Povežite se s nama

U fokusu

Na listama čak 224 imena, među njima župani, gradonačelnici, načelnici, ravnatelj bolnice, bivša misica…

Objavljeno:

- dana

Rok za predaju listi za parlamentarne izbore istekao je prošloga petka. DIP je pak sve kandidacijske liste objavio u subotu te je tako i službeno počela kampanja za parlamentarne izbore. U III. izbornoj jedinici koja obuhvaća Varaždinsku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku i dio Zagrebačke županije predano je čak 16 pravovaljanih kandidacijskih listi parlamentarnih stranaka i nezavisnih lista.

S obzirom da postoji mogućnost preferencijalnog glasanja, u srijedu 17. travnja, moći ćete zaokružiti bilo koje od 224 ponuđenih imena kandidata. Druga je mogućnost naravno zaokružiti samo broj liste. Najgore je ako ostanete doma i ne iskoristite svoje glasačko pravo jer vam je onda uzaludno u naredne četiri godine na društvenim mrežama isticati svoje kritike političarima.

Na listama ima nekoliko iznenađenja, a među kandidatima ima ministara, dosadašnjih saborskih zastupnika, župana, gradonačelnika, načelnika, ali i ravnatelj bolnice te jedna bivša misica.

Što se iznenađenja tiče, među najvećima je to što na listi SDP-a i partnera nema varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja. SDP-ovci nisu krili svoje nezadovoljstvo činjenicom što je vrh stranke u Zagrebu odlučio da će s njima na listu i Radimir Čačić, koji je u našoj izbornoj jedinici dobio čak dva mjesta – sedmo za Nataliju Martinčević i trinaesto za sebe. U međuvremenu Čačićeve Reformiste napustili su svi načelnici i načelnice.

SDP je pak, sudeći prema početku službene kampanje, sve karte bacio na jednog od najmlađih kandidata na ovim izborima – Lovru Lukavečkog. Aktualni je predsjednik varaždinskog Gradskog vijeća i među aktivnijim političkim akterima, a javno ga je podržao i gradonačelnik Neven Bosilj. Lukavečki će tako nastojati izboriti mandat preferencijalnim glasovima.

Što se ostalih iznenađenja tiče, kneginečki načelnik Goran Kaniški svakako spada među iznenađenja na listi HDZ-a i partnera. On bi se prema svemu sudeći trebao boriti s 14. mjesta na listi. Novomarofski gradonačelnik Siniša Jenkač se pak za mjesto u saborskim klupama bori na 10. poziciji na listi. Podsjetimo da je nositelj liste župan Anđelko Stričak.

Spomenimo i da HDZ u našoj izbornoj jedinici ide u koaliciji s HNS-om te će stoga dosadašnji saborski zastupnik iz redova narodnjaka Predrag Štromar.

HDZ-ovci prema svemu sudeći svoje birače nastoje uvjeriti kako su mjere dosadašnje Vlade ublažile teret krize,

Premijer Plenković tako podsjeća na glavne točke izbornog programa za naredne četiri godine: rast prosječne plaće na 1600 eura, bruto minimalne plaće na 1250 eura, prosječne mirovine na 750 eura, članstvo u OECD-u, snažniju borbu protiv korupcije, te učinkovitije institucije.

– Svi kandidati i kandidatkinje su itekako motivirani da daju svoj maksimum u kampanji. Ozračje na terenu je sjajno, nekoliko puta smo obišli Hrvatsku i vidimo da su ljudi itekako željni angažmana, očekujemo potporu i nastavak povjerenja – kazao je predsjednik HDZ-a i aktualni premijer Vlade prilikom predaje listi.

Nezavisna platforma Sjever čiji je predsjednik međimurski župan Matija Posavec pak kampanju temelji na činjenici da su jedina politička opcija na sjeveru Hrvatske, odnosno kako ističu, ne moraju za važne odluke pitati nikoga u  Zagrebu. Na njihovoj listi su, osim njega kao župana, gradonačelnici, načelnici, ali i ravnatelj bolnice. Drugi na listi je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, dok je četvrta gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, a gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić je peti na listi. Za podršku birača na listi Nezavisne platforme Sjever borit će se i ravnatelj čakovečke bolnice Igor Šegović.

-Izlazimo samostalno jer ne želimo ovisiti o nikome. Idemo zajedno razvijati naš kraj, ne čekajući nikoga, nego uzdignute glave i s planovima razvijati prostor koji je godinama nepošteno zapostavljen, a upravo naši ljudi, birači i podrška koju osjećamo na terenu, glavna su nam motivacija i pokretačka snaga – poručio je Matija Posavec.

Ističe da ljudi sa sjevera napokon ne moraju glasati za ili protiv već imaju svoju opciju koju čine dobro poznati ljudi koji godinama predano rade za svoj kraj.

Možemo pak u našoj izbornoj jedinici nastoji zadobiti povjerenje birača sa zamjenikom gradonačelnika kao nositeljem liste. No, on nije iz našeg kraja već je riječ o  Luki Korlaetu, zamjeniku gradonačelnika Zagreba. Na toj listi su i donedavni članovi Budimo grad, poput Dbravke Novak koja je na drugim mjestu na listi.

Iznenađenje je svakako na listi Domovinskog pokreta čiji je nositelj Davor Dretar. Na drugom mjestu je Ivančica Pahor, bivša misica iz Martijanca koja je već godinama uspješna poduzetnica i kreatorica modnog nakita.

Od poznatijih imena, Nositelj lista Mosta, Hrvatskih suverenista te HKS-a i NLM-a je Željko Sačić, a drugi je Robert Podolnjak.

Među poznatijima je i Goran Aleksić, nositelj liste koalicije stranaka Fokus – Republika na kojoj su i Darko Zver, ali i Tomislav Paljak.

Izbori su dakle, u srijedu 17. travnja, što znači da će kampanja biti relativno kratka. S jedne strane je to dobro jer ćemo kraće gledati besmislena politička prepucavanja, ali je i problem jer će u kratkom vremenu teško do izražaja doći eventualni dobri programi. No, politika se ionako već godinama primarno bavi nebitnim stvarima, a tijekom kampanja intenziviraju se svađe i međusobne optužbe, dok ostalo ostaje po strani. Teško je za očekivati da bi ova kampanja mogla biti drugačija.

U fokusu

Hrvatska pošta ostala je bez 430 radnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Dobit Hrvatske pošte skočila je lani čak za oko 1270 posto te je iznosila 13,6 milijuna eura.

Državna tvrtka uprihodila je tijekom prošle godine 270 milijuna eura, a to je 11 posto više nego prethodne godine. Pošta je očito bolje upravljala troškovima, ali i digla cijene u srpnju.

No, jedan poslovni pokazatelj značajno je utjecao na niže troškove. Hrvatska pošta, naime, lani je imala oko 8300 zaposlenih, što je čak 430 manje nego prethodne godine. To je broj zaposlenih prema satima rada.

Istodobno, prosječna neto plaća tijekom prošle godine iznosila je oko 1040 eura, što je 12 posto više. U apsolutnom iznosu, neto plaća je rasla za oko 110 eura.

Izvor: Danica

Nastavite čitati

U fokusu

Istraživanje: značajan broj Hrvata ne može si priuštiti skuplje vrste mesa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

I dok meso svakodnevno jede svaki četvrti Hrvat, što jasno govori o popularnosti ove namirnice, dublja segmentacija govori da su građani cjenovno osjetljivi te da se manje konzumiraju skuplje vrste mesa i mesnih prerađevina kao što su teletina i janjetina te pršut i kulen

Potražnja za ovim delicijama raste i uoči Uskrsa pa su na portalu jatrgovac.com upravo u tom periodu proveli istraživanje o stavovima i navikama hrvatskih građana kada je riječ o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda. Također, dobivene odgovore su usporedili s istovjetnim istraživanjem provedenim u 2022. godini.

Učestalost konzumacije pokazuje značajan rast jer je onih koji svakodnevno jedu meso ove godine za 5 % više, odnosno imamo ih 25 %, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno. Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, kojih ove godine imamo ukupno 64 %, dok ih je prije dvije godine bilo 5 % više. Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa tako ove godine imamo 6 % onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a 2 % ispitanika kaže da meso jede rijetko. Da ne jede meso ističe svega 3 % ispitanih građana.

Piletina je uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 % građana, što je 2 % manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 % udjela uz 4 % rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne. Tako se za teletinu najčešće odlučuje 7 % građana, puretinu bira 3 %, a janjetinu svega 1 % konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je pak riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole onda su dobiveni rezultati podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira. Naime, iako su piletina s 38 % te svinjetina s 26 % i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji. Da teletinu s 18 % i janjetinu s 12 % kombinirano preferira gotovo trećina građana (30 %), a najčešće konzumira svega 8 % njih, govori u prilog tome da si ove skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu, slijede kobasice, šunka, pršut, parizer, kulen i vratina.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i ovdje na vrhu slanina s 29 % udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 % udjela pršut.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje