Povežite se s nama

U fokusu

Ludbreg je uspješan grad s malo nezaposlenih i velikim investicijama, ali država ga koči

Objavljeno:

- dana

REZIME

Lokalna samouprava je poligon za činovničko testiranje iz Zagreba. To je gradonačelnik Ludbrega rekao hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović kad je posjetila Ludbreg.

U Ludbregu nema javnih niti državnih ustanova, pa je Grad u potpunosti oslonjen na gospodarstvo

 Svoje riječi je potkrijepio činjenicom da se u zadnje tri godine lokalne zajednice po drugi put suočavaju s poreznom reformom kojom baš oni najviše gube. – To dovoljno govori da država niti sama ne zna kamo ide u tom pogledu. Kad jednom, pa drugi, pa opet treći put netko uzme milijun kuna, to nije uzeo gradonačelniku nego građanima. Oni bi godišnje s tim novcem mogli učiniti puno za svoj razvoj. To je ono što nas brine u lokalnim zajednicama. Možemo se truditi i donositi razvojne strategije, međutim, bez potpore države je realizacije teška. Evo, natječaji za ruralne fondove se pripremaju već tri godine i potrošili smo silan novac na projekte, građevinske dozvole i pripremu, da bi se sad iznova najavljivala izmjena pravilnika. Po tome se natječaji ne mogu očekivati prije svibnja. Tko zna – rezigniran je gradonačelnik.

Razlike

Ono što je rekao predsjednici, Dubravko Bilić je ponovio i novinarima uoči otvaranja ludbreškoga Božićnog sajma. Iako je razlog susreta bio drukčije prirode, ovu se temu nije moglo izbjeći. – U lokalnim zajednicama nas to frustrira i čini nas nesigurnima – rekao je.

“Projekata je puno, a zajednički je cilj učiniti Grad jednom cjelinom”

Inače, Ludbregu ide dobro, pa je pitanje koliko bi lakše i bolje moglo biti bez ovoga, kako to naziva Dubravko Bilić, čistog eksperimentiranja. Jer, Ludbreg s dobrim rezultatima završava godinu. Najrazvijeniji je grad hrvatskog sjeverozapada, malo je nezaposlenih, investicije su velike, prosječna plača u industriji je najveća u Županiji.
– Kad se okrenemo zadnje 3,5 godine unatrag, moramo biti zadovoljni onime što smo napravili za grad. Gospodarstvenici su za to vrijeme uložili više od 400 milijuna kuna, uložilo se u obrazovanje, infrastrukturu, turistički potencijal. Ne zaboravljamo umirovljenike ili ljude u problemima – rekao je gradonačelnik. Istaknuo je da su on i njegovi suradnici uvijek spremni učiniti i dodatne korake za dobrobit mještana. – Cilj je u Ludbregu živjeti onakav život kakav žive europski građani – rekao je Dubravko Bilić. Da Grad ide baš u tom smjeru dokazano je, smatra, nagradom u Bratislavi. Ludbreg se izborio za finalno natjecanje s velikim europskim gradovima kao grad s najinovativnijim pristupom u poticanju poduzetništva.

400 milijuna kuna su u zadnje 3,5 godine gospodarstvenici uložili u Ludbreg. Najavljuju se nove velike investicije za sljedeću godinu.

– To mi daje za pravo da pred sugrađanima mogu hodati podignute glave i zajedno s njima planirati brojne buduće projekte – rekao je gradonačelnik, aludirajući na svoju najavljenu kandidaturu za reizbor na gradonačelničko mjesto. Iako je SDP o tome obavijestio svoje dosadašnje koalicijske partnere, ovi se još uvijek nisu izjasnili hoće li, kao i u Varaždinu, istaknuti svoga kandidata. Kako bilo, SDP neće odustati od isticanja Dubravka Bilića na izbornu listu.
Pet mjeseci prije izbora Ludbreg ima tridesetak milijuna kuna prijavljenih projekata. Nadaju se da će se u ovoj godini raspisati natječaji kako bi se moglo raditi na planiranome. Novcem se planira uređenje Grada i podizanje kvalitete života. – Osnovni sadržaji, poput uređenja prometnica za ostvarivanje sigurnosti, se podrazumijevaju. Ali treba misliti i na dodatne sadržaje koji neko mjesto čine gradom i čine ga poželjnim za život. Spreman je projekt Centra za kulturu, proširenja Gradske knjižnice i Dječjeg vrtića. Projekata je puno, a zajednički je cilj učiniti Grad jednom cjelinom – govori Dubravko Bilić.

1,5 milijuna kuna je Ludbreg u ovoj godini dao za poticaje u gospodarstvu. Grad je dobar partner gospodarstvu.

Gradonačelnik ističe Ludbreg kao mjesto kreativnih i poduzetnih gospodarstvenika i obrtnika. Veli da je razlika između Ludbrega i okolnih središta, poput Čakovca ili Varaždina, u tome što Ludbreg nema javnih niti državnih institucija koje zapošljavaju petstotinjak i više ljudi. Grad je u potpunosti oslonjen na gospodarstvo. – Samo u ovoj godini smo direktno za gospodarske poticaje potrošili 1,5 milijuna kuna. Budući da naš proračun zajedno s poreznim prihodima i komunalnom naknadom iznosi nešto više od 15-ak milijuna kuna, ta brojka najbolje govori o našem odnosu prema gospodarstvu. Gospodarstvenici su svjesni što mogu očekivati od Grada kao partnera – istaknuo je gradonačelnik. Za sljedeću godinu je najavio investicije Fanona, švicarsko-slovenske Amerope i Bomarka,  Lukaps i Limont su kupili zemlju za proširenje… Zato gradonačelnik veli da se Ludbreg ne treba brinuti za gospodarstvo.

Nesigurnost

Ali Ludbreg se brine zbog odnosa države prema lokalnim zajednicama. – Zbog državnih poteza kojima se širi nesigurnost ne usudimo se investirati. Kad država shvati da nije sve u gradnji autocesta, aerodroma i drugih megalomanskih projekta, nego da su najbitnije investicije one koje se tiču svakodnevnog života ljudi – škole, vrtići, lokalne ceste, prozori, farbanje…

To su poslovi koji služe lokalnom stanovništvu i na njima rade ljudi koji tu žive. Ovdje zarađuju i ovdje će potrošiti novac. Ukoliko ljudi neće u moći preživjeti u lokalnim sredinama, otići će u velike gradove gdje se rade ti veliki projekti. A tko će živjeti u malim sredinama? – pita se gradonačelnik Dubravko Bilić. I zaključuje: Jedini način na koji male sredine mogu opstati je decentralizacija u kojoj će lokalna zajednica imati moć razvijati samu sebe. Biti zdrava.

“Kad država shvati da nije sve u gradnji autocesta, aerodroma i drugih megalomanskih projekta, nego da su najbitnije investicije one koje se tiču svakodnevnog života ljudi – škole, vrtići, lokalne ceste, prozori, farbanje… To su poslovi koji služe lokalnom stanovništvu i na njima rade ljudi koji tu žive. Ovdje zarađuju i ovdje će potrošiti novac.”

Dubravko Bilić,
gradonačelnik Grada Ludbrega

Izvor:
Foto:

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje