Povežite se s nama

U fokusu

Ludbreg je uspješan grad s malo nezaposlenih i velikim investicijama, ali država ga koči

Objavljeno:

- dana

REZIME

Lokalna samouprava je poligon za činovničko testiranje iz Zagreba. To je gradonačelnik Ludbrega rekao hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović kad je posjetila Ludbreg.

U Ludbregu nema javnih niti državnih ustanova, pa je Grad u potpunosti oslonjen na gospodarstvo

 Svoje riječi je potkrijepio činjenicom da se u zadnje tri godine lokalne zajednice po drugi put suočavaju s poreznom reformom kojom baš oni najviše gube. – To dovoljno govori da država niti sama ne zna kamo ide u tom pogledu. Kad jednom, pa drugi, pa opet treći put netko uzme milijun kuna, to nije uzeo gradonačelniku nego građanima. Oni bi godišnje s tim novcem mogli učiniti puno za svoj razvoj. To je ono što nas brine u lokalnim zajednicama. Možemo se truditi i donositi razvojne strategije, međutim, bez potpore države je realizacije teška. Evo, natječaji za ruralne fondove se pripremaju već tri godine i potrošili smo silan novac na projekte, građevinske dozvole i pripremu, da bi se sad iznova najavljivala izmjena pravilnika. Po tome se natječaji ne mogu očekivati prije svibnja. Tko zna – rezigniran je gradonačelnik.

Razlike

Ono što je rekao predsjednici, Dubravko Bilić je ponovio i novinarima uoči otvaranja ludbreškoga Božićnog sajma. Iako je razlog susreta bio drukčije prirode, ovu se temu nije moglo izbjeći. – U lokalnim zajednicama nas to frustrira i čini nas nesigurnima – rekao je.

“Projekata je puno, a zajednički je cilj učiniti Grad jednom cjelinom”

Inače, Ludbregu ide dobro, pa je pitanje koliko bi lakše i bolje moglo biti bez ovoga, kako to naziva Dubravko Bilić, čistog eksperimentiranja. Jer, Ludbreg s dobrim rezultatima završava godinu. Najrazvijeniji je grad hrvatskog sjeverozapada, malo je nezaposlenih, investicije su velike, prosječna plača u industriji je najveća u Županiji.
– Kad se okrenemo zadnje 3,5 godine unatrag, moramo biti zadovoljni onime što smo napravili za grad. Gospodarstvenici su za to vrijeme uložili više od 400 milijuna kuna, uložilo se u obrazovanje, infrastrukturu, turistički potencijal. Ne zaboravljamo umirovljenike ili ljude u problemima – rekao je gradonačelnik. Istaknuo je da su on i njegovi suradnici uvijek spremni učiniti i dodatne korake za dobrobit mještana. – Cilj je u Ludbregu živjeti onakav život kakav žive europski građani – rekao je Dubravko Bilić. Da Grad ide baš u tom smjeru dokazano je, smatra, nagradom u Bratislavi. Ludbreg se izborio za finalno natjecanje s velikim europskim gradovima kao grad s najinovativnijim pristupom u poticanju poduzetništva.

400 milijuna kuna su u zadnje 3,5 godine gospodarstvenici uložili u Ludbreg. Najavljuju se nove velike investicije za sljedeću godinu.

– To mi daje za pravo da pred sugrađanima mogu hodati podignute glave i zajedno s njima planirati brojne buduće projekte – rekao je gradonačelnik, aludirajući na svoju najavljenu kandidaturu za reizbor na gradonačelničko mjesto. Iako je SDP o tome obavijestio svoje dosadašnje koalicijske partnere, ovi se još uvijek nisu izjasnili hoće li, kao i u Varaždinu, istaknuti svoga kandidata. Kako bilo, SDP neće odustati od isticanja Dubravka Bilića na izbornu listu.
Pet mjeseci prije izbora Ludbreg ima tridesetak milijuna kuna prijavljenih projekata. Nadaju se da će se u ovoj godini raspisati natječaji kako bi se moglo raditi na planiranome. Novcem se planira uređenje Grada i podizanje kvalitete života. – Osnovni sadržaji, poput uređenja prometnica za ostvarivanje sigurnosti, se podrazumijevaju. Ali treba misliti i na dodatne sadržaje koji neko mjesto čine gradom i čine ga poželjnim za život. Spreman je projekt Centra za kulturu, proširenja Gradske knjižnice i Dječjeg vrtića. Projekata je puno, a zajednički je cilj učiniti Grad jednom cjelinom – govori Dubravko Bilić.

1,5 milijuna kuna je Ludbreg u ovoj godini dao za poticaje u gospodarstvu. Grad je dobar partner gospodarstvu.

Gradonačelnik ističe Ludbreg kao mjesto kreativnih i poduzetnih gospodarstvenika i obrtnika. Veli da je razlika između Ludbrega i okolnih središta, poput Čakovca ili Varaždina, u tome što Ludbreg nema javnih niti državnih institucija koje zapošljavaju petstotinjak i više ljudi. Grad je u potpunosti oslonjen na gospodarstvo. – Samo u ovoj godini smo direktno za gospodarske poticaje potrošili 1,5 milijuna kuna. Budući da naš proračun zajedno s poreznim prihodima i komunalnom naknadom iznosi nešto više od 15-ak milijuna kuna, ta brojka najbolje govori o našem odnosu prema gospodarstvu. Gospodarstvenici su svjesni što mogu očekivati od Grada kao partnera – istaknuo je gradonačelnik. Za sljedeću godinu je najavio investicije Fanona, švicarsko-slovenske Amerope i Bomarka,  Lukaps i Limont su kupili zemlju za proširenje… Zato gradonačelnik veli da se Ludbreg ne treba brinuti za gospodarstvo.

Nesigurnost

Ali Ludbreg se brine zbog odnosa države prema lokalnim zajednicama. – Zbog državnih poteza kojima se širi nesigurnost ne usudimo se investirati. Kad država shvati da nije sve u gradnji autocesta, aerodroma i drugih megalomanskih projekta, nego da su najbitnije investicije one koje se tiču svakodnevnog života ljudi – škole, vrtići, lokalne ceste, prozori, farbanje…

To su poslovi koji služe lokalnom stanovništvu i na njima rade ljudi koji tu žive. Ovdje zarađuju i ovdje će potrošiti novac. Ukoliko ljudi neće u moći preživjeti u lokalnim sredinama, otići će u velike gradove gdje se rade ti veliki projekti. A tko će živjeti u malim sredinama? – pita se gradonačelnik Dubravko Bilić. I zaključuje: Jedini način na koji male sredine mogu opstati je decentralizacija u kojoj će lokalna zajednica imati moć razvijati samu sebe. Biti zdrava.

“Kad država shvati da nije sve u gradnji autocesta, aerodroma i drugih megalomanskih projekta, nego da su najbitnije investicije one koje se tiču svakodnevnog života ljudi – škole, vrtići, lokalne ceste, prozori, farbanje… To su poslovi koji služe lokalnom stanovništvu i na njima rade ljudi koji tu žive. Ovdje zarađuju i ovdje će potrošiti novac.”

Dubravko Bilić,
gradonačelnik Grada Ludbrega

Izvor:
Foto:

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje