Povežite se s nama

Kultura

Kultura avarskog doba razvijala se i u varaždinskom Brezju i Staroj vesi u Nedelišću

Objavljeno:

- dana

Do 9. veljače u Arheološkome muzeju u Zagrebu može se razgledati velika međunarodna izložba „Avari i Slaveni“, koja je nastala u suradnji s trima muzejima iz Slovačke, stoga je i podijeljena na dva dijela: „Avari i Slaveni sjeverno od Dunava“ i „Avari i Slaveni južno od Drave“.

Potonji, hrvatski dio izložbe kao autorice potpisuju kustosice Anita Dugonjić i Anita Rapan Papeša te su ga zajednički organizirali Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Vinkovci, dok su eksponate posudile mnoge ustanove, pa tako i Gradski muzej Varaždin te Muzej Međimurja Čakovec.

Bogat i atraktivan postav

Izložba ima i zabavne sadržaje

Iznimna zemljopisna raširenost nalazišta na kojima su izlošci pronađeni nije neobična jer su Avari u 6. stoljeću pristigli iz duboke Azije, s područja koje se protezalo od Kirgistana pa sve do Koreje! Prapostojbinu napuštaju nakon prevlasti altajskih Turaka. Na dugom putu prema Europi pridružuju im se Ujguri, potom zauzimaju velik dio istočne Europe, od Azovskog mora do Šleske, pokorivši pritom Hune, bugarska plemena i slavenske Ante iz Karpata, da bi već 568. godine zagospodarili cijelom Panonskom nizinom, a uskoro u plemenskom savezu sa Slavenima ratuju protiv Franaka, Bavaraca, Bizantinaca i drugih. Tako se stvara kultura koju ne nazivamo isključivo avarskom, nego avarodobnom, jer su u njezinu nastanku sudjelovali i Slaveni, Kutriguri, dio pobijeđenih Langobarda i Gepida te drugih zajednica germanskog i romanskog porijekla. Poznata je, primjerice, teza da je naziv „Hrvati“ isprva označavao povlaštenu ratničku kastu unutar Avarskoga Kaganata. No, izložba ne ulazi u etnogenezu, ali zorno predočava ono što danas nazivamo avarodobnom kulturom.

Temat o konjskoj opremi

A ta je kultura ostavila tragove i na područjima na kojima danas živimo – osim u Slavoniji i Srijemu, važna avarodobna naselja pronađena su i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Najznačajnija su ona u varaždinskom Brezju i na livadi Stara ves u Nedelišću. Istraživači se uglavnom slažu da su ondje obitavali Slaveni, čije je širenje omogućila heterogena struktura avarskog društva.

Na Plitvici

Stoga se livada Stara ves – eto otkud joj naziv! – u Nedelišću smatra najstarijim slavenskim naseljem zabilježenim u Hrvatskoj, s najstarijom ranoslavenskom zemunicom, koja potječe s početka 7. stoljeća. Arheološko nalazište Varaždin-Brezje nalazi se sjeverno od rijeke Plitvice, s obiju strana ceste Turčin – Varaždin, odnosno na južnom prilazu gradu Varaždinu. Sondiranja (pod vodstvima Željka Tomičića i Martine Šimek) utvrdila su u Brezju veći broj ovalnih poluzemunica, otpadnih jama i peći te brojne keramičke i rijetke metalne nalaze, što svjedoči o kontinuitetu života u našem kraju od 7. pa sve do 12. stoljeća (kada se već spominje i grad Varaždin). Spomenimo i da su u šljunčari kod Preloga pronađeni prelijepi primjerci dugih bojnih noževa.

Veća nalazišta otkrivena su u Slavoniji i Srijemu, primjerice u Nuštru, gdje je istraženo avarsko groblje s više od 200 ukopnih mjesta.

Ratnik pokopan sa svojim konjem

Stremeni iz Šarengrada

Koje su glavne karakteristike avarodobne kulture? Isprva se živjelo nomadski, u jurtama, a potom polusjedilački, u jednostavnim četverokutnim ukopanim kućama. Stanovništvo je držalo stoku i perad, izrađivale su se keramičke posude i drugi uporabni predmeti, oružje, nakit, razni ukrasi, a posebice konjanička oprema. Ratnici, najčešće konjanici, bili su, naime, društvena vrhuška, a među njima bilo je i žena. Konji su često sahranjivani u istom grobu s ratnicima – na drugi svijet morali su otići zajedno sa svojim gospodarima. Ipak, ne treba robovati stereotipima o Avarima kao isključivo ratničkome narodu jer mnogi nalazi grobišta pokazuju da je razina ozljeda bila iznimno niska! Dakle, manje se stradavalo u ratnim sukobima, a više zbog loših životnih uvjeta, slabe prehrane, teških fizičkih poslova i raznih bolesti.

Posuda pronađena u Nedelišću

Razni primjerci nakita

Šamanizam

O duhovnom životu malo je saznanja jer je i malo tragova. Pretpostavlja se da je religija bila šamanističkog tipa s pripadajućim elementima animalizma odnosno totemizma i uvjerenjem u novi život u nebeskim sferama.

Od iščezloga avarskog jezika danas su nam ostale riječi kao što su “ban” i “klobuk”

Na kraju, gdje su nestali Avari? Danas žive samo u Dagestanu, ali preci tamošnjih (islamiziranih) Avara nikad nisu ni došli na područje Hrvatske. Pad „naših“ Avara počinje 802. godine porazom od Karla Velikog. Vjerojatno su se asimilirali, dijelom među Mađare (posebno u etničku skupinu Sekelja u Transilvaniji), a dijelom među Slavene. Nešto je tragova ostalo i u jeziku. Avarski jezik vjerojatno je bio dio bulgaro-čuvaške skupine turkijskih jezika, a danas nam su od njega ostale riječi kao što su „ban“ i „klobuk“.

Jedini povijesni izvor o doseljenju Hrvata na Jadran, djelo „O upravljanju Carstvom“ bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, izrijekom navodi: „Hrvati zateknu Dalmaciju pod vlašću Avara… Hrvati odnesu pobjedu i jedne od Avara pobiju, a ostale prinude na pokornost… U Hrvatskoj još uvijek ima avarskih potomaka i po njima se vidi da su Avari.“

Tko zna… možda i u nama još ima ponekih avarskih gena!

Kultura

FOTO Festival čipke uz turske specijalitete, zanimljive radionice i koncerte

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Unatoč kiši, drugi festivalski dan 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi, protekao je u lijepoj atmosferi. Festivalska publika uživala je u atraktivnoj ponudi na „Danu Turske, koji je pripremila Turska, ovogodišnja zemlja – partner festivala u Lepoglavi.

Iako zbog lošeg vremena u subotu nije održan Tradicionalni sajam, posjetitelji Međunarodnog festivala čipke imali su priliku razgledati čak 35 izložbi na kojima su predstavljene najljepše čipke iz čak 15 europskih zemalja.

Za najmlađe su u Domu kulture u subotu priređene zanimljive radionice vezane uz rukotvorstvo i kulturnu baštinu na kojima su djeca pokazala svoju maštu i kreativnost.

U festivalskom šatoru u gradskom parku u subotu je održana gastronomska priredba – Okusi Hrvatske i Turske, na kojoj su ponuđena jela Hrvatskog zagorja te tradicionalni turski specijaliteti, koje su pripremili učenici – kuhari iz varaždinske Gospodarske škole pod vodstvom svojih mentora, članice KUD-a Lepoglavski pušlek i vrsnih kuhara iz Turske. Oni su za posjetitelje festivala pripremili pileće rolice punjene mlincima, hajdinu kašu s bukovačama, krpice sa zeljem, mlinčani kolač, turske pide s povrćem i mesom, ali i tradicionalne turske slastice – baklave i rahat lokum te pravu tursku kavu i turski čaj.

-Želimo da na našem festivalu uživaju sva čula. Posjetitelji tako mogu uživati u ljepoti izloženih čipaka, a zahvaljujući Turskoj, ovogodišnjoj zemlji – partneru, imaju priliku kušati tradicionalne turske s pecijalitete, ali i naša tradicionalna jela, kakav je primjerice, mlinčani kolač, koji smo i zaštitili. Gastronomska baština važan je dio naše bogate tradicije, stoga i nju, baš kao i čipku, želimo sačuvati i predstaviti na našem međunarodnom festivalu. Zahvaljujem našim partnerima iz Turske, Gospodarskoj školi u Varaždinu te našim turskim partnerima, uz čiju smo podršku i ove godine organizirali ovu atraktivnu gastronomsku priredbu – istaknuo je Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave na otvorenju „Okusa Hrvatske i Turske“.

Sadržajni subotnji program nastavljen je koncertom poznate turske pijanistice Tutu Aydinoğlu u lepoglavskoj župnoj crkvi. Virtuozna pijanistica iz Turske u Lepoglavi je izvela dojmljiv koncertni program pod nazivom – Međustoljetno putovanje Turskom. Publika u župnoj crkvi u Lepoglavi tako je uživala u izvedbi rijetko izvođenih skladbi koje počivaju na bogatoj glazbenoj tradiciji Turske, među kojima je bilo i jedno od najpoznatijih djela suvremenog turskog skladatelja Hasana Uçarsua – Ostaci ljetnog putovanja: Priča o četiri drevna grada, te djelo turskog skladatelja i pijanista Cemala Reşita Reyja – Šetnja gradom koji se sastoji od uspomena, koje je ovaj turski skladatelj posvetio starom Istanbulu.

Drugi festivalski dan završio je još jednim sjajnim koncertom na kojem su nastupile domaće estradne zvijezde – Vanna i Martin Kosovec. Koncert Vane i Martina Kosovca protekao je u pravom štimungu, uz najveće Vannine hitove te u odličnoj izvedbi domaćih i stranim evergreena sjajnog Martina Kosovca.

Organizatori su našoj poznatoj pjevačici poklonili ogrlicu od čipke, koju je izradila umjetnica Snježana Varović. Posjetitelji festivala čipke u Lepoglavi atraktivne izložbe čipke moći će razgledati i danas. Posljednjeg dana 28. Međunarodnog festivala čipke u svečanom šatoru od 14 sati i 30 minuta nastupit će na već tradicionalnom koncertu Limena glazba Lepoglava, kojoj će se na pozornici pridružiti i Big band iz Čakovca.

Od 15 sati u Domu kulture bit će organizirana i radionica Ivane Mikić inspirirana lepoglavskom čipkom, a od 16 sati će biti održana i tradicionalna priredba – Gradonačelnikov gulaš. U poslijepodnevnim satima Međunarodni festival čipke posjetit će i njegov visoki pokrovitelj – predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Program ovogodišnjeg, 28. Međunarodnog festivala čipke u Lepoglavi završit će izborom Miss Varaždinske županije za Miss Hrvatske u svečanom šatoru, koji će početi u 19 sati.

Nastavite čitati

Kultura

Srijeda u Muzeju: Predstavljanje knjige ˝Grad u kojem spavaju anđeli˝ Željka Prsteca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 18. rujna u palači Herzer predstavlja se knjiga Grad u kojem spavaju anđeli autora Željka Prsteca.

Knjiga je rezultat opsežnog posla prikupljanja i sređivanja dokumentacije vezane uz rad likovnog umjetnika Željka Prsteca (Varaždin, 1950.), u kojoj se iscrpno predstavlja pedeset pet godina autorova stvaralaštva, kako u rodnom gradu tako i drugdje u Hrvatskoj. U njoj je obuhvaćen pregled predgovora, kritika i eseja koje su o Prstecovim djelima pisali naši istaknuti likovni kritičari, kao i popis održanih samostalnih i skupnih izložbi. Sastavni dio je i 87 reproduciranih djela te 43 fotografije ilustracija, koje dokumentiraju Prstecove likovne dosege i stvaralačku poetiku.

Umjetnički rad i akcije Željka Prsteca već se godinama u Varaždinu odvijaju pod geslom Grad u kojem  spavaju anđeli, koje autor u okviru projekta Anđelinjak implementira svojim instalacijama u varaždinske prostore i sustavno ga provodi različitim sadržajima u svome Muzeju anđela. Akvareli, crteži i grafike Željka Prsteca izazivaju uzbuđenje zbog klasičnog načina na koji su rađeni i kao takvi prihvaćeni kod likovne publike i posjetitelja, i bez obzira na to što svaki njegov rad odiše tragičnim osjećajem prolaznosti, Željko Prstec je tražen slikar te će ova knjiga pomoći boljem upoznavanju njegove slikarske osobnosti.

Uz autora, knjigu će predstaviti povjesničari umjetnosti Mirjana Dučakijević i Miroslav Klemm, oboje umirovljeni muzejski savjetnici u GMV-u, a održat će se i projekcija dvaju kratkih filmova o stvaralaštvu Željka Prsteca nastalih u produkciji HRT-a i VTV Televizije.

 Program počinje u 19 sati. Ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje