Povežite se s nama

U fokusu

Može li država pokriti troškove da bi vrtići mogli biti besplatni za roditelje?

Objavljeno:

- dana

Mogu li vrtići biti za roditelje potpuno besplatni i koliko se država može i treba uključiti u njihovo financiranje?

To je pitanje koje se svako malo javlja u javnom prostoru, a prošlog je tjedna i međimurski župan i predsjednik Nezavisne platforme sjever Matija Posavec opet otvorio tu temu.

U kontekstu razvoja obrazovanja u lokalnim sredinama, Posavec je rekao da jedinice lokalne samouprave treba u tom smislu potaknuti i osnažiti. Referirao se pritom na jedinstveni projekt koji se upravo realizira u Ludbregu, a riječ je o Newton sobama, kojih je svega 45 u svijetu, a uskoro će se učenicima otvoriti i u Ludbregu. Da bi gradovi i općine i dalje mogli participirati u takvim projektima, Posavec smatra da se treba uključiti i država, i to na način da na sebe preuzme financiranje vrtića, što bi ujedno olakšalo i roditeljima i u konačnici moglo rezultirati time da za roditelje vrtići budu i besplatni.

– Svjedočimo važnom koraku u napretku obrazovanja u našoj zemlji. Projekti poput ovoga razvijaju obrazovanje budućnosti zato je vrlo važno osnažiti općine i gradove da što više kandidiraju i osmišljavaju takve projekte, tako što će ih se osloboditi troškova za financiranje vrtića, odnosno da država preuzme i financirane predškolskog odgoja, poput osnovnih škola. Time bi se roditelji oslobodili troška za vrtić u cilju demografske revitalizacije, a s druge strane, općine i gradovi bi mogli realizirati više projekata u obrazovanju koji djeci osiguravaju visoke kompetencije – naglasio je župan Posavec.

Podsjetimo da se država prošle godine po prvi put uključila u financiranje dječjih vrtića koje je isključivo bilo na leđima općina i gradova. Međutim, prema uredbi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odnosno odluci Vlade, to financiranje nije za sve jednako.

Glavni je kriterij indeks razvijenosti, što znači da gradovima poput Varaždina i Čakovca pripada najmanje, a na neki način zakinuti su svi gradovi i općine koji spadaju u viši rang indeksa razvijenosti.

Tako da prema spomenutoj odluci Vlade slabije razvijeni gradovi i općine dobivaju 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na razini Hrvatske, a razvijenije sredine, poput Varaždina i Čakovca tek 6,25 posto prosječne cijene.

To je naravno izazvalo dosta polemike na političkoj sceni, a odluci Vlade o financiranju vrtića, od kad je stupila na snagu, protivili su se mahom načelnici i gradonačelnici iz redova SDP-a. I u SDP-u su prošle godine u javnom prostoru komunicirali inicijativu za besplatnim vrtćima.

Treba naglasiti i da je ekonomska cijena vrtića porasla unazad dvije godine, a da gradovi i općine i dalje nastoje pokrivati razliku da bi vrtić roditeljima poskupio minimalno, ili da ostane na istoj razini kao prošlih godina.

Sredstva za pokrivanje sve većih cijena vrtića načelnici i gradonačelnici osiguravaju u svojim proračunima. Stoga međimurski župan smatra da ih treba rasteretiti tog troška, posebice iz razloga jer sada država u troškovima ne participira u svim sredinama jednako.

Roditelji izdvajaju više od 100 eura mjesečno samo za vrtiće

Ovisno o gradu ili općini, odnosno ovisno o tome s kolikim postotkom pojedina sredina sufinancira vrtiće, roditeljima i dalje ostaje veliki trošak na leđima.

Primjerice, u Varaždinu roditelji plaćaju 117 eura za prvo dijete, a kao i u ostalim gradovima i općinama prošle je godine porasla ekonomska cijena vrtića koja sada iznosi 280 eura po djetetu. To bi konkretno značilo da bi roditelji plaćali mjesečno 280 eura da nema sufinanciranja.

Slično je i u ostalim sredinama. Međutim, kad se uzmu u obzir ostali životni troškovi, posebno za roditelje s više djece, rasterećenje od plaćanja vrtića zasigurno bi bilo i više nego dobrodošlo. No, odluka o tome bit će politička.

Potrebna je politička volja

S međimurskim županom složio se i gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, domaćin prošlotjedne konferencije za medije.

Grad Ludbreg spada u VII. skupinu prema indeksu razvijenosti, odmah iza Varaždina i Čakovca koji su središta županija. S jedne strane ovo je priznanje da se grad razvija u dobrom smjeru. Međutim, kad je u pitanju financiranje vrtića od strane države, Ludbreg je zakinut, smatra Bilić.

Prema odluci Vlade država tako u Ludbregu sufinancira vrtiće sa 12,5 posto.

Također, kao i u većini gradova i općina, i u Ludbregu je porasla ekonomska cijena vrtića. Međutim, Grad je nadoknadio razliku da roditeljima cijena ne bi rasla.

– Grad Ludbreg nastoji maksimalno olakšati roditeljima, koliko god je moguće. Isto tako cilj nam je i nastaviti s projektima poput LORI-ja, koji je jedinstven i ima dodanu vrijednost, a to je činjenica da našim učenicima omogućava da imaju iste mogućnosti kao njihovi vršnjaci u razvijenijim zemljama. Država ima i novca i mogućnosti da podupire obrazovanje, od najranije dobi i potrebna je samo politička volja da se osigura financiranje vrtića na način da se i gradove i općine, ali i roditelje maksimalno rastereti – rekao je gradonačelnik Bilić.

Bosilj najavio Ustavnu tužbu zbog vrtića

Gradonačelnik Varaždina neven Bosilj u nekoliko je navrata rekao da Vladina uredba o financiranju vrtića zapravo krši ustavna prava navodeći kako Vladi očito nisu sva djeca jednaka.

– Kriterij sufinanciranja dječjih vrtića trebao bi biti drugačiji i trebao bi biti jednak za svako dijete u Hrvatskoj, odnosno kriterij dodjele sredstava ne bi trebao biti razvijenost regije u kojoj dijete pohađa vrtić jer je to diskriminirajuće prema mjestu rođenja i stanovanja djeteta. Gradovi s istim stupnjem indeksa razvijenosti nemaju jednak broj djece niti izdvajaju isti postotak proračuna za dječje vrtiće. Odluku koliko će izdvajati za vrtiće, donosi svaka jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave – samostalno i proizvoljno. Stoga je ponajprije nužno uspostaviti jedinstvenu metodologiju izračuna ekonomske cijene vrtića na nacionalnoj razini. Istovremeno, nužno je osigurati da se u ukupan trošak (ekonomsku cijenu vrtića) uračunaju i zakonom propisane plaće zaposlenih u svim vrtićima budući da iste čine skoro 80% ukupnog troška svakog vrtića – govorio je Bosilj.

HDZ prozivao Bosilja zbog dizanja cijena vrtića

U raspravu oko cijena vrtića i tko bi koliko trebao sufinancirati u više je navrata komentirao i varaždinski HDZ. Damir Habijan, aktualni ministar gospodarstva, prošle je godine u više navrata prozivao varaždinskog gradonačelnika jer je Grad povisio cijene vrtića.

– SDP-ovci jedno govore za potrebe nacionalne politike, očito za predizbornu kampanju, a nešto sasvim drugo provode u gradu Varaždinu – govorio je Habijan prošle godine, a isto su više puta ponovili i ostali HDZ-ovci.

Vlada novom mjerom izdvaja preko 70 milijuna eura godišnje

Od jeseni prošle godine Vlada sufinancira vrtiće i to od 6,25 % pa do 50 % prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedinog grada, odnosno općine.

– Osiguravamo sredstva jedinicama lokalne i područne samouprave za dječje vrtiće čiji su oni osnivači kao i za privatne vrtiće. Prva smo Vlada koja je osigurala sustavnu podršku u financiranju dječjih vrtića, od doprinosa od 6,25 posto pa čak do 50 posto prosječne cijene smještaja po djetetu, ovisno o stupnju razvijenosti pojedine sredine – govorio je premijer Plenković.

Godišnje će se za ovu mjeru izdvajati preko 70 milijuna eura.

Spomenimo i da je besplatne vrtiće još prije četiri godine predlagao i HNS.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje