Povežite se s nama

U fokusu

Ludbreg je uspješan grad s malo nezaposlenih i velikim investicijama, ali država ga koči

Objavljeno:

- dana

REZIME

Lokalna samouprava je poligon za činovničko testiranje iz Zagreba. To je gradonačelnik Ludbrega rekao hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović kad je posjetila Ludbreg.

U Ludbregu nema javnih niti državnih ustanova, pa je Grad u potpunosti oslonjen na gospodarstvo

 Svoje riječi je potkrijepio činjenicom da se u zadnje tri godine lokalne zajednice po drugi put suočavaju s poreznom reformom kojom baš oni najviše gube. – To dovoljno govori da država niti sama ne zna kamo ide u tom pogledu. Kad jednom, pa drugi, pa opet treći put netko uzme milijun kuna, to nije uzeo gradonačelniku nego građanima. Oni bi godišnje s tim novcem mogli učiniti puno za svoj razvoj. To je ono što nas brine u lokalnim zajednicama. Možemo se truditi i donositi razvojne strategije, međutim, bez potpore države je realizacije teška. Evo, natječaji za ruralne fondove se pripremaju već tri godine i potrošili smo silan novac na projekte, građevinske dozvole i pripremu, da bi se sad iznova najavljivala izmjena pravilnika. Po tome se natječaji ne mogu očekivati prije svibnja. Tko zna – rezigniran je gradonačelnik.

Razlike

Ono što je rekao predsjednici, Dubravko Bilić je ponovio i novinarima uoči otvaranja ludbreškoga Božićnog sajma. Iako je razlog susreta bio drukčije prirode, ovu se temu nije moglo izbjeći. – U lokalnim zajednicama nas to frustrira i čini nas nesigurnima – rekao je.

“Projekata je puno, a zajednički je cilj učiniti Grad jednom cjelinom”

Inače, Ludbregu ide dobro, pa je pitanje koliko bi lakše i bolje moglo biti bez ovoga, kako to naziva Dubravko Bilić, čistog eksperimentiranja. Jer, Ludbreg s dobrim rezultatima završava godinu. Najrazvijeniji je grad hrvatskog sjeverozapada, malo je nezaposlenih, investicije su velike, prosječna plača u industriji je najveća u Županiji.
– Kad se okrenemo zadnje 3,5 godine unatrag, moramo biti zadovoljni onime što smo napravili za grad. Gospodarstvenici su za to vrijeme uložili više od 400 milijuna kuna, uložilo se u obrazovanje, infrastrukturu, turistički potencijal. Ne zaboravljamo umirovljenike ili ljude u problemima – rekao je gradonačelnik. Istaknuo je da su on i njegovi suradnici uvijek spremni učiniti i dodatne korake za dobrobit mještana. – Cilj je u Ludbregu živjeti onakav život kakav žive europski građani – rekao je Dubravko Bilić. Da Grad ide baš u tom smjeru dokazano je, smatra, nagradom u Bratislavi. Ludbreg se izborio za finalno natjecanje s velikim europskim gradovima kao grad s najinovativnijim pristupom u poticanju poduzetništva.

400 milijuna kuna su u zadnje 3,5 godine gospodarstvenici uložili u Ludbreg. Najavljuju se nove velike investicije za sljedeću godinu.

– To mi daje za pravo da pred sugrađanima mogu hodati podignute glave i zajedno s njima planirati brojne buduće projekte – rekao je gradonačelnik, aludirajući na svoju najavljenu kandidaturu za reizbor na gradonačelničko mjesto. Iako je SDP o tome obavijestio svoje dosadašnje koalicijske partnere, ovi se još uvijek nisu izjasnili hoće li, kao i u Varaždinu, istaknuti svoga kandidata. Kako bilo, SDP neće odustati od isticanja Dubravka Bilića na izbornu listu.
Pet mjeseci prije izbora Ludbreg ima tridesetak milijuna kuna prijavljenih projekata. Nadaju se da će se u ovoj godini raspisati natječaji kako bi se moglo raditi na planiranome. Novcem se planira uređenje Grada i podizanje kvalitete života. – Osnovni sadržaji, poput uređenja prometnica za ostvarivanje sigurnosti, se podrazumijevaju. Ali treba misliti i na dodatne sadržaje koji neko mjesto čine gradom i čine ga poželjnim za život. Spreman je projekt Centra za kulturu, proširenja Gradske knjižnice i Dječjeg vrtića. Projekata je puno, a zajednički je cilj učiniti Grad jednom cjelinom – govori Dubravko Bilić.

1,5 milijuna kuna je Ludbreg u ovoj godini dao za poticaje u gospodarstvu. Grad je dobar partner gospodarstvu.

Gradonačelnik ističe Ludbreg kao mjesto kreativnih i poduzetnih gospodarstvenika i obrtnika. Veli da je razlika između Ludbrega i okolnih središta, poput Čakovca ili Varaždina, u tome što Ludbreg nema javnih niti državnih institucija koje zapošljavaju petstotinjak i više ljudi. Grad je u potpunosti oslonjen na gospodarstvo. – Samo u ovoj godini smo direktno za gospodarske poticaje potrošili 1,5 milijuna kuna. Budući da naš proračun zajedno s poreznim prihodima i komunalnom naknadom iznosi nešto više od 15-ak milijuna kuna, ta brojka najbolje govori o našem odnosu prema gospodarstvu. Gospodarstvenici su svjesni što mogu očekivati od Grada kao partnera – istaknuo je gradonačelnik. Za sljedeću godinu je najavio investicije Fanona, švicarsko-slovenske Amerope i Bomarka,  Lukaps i Limont su kupili zemlju za proširenje… Zato gradonačelnik veli da se Ludbreg ne treba brinuti za gospodarstvo.

Nesigurnost

Ali Ludbreg se brine zbog odnosa države prema lokalnim zajednicama. – Zbog državnih poteza kojima se širi nesigurnost ne usudimo se investirati. Kad država shvati da nije sve u gradnji autocesta, aerodroma i drugih megalomanskih projekta, nego da su najbitnije investicije one koje se tiču svakodnevnog života ljudi – škole, vrtići, lokalne ceste, prozori, farbanje…

To su poslovi koji služe lokalnom stanovništvu i na njima rade ljudi koji tu žive. Ovdje zarađuju i ovdje će potrošiti novac. Ukoliko ljudi neće u moći preživjeti u lokalnim sredinama, otići će u velike gradove gdje se rade ti veliki projekti. A tko će živjeti u malim sredinama? – pita se gradonačelnik Dubravko Bilić. I zaključuje: Jedini način na koji male sredine mogu opstati je decentralizacija u kojoj će lokalna zajednica imati moć razvijati samu sebe. Biti zdrava.

“Kad država shvati da nije sve u gradnji autocesta, aerodroma i drugih megalomanskih projekta, nego da su najbitnije investicije one koje se tiču svakodnevnog života ljudi – škole, vrtići, lokalne ceste, prozori, farbanje… To su poslovi koji služe lokalnom stanovništvu i na njima rade ljudi koji tu žive. Ovdje zarađuju i ovdje će potrošiti novac.”

Dubravko Bilić,
gradonačelnik Grada Ludbrega

Izvor:
Foto:

U fokusu

Stričak dogovorio da otpad iz Poljane ide u Piškornicu! Što će biti sutra? To neka rješava Bosilj

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Problem otpada u Poljani riješio je župan Stričak, a ne gradonačelnik Bosilj koji je trebao, istaknuo je danas na konferenciji za medije županijski vijećnik s Čehokove liste Mario Lešina.

– Kao jedno od rješenja se nametnulo da će se 300 tona deponirati, Piškornica je izašla  u susret i jučer je dobiveno rješenje – rekao je Lešina. Međutim, radi se o tek privremenom rješenju.

Lešina kaže kako se u Poljani dnevno skuplja oko 30 do 50 tona otpada te se nameće pitanje što će biti s otpadom koji stigne sutra.

– Nemamo rješenja ni za svježi otpad, a o balama da i ne govorimo. Deponije u Hrvatskoj se zatvaraju i sve manje je kapaciteta za odlaganje jer općine i gradovi koji još imaju otvorena odlagališta kapacitete prije svega čuvaju za sebe  – ustvrdio je Lešina i istaknuo kako je to problem kojim se mora baviti gradonačelnik Bosilj.

Pojasnio je da Čistoća mora raspisati javni natječaj jer ne može ući u izravnu pogodbu.

– To bi bio prekršaj, odnosno kazneno djelo. Kad je natječaj raspisan, Piškornica se nije javila. Sad se maše s dokumentom u kojem Piškornica poziva Čistoću. Direktor Čistoće može pokrenuti postupak pregovaranja, a pregovaraju čelnici jedinica lokalne samouprave – rekao je i dodao da je jedino trajno rješenje obrada. Napomenuo je i kako je moguće da je raniju mogućnost ugovaranja s Čistoćom opstruirao bivši župan Čačić.

– Jedino rješenje je obrada koja je bila u integralnoj nagodbi, ali ona je proglašena lopovskom pa nije došlo do potpisivanja, a sada se sa stranama koje su trebale potpisati ipak pregovara – zaključio je Lešina i rekao kako se s potpisivanjem nagodbe čekalo zbog izbora.

Inače, prošlog tjedna inspekcija zaštite okoliša naložila je da se makne nepropisno odloženi komunalni otpad u Poljani Biškupečkoj. Danas ističe taj rok.

Taj otpad se gomilao na pretovarnoj stanici koja inače služi isključivo za pretovar smeća, a ne i skladištenje.

Radi se o otpadu koji Čistoća svakodnevno prikuplja u Varaždinu, Varaždinskim Toplicama, te općinama Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec, Petrijanec, Sračinec, Vinica, Vidovec, Jalžabet, Sveti Ilija, Sveti Đurđ, Mali Bukovec i Veliki Bukovec.

Nastavite čitati

U fokusu

Stiže novi Zakon o radu, za rad od kuće nova pravila

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

računalo kompjuter

Socijalni su partneri održali prvi službeni sastanak za izradu novog Zakona o radu, jedan u nizu koji se očekuju idućih tjedana i mjeseci.

Državni tajnik Dragan Jelić kazao je da će pregovori trajati do kraja ove godine, pred kraj godine očekuje se prva verzija dogovorenog zakona koji će proći saborsku proceduru u dva čitanja. Novi Zakon o radu trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja 2022. godine, piše Večernji list.

Pojedine će se teme otvarati u odvojenim radnim skupinama, primjerice prvog dana nisu se dotaknuli pitanja otpremnina, kolike će ubuduće biti za stalno zaposlene, ali i za ljude koji rade na određeno. Zajednički je stav da je rada na određeno previše, ali različita su mišljenja kako će se njegov udio smanjivati.

Što se tiče rada na daljinu i rada od kuće, definirat će se obaveze koje se odnose na zaštitu na radu, za takav rad trebat će obostrani pristanak radnika i poslodavca, kao i dodatak postojećem ugovoru o radu.

– U ovih godinu i pol dana s radom od kuće relativno je dobro funkcioniralo, neki su potpisali dodatak ugovora, neki nisu, bilo je nekih sporenja oko troškova rada kod kuće, ali to se rješavalo u dogovoru sa sindikatom. Poslodavci traže da naknade troškova za rad od kuće bude neoporezive, vidjet ćemo – istaknuo je Jelić, a prenosi Večernji list.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!