Povežite se s nama

U fokusu

Martinčević: Ženama ne trebaju molitelji, nego posao, bolje plaće i dulje radno vrijeme vrtića

Objavljeno:

- dana

OKRUGLI STOL UZ DAN ŽENA

– Ne trebaju nama molitelji, ženama treba osigurati radno mjesto, plaću, prilagođeno radno vrijeme vrtića, kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i edukaciju.

To su rješenja kako pomoći današnjim ženama – zaključila  je Natalija Martinčević, predsjednica varaždinskih Reformista i kandidatkinja za gradonačelnicu Varaždina na kraju jučerašnjeg okruglog stola kojem je tema bila “Žene na tržištu rada“. 

Prosječne plaće 50 posto niže nego u Gradu Zagrebu 

Riječ je o već tradicionalnom okruglom stolu organiziranom u povodu Dana žena, a ove godine gost je bio Siniša Miličić, predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata. Sudionici okruglog stola iznijeli su niz podataka po kojima se vidi da muškarci i žena u današnjem društvu, nažalost, nisu ravnopravni.

– Još uvijek je premalo žena uključeno u politiku, a neravnopravnost se vidi i u poduzetništvu, jer samo 20 posto žena je na upravljačkim funkcijama. Nejednakost je prisutna i u plaćama. Muškarci zarade 10.382 kune bruto više godišnje od žena  – istaknula je Martinčević. 

Zakonom treba spriječiti zlouporabu sklapanja ugovora na određeno vrijeme, a rad vrtića prilagoditi radnom vremenu roditelja, posebno majki 

Glavni problemi žena su niske plaće koje su u Varaždinskoj županiji, gdje prevladava radno-intenzivna i prerađivačka industrija u prosjeku 3.800 kuna. To je čak 30 posto niže od hrvatskog prosjeka, odnosno 50 posto niže od prosječnih plaća u Gradu Zagrebu.

– Plaće su zapravo još i niže s obzirom da u prosjek ulaze i plaće onih na rukovodećim pozicijama. Uvjeti rada žena su teški, a mnoge rade u smjenama. Žene se teško zapošljavaju, lako gube zaposlenje, a jedan od glavnih problema su ugovori na određeno vrijeme. Mi smo po tome u samom vrhu EU – istaknula je.  

Miličić je istaknuo kako je Zakon o radu po tom pitanju prilično jasan.

–  S radnikom poslodavac sklapa ugovor na neodređeno vrijeme, a samo u iznimnim situacijama na određeno vrijeme. Međutim, kod nas je situacija obrnuta – rekao je.

Stoga je Martinčević najavila da će Reformisti ponovno u Saboru pokrenuti inicijativu izmjene Zakona o radu kako bi se spriječila zluporaba sklapanja ugovora na određeno vrijeme, ali i da će joj jedan od prvih poteza, postane li gradonačelnica, donijeti odluku kojom će produljiti radno vrijeme dječjeg vrtića Varaždin.

– Gradski vrtići godinama rade po ustaljenom radnom vremenu od pet, šest ujutro, do najduže 16 sati, osim jednog koji radi do 20.30 sati. Nažalost, ne radimo svi u Županiji ili gradskoj upravi, te smo s poslom gotovi u 15 sati. Žene rade u svim mogućim smjenama i tim se uvjetima mora prilagoditi radno vrijeme vrtića, što uključuje i rad subotom. Međutim, to se mora adekvatno platiti i, ako je potrebno, zaposliti dodatne odgajatelje, a isto tako, cijena vrtića mora biti usklađena s imovinskim cenzusom jer žena koja ima plaću koja je ispod 3.800 kuna i ima dvoje djece, za nju je opcija vrtića nemoguća – istaknula je.

O diskriminaciji žena govorila je i Vlasta Cindrić, predsjednica Inicijativnog odbora žena varaždinskih Reformista. 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Uvodi se program održavanja zgrada, pričuve bi mogle jako rasti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministarstvo graditeljstva objavilo je na javnom savjetovanju dugo očekivani prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Jedna od novosti je da se uvode sankcije za one zgrade koje ne donesu godišnji program održavanja, a konačno je propisan i iznos minimalne pričuve.

Godišnji program održavanja zgrade važan je dokument kojim se matematički izračunava kolika mora biti visina pričuve da bi se zgrada mogla održavati.

Na temelju pregleda i zatečenog stanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, upravitelj suvlasnicima predlaže godišnji program te oni o njemu raspravljaju, a nakon toga ga prihvaćaju, piše tportal.

Godišnji program održavanja zgrade sadrži planirane troškove, a to su: obvezni radovi, redovito održavanje (mali popravci), hitni popravci, nužni popravci (radovi koji se poduzimaju na nalog građevinskog inspektora), izvanredno održavanje, usluge (pogonski troškovi, režije…), troškovi osiguranja i ostali troškovi.

Pod obavezne radove spadaju redovito održavanje i pregled dizala, servis protupožarnih instalacija i vatrogasnih aparata, dimnjačarske usluge, dezinsekcija i deratizacija zgrade te ispitivanje gromobranske instalacije (jednom u šest godina).

Stoga ako vam upravitelj nije dostavio ovakav plan održavanja, svakako ga zatražite kako bi svi u zgradi točno znali što će se u toj godini raditi.

Pogotovo jer će prema prijedlogu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada neprihvaćanje plana održavanja biti sankcionirano većim iznosom obavezne pričuve.

Visinu pričuve određuju suvlasnici zgrade natpolovičnom većinom glasova prema neto površini stambenog prostora. Dogovoreni iznos u konačnici ovisi o financijskim mogućnostima stanara i programu upravljanja zgradom.

Nakon što suvlasnici izglasaju godišnji plan aktivnosti vezanih za održavanje zajedničkih dijelova zgrade upravitelj je dužan izraditi plan predviđenih poslova za održavanje, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program), a potom to na prikladan način objaviti u zgradi najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine.

Na temelju predviđenih troškova određuje se visina pričuve izražena po kvadratnom metru stana. U izračun pričuve potrebno je uključiti eventualne izvanredne zahvate koji podrazumijevaju veće popravke ili poboljšanja na zgradi, za čije je poduzimanje potrebna suglasnost suvlasnika i koji se provode u dužem razdoblju.

Prema novom zakonu, koji je u javnoj raspravi, minimalni iznos zajedničke pričuve po metru kvadratnom korisne površine stana godišnje bi trebao iznositi 0,54 posto etalonske cijene građenja, a nju objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Etalonske cijene građenja podrazumijevaju sve troškove izvedbe građevinskih i drugih radova u vezi s građenjem stanova, odnosno stambenih zgrada, uključujući porez na dodanu vrijednost, osim troškova koji se odnose na zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke građevine na infrastrukturu.

Od prosinca 2022. etalonska cijena gradnje iznosi 993 eura po kvadratu stana, a to znači da je minimalna mjesečna pričuva 0,44 eura (993 eura x 0,54 posto: 12 mjeseci).

Tako bi primjerice za stan od 50 kvadrata minimalna mjesečna pričuva trebala iznositi 22 eura.

Međutim, u slučaju da zgrada nema godišnji plan održavanja, novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada predviđa kaznu u vidu toga da će suvlasnici biti dužni na ime pričuve uplaćivati čak pet puta više, odnosno 2,2 eura za kvadrat stana. Za stan od 50 kvadrata tada bi pričuva iznosila 110 eura, prenosi tportal.

Nastavite čitati

U fokusu

Najbrojniji strani radnici u Međimurju su Filipinci

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije održanoj 22. veljače, između ostalog, razgovaralo se o priljevu stranih radnika na međimurskom području, te sigurnosnoj situaciji o čemu su GSV izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.

O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da je u Međimurskoj županiji trenutno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijaci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz PUM-a ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju nema.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj: “Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi.”

Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove.

U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.

Članovima GSV-a, aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren: “I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 % slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću, te ljudi iz romske populacije. Čak 80 % vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend.”

Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje