele motive djece i Djeda Mraza.

Međimurec

Srećko Pospišil je rođen u Zagrebu, ali je već na kraju osnovne škole doselio u Čakovec. Danas je u mirovini i smatra se Međimurcem. On rijetko kupuje razglednice za svoju zbirku. Uglavnom ih razmjenjuje s drugim kolekcionarima. Iako, nekad ne može odoljeti

– Prije nije bio problem doći do razglednica. Danas se kolekcionarstvo jako komercijaliziralo i nemoguće je to platiti – govori Srećko Pospišil. On danas više ne ide uokolo po sajmovima. Trgovci ga poznaju i znaju što ga zanima, pa ga nazovu.
U kolekciji Srećka Pospišila nalaze se razglednice i čestitke do početka Drugoga svjetskog rata. Skupljao je on sve motive, ali je vrlo brzo shvatio da negdje mora podvući granicu. Tako od rata naovamo skuplja samo razglednice i čestitke iz Međimurja.

– Jedan “bolji Čakovec” s početka 20. stoljeća košta 50-ak eura – veli kolekcionar. Na pitanje koliko je, znači, vrijedna njegova kolekcija od desetak tisuća razglednica, smije se i veli da ga to svi pitaju, ali da nema odgovor. – Uopće nemam ideju. To za mene nije novac nego ljubav. Nikad ne prodajem razglednice niti ne mijenjam jedine primjerke iz svoje kolekcije. 

Razglednicu koju Srećko Pospišil jako želi, a nema je u svojoj kolekciji, ima varaždinski kolekcionar koji živi u Francuskoj.      Riječ je o razglednici Čakovca iz 1910. godine. 

Ipak, nedavno je došao u iskušenje.

– Pojavile su se četiri “stara Čakovca”, za koje nisam znao da postoje. I svaki po 50 eura. Hvala Bogu pa sam imao nešto za mijenjati, i to ispod cijene, pa sam si priuštio te razglednice – govori.

Razglednice i čestitke ne misli prodavati, ali žao mu je što njegova djeca ni unuci nemaju ljubav za njih, pa ne zna kome bi ih ostavio. One su za njega, veli, još jedino čisto zadovoljstvo u životu. Svoje zadovoljstvo pokušava širiti tako što dragim ljudima pošalje čestitku. On se ne sjeća kad je koju primio.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Građane se upozorava da ne otvaraju zlonamjerni e-mail s adrese „[email protected]

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U posljednjih 24 sata Policijska uprava međimurska zaprimila je nekoliko prijava trgovačkih društava i javnih ustanova iz kojih proizlazi da su na svoje adrese elektroničke pošte zaprimili sumnjive poruke koje su navodno upućena s adrese elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske.

– Upozoravamo građane da ne otvaraju elektroničku poštu s adrese [email protected] te da ne otvaraju linkove i ne preuzimaju privitke na svoje uređaje. Riječ je o zlonamjernoj elektroničkoj poruci koja nije upućena sa servera Ministarstva unutarnjih poslova, dakle ne radi se o službenoj adresi elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske – ističu iz policije.

Sadržaj upućenih e-poruka:

Zahtjev za ponudu, broj 17-0822-0397

Mi smo Policijska uprava krapinsko-zagorska.

Čuli smo za izvrsnost vaše tvrtke. Naše sjedište treba vašu ponudu cijena za naš proračun za 2022. (u prilogu). Ovaj proračun sufinancira Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Pošaljite ponudu prije 23. kolovoza 2022. Pronađite privitak i javite nam ako trebate više informacija.

Hvala i srdačan pozdrav.

U potpisu: Policijska uprava krapinsko-zagorska i Marijana Mužar- Policijska službenica za odnose s javnošću

– U svakom slučaju ako ste zaprimili elektroničku poruku koju niste očekivali te vam je pošiljatelj nepoznat, a sadržaj poruke sumnjiv, obavezno provjerite vjerodostojnost poruke koristeći drugi komunikacijski kanal. Savjetujemo da nikad ne otvarate sumnjive privitke i ne odgovarate na neočekivane poruke – ističu iz PU međimurske.

Nastavite čitati

Međimurje

U Međimurju djeluje gotovo tisuću udruga: najbrojnije su sportske udruge, kojih je više od 330

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Razina kvalitete života u određenoj sredini mjeri se i brojem organizacija civilnog društva putem čijih se aktivnosti provode razni društveno korisni programi i projekti. U Međimurskoj županiji aktivno djeluje 969 udruga. Gotovo trećina njih su sportske udruge, odnosno klubovi i savezi, koje su s obzirom na uobičajeni ritam treninga i natjecanja ujedno i najaktivnije udruge. Oko 20 posto od ukupnog broja udruga su one koji djeluju u području kulture i umjetnosti, a slijede udruge za zaštitu okoliša i prirode, pa zatim redom udruge u području socijalne djelatnosti, gospodarstva, obrazovanja, znanosti i istraživanja te zaštite i spašavanja.

Kako se djelovanje udruga temelji na načelu javnosti i neprofitnosti, a velika većina njih ne obavlja gospodarsku djelatnost iako im zakon to omogućuje, financiranje rada udruga uglavnom se temelji na dobrovoljnim donacijama članova i sponzora. Velik udio u financiranju udruga počiva i na javnom novcu koji se dodjeljuje putem javnih poziva i natječaja Međimurske županije, gradova i općina. Međimurska županija tako svake godine oko jedan posto svoga Proračuna usmjerava prema organizacijama civilnog društva: sport, kultura i umjetnost, udruge građana i političke stranke, socijalna zaštita, zaštita okoliša…

Tako je tijekom 2021. godine najveći iznos od gotovo 1,4 milijuna kuna izdvojen za programe i projekte sportskih udruga. Za udruge iz područja zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima, ljudskih prava te demokratizacije i razvoja civilnog društva osigurano je 675.000 kuna. Udruge čiji je interes usredotočen na poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo lani su putem natječaja Međimurske županije dobile oko 470.000 kuna, dok se rad udruga za zaštitu potrošača sufinancirao iznosom od 10.000 kuna.

– U Međimurskoj županiji djeluje 21 ustanova u području kulture, a usmjerene su na muzejsku, kulturnu i društvenu aktivnost, organiziranje filmskih, kazališnih, izložbenih, koncertnih i drugih kulturno-umjetničkih priredbi vlastite produkcije ili u suradnji s

drugim ustanovama i udrugama. U području kulture i umjetnosti u Međimurskoj županiji djeluje i ukupno 257 udruga koje njeguju baštinu i povijest Međimurja. Sukladno podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Međimurska županija na nacionalnoj listi sadrži 63 registrirana kulturna dobra: 12 nematerijalnih kulturnih dobara

i 51 materijalno kulturno dobro – govore iz Međimurske županije.

Nematerijalna zaštićena kulturna dobra u Međimurskoj županiji su: medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, umijeće izrade tradicijske maske pikač, svetomarska mikrotoponimija, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade i sviranja cimbala, umijeće sviranja na tamburama farkašicama, umijeće vađenja zlata, međimurska popevka, štrigovska skupina govora, kotoripska skupina govora, tradicija slavljenja sv. Martina biskupa i zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje