Povežite se s nama

U fokusu

Ministrica Divjak: Iduće godine informatika postaje obavezan školski predmet

Objavljeno:

- dana

Promjene

Informatika će već sljedeće godine 2018. na 2019. postati obavezan predmet u osnovnim školama s time da će se prvo uvesti u pete i šeste razrede, a potom, sljedeće godine, u sedme i osme, rekla je za Index ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Divjak je istaknula da ne možemo odmah uvesti informatiku frontalno u sva četiri razreda jer se kurikulum gradi, budući da se informatika za sedme i osme nadovezuje se na onu za pete i šeste.

– Informatika će se učiti po kurikulumskim sadržajima koji su već razvijeni. Potrebnu opremu već imamo. Imamo i projekt e-škola koji se bavi stvarima kao što su oprema, repozitorij sadržaja i sl. Treba vidjeti koliko i u što od opreme još treba uložiti, međutim, informatika danas ne zahtijeva neku sofisticiranu, skupu opremu u školama. Za to se već povlače europska sredstva. Već u pilot projektu imamo oko 300 milijuna kuna europskih sredstava iz Europskih socijalnih fondova (ESF) i Europskih fondova za regionalni razvoj (ERDF) – pojasnila je.

Više pročitajte na Index.

Izvor:
Foto: Arhiva

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

U fokusu

Gong: “Milanović se ne ponaša kao odgovoran državnik, a Ustavni sud ne djeluje kao čuvar Ustava“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gong smatra da se Ustavni sud svojim loše obrazloženim upozorenjem predsjedniku Milanoviću stavio iznad Ustava.  Ako predsjednik Republike podnese ostavku, ništa ne smije sprječavati izabrane zastupnike Sabora da odaberu Milanovića za predsjednika Vlade.

Tako u jučerašnjoj objavi ove organizacije civilnog društva koja je usmjerena unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija te demokratske političke kulture podsjećaju da većina na Ustavnom sudu smatra da je predsjednik svojim sudjelovanjem u kampanji kontinuirao kršio Ustav.

. No Ustavni sud nikad nije donio odluku da je predsjednik kršio Ustav. Dapače, većina ustavnih sudaca ističe kako rezultati izbora nisu na bilo koji način sporni. Nejasno je stoga, kako izostanak bitne povrede može za posljedicu imati drakonsku kaznu koja nije predviđena nijednom odredbom Ustava. Svojim zaključkom prijete uskratom političkih prava Zoranu Milanoviću, i volji zastupnika da biraju tko će biti mandatar – ističu u Gongu.

I dodaju:

„U skladu s njegovom ulogom čuvara stabilnosti državne vlasti, Zoran Milanović morao je dati ostavku na mjesto predsjednika države kada se odlučio sudjelovati u parlamentranim izborima. Predsjednik države to nije učinio nego je čak i najavljivao svoje buduće ministre. Važna ustavna uloga predsjednika jest povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade. Kako taj proces može biti nepristran, ako Milanović s pozicije predsjednika pomaže jednoj strani u sastavljanju većine?“

Tvrde i da je Ustavni sud po svojoj već ustaljenoj praksi, na koju su već upozoravali kroz slučaj Markovog trga, propustio kvalitetno i precizno argumentirati odluku.

– I to odluku koja je po svojoj formi upozorenje protiv kojeg nema pravnog lijeka, stoga ni mogućnosti predsjedniku da se eventualno obrati Europskom sudu za ljudska prava. Sud izriče zabrane na temelju paušalnog pozivanja na određene ustavne norme, dok u isto vrijeme navodi da tijekom cijelog predizbornog razdoblja predsjednik svojim ponašanjem nije napravio značajan utjecaj na ishod izbora – zaključuju u Gongu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje