MUZEJ MEĐIMURJA

Muzej Međimurja učini je veliki korak prema osnivanju “Memorijalne zbirke Ljubo Kuntarić”.

Naime, djelatnici Muzeja Međimurja, ravnateljica Maša Hrustek Sobočan, kustosica Povijesnog odjela Ana Šestak i povjesničar Zoran Turk, u pratnji dr. Danijela Režeka otputovali su u Volosko pokraj Opatije, gdje su preuzeli dio ostavštine pokojnog Ljube Kuntarića, rođenog Čakovčanina i jednog od najplodnijih skladatelja hrvatske zabavne glazbe dvadesetog stoljeća.

Kulturno dobro

– Mi smo se profilirali kao zavičajni muzej, koji skuplja građu poznatih Međimuraca raštrkanih po drugim krajevima, na što smo posebno ponosni. Već imamo memorijalne zbirke Josipa Slavenskog, Jože Horvata, Karla Mrazovića Gašpara i drugih, a zbirka Ljube Kuntarića sljedeća je u nizu. Zahvaljujući dr. Danijelu Režeku, velikom prijatelju Ljube Kuntarića, povezali smo se s Đurđicom Eržišnik, Ljubinom kćerkom, koja je iz velike količine materijala izabrala dio koji smo sada preuzeli – rekla nam je Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja.

Među priznanjima Kuntarić je primio Porina za životno djelu, a Čakovec ga je proglasio počasnim građaninom

A radi se o raznim dokumentima, notnim zapisima, fotografijama i audiosnimkama na svim vrstama tehničkih zapisa. Među dovezenim stvarima nalaze se i brojne nagrade, plakete, medalje, plakati s njegovih koncerata…

– To je tek prvi dio koji smo dovezli u Čakovec. Ljubo Kuntarić je radio praktično do zadnjeg dana, do 92. godine života, a i u tako poznim godinama nije se libio ovladavati novim tehnologijama, tako da je radio na raznim računalnim programima za obradu zvuka. Dogovor je da  se, dok obitelj pregleda ostatak materijala,  u Muzej Međimurja prebaci još jedan dio građe – dodaje ravnateljica Hrustek Sobočan. 

Sada slijedi popisivanje i katalogizacija zbirke. Svaki predmet mora biti obrađen, zapisan iz koje je godine, uz kratak opis i osnovne značajke. Predmeti se fotografiraju, a materijali digitaliziraju te se unose u muzejski program. S obzirom na iznimno veliku količinu predmeta, obrada zbirke zasigurno će potrajati do kraja ove godine.

– Sve podatke o zbirci šaljemo u Ministarstvo kulture na registraciju zbirke te će se ona registrirati kao kulturno dobro Republike Hrvatske “Memorijalna zbirka Ljubo Kuntarić”. Kad cijeli proces bude okončan, pripremit ćemo tematsku izložbu o Ljubi Kuntariću, a potom s vremenom realizirati i stalni postav. Bude li se sve odvijalo prema planu, tematska izložba mogla bi biti otvorena u drugoj polovici sljedeće godine, što bismo vezali uz obljetnicu njegove smrti 4. listopada. Stalni postav se pak može očekivati kroz dvije do tri godine – zaključuju Maša Hrustek Sobočan.

Evergrini, opere…

Ljubo Kuntarić je rođen 25. lipnja 1925. godine u Čakovcu, a više od pola stoljeća živio je u Voloskom kod Opatije. Tamo je pronašao idealno okruženje za stvaranje nekih od najvećih hitova zabavne glazbe prošlog stoljeća. Autor je mnogih evergrina kao što je “Ta tvoja ruka mala”, s kojim je pobijedio na prvom Zagrebačkom festivalu 1953. godine, te “Ako nećeš da te ljubim”, “Nina”, “Opatijo divna”, “Autobus Calypso”, “U nedilju Ane”, “Bez jedra i vjetra”, “Barba Frane” i brojnih drugih. 

Manje poznata činjenica je da je Ljubo Kuntarić kao vrsni inženjer vodogradnje zaslužan za izgradnju mnogih hotela i bazena na Jadranu te za ubrzani razvoj turizma u sjevernom Primorju i Istri od kraja pedesetih godina prošlog stoljeća. – Bio je najbolji glazbenik među građevincima te najbolji građevinac među glazbenicima – kroz šalu prepričava dr. Danijel Režek.

Skladao je i glazbu za dvadesetak opera, opereta i mjuzikala kao što su “Karolina Riječka”, “Tata, udajem se za crnca”, “Na lijepom plavom Jadranu”, “Veli Jože”… a radio je i orkestralna djele te glazbu za 15-ak filmova.

Ljubo Kuntarić dobitnik je 45 festivalskih nagrada, među kojima je i Porin za životno djelo, te niza društvenih priznanja poput Nagrade “Zrinski” Međimurske županije i titule počasnoga građanina Čakovca.

Izvor:
Foto: