Povežite se s nama

Život i društvo

Na sastanku županijskog Savjeta mladih i Grada Varaždina razgovarali o pomoći mladima u koronakrizi

Objavljeno:

- dana

U srijedu, 30. rujna, održan je sastanak Savjeta mladih Varaždinske županije i Grada Varaždina na temu „Politika za pomoć mladima u vrijeme koronakrize“.

Na sastanku je ispred Grada Varaždina sudjelovala zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica, a ispred županijskog Savjeta mladih predsjednik Lovro Lukavečki, potpredsjednik Fran Ježić te članovi Mihael Slunjski i Dora Kermek.

Podsjećamo, Savjet mladih Varaždinske županije odmah je po izbijanju krize uzrokovane koronavirusom predložio konkretne mjere za pomoć mladima te je inicirao brojne tribine i panel rasprave na tu temu.

Nastavak dosadašnjih aktivnosti jest današnji sastanak na kojem su prezentirani konkretni prijedlozi poput sufinanciranja privatnog smještaja ili smještaja u studentskim domovima za one studente koji se nalaze u teškoj financijskoj situaciji uzrokovanoj nastalom krizom.

Jedna od tema također je bila pomoć mladima u sektoru poduzetništva kroz program kreditiranja Poduzetništvo mladih, žena i početnika HBOR-a i dodjele bespovratnih potpora za sufinanciranje turističkih projekata s ciljem unaprjeđenja i razvoja turizma s fokusom na mlade u turizmu.

– Današnji sastanak samo je nastavak naših aktivnosti usmjerenih na mlade koji su pogođeni novonastalom situacijom. Određeni gradovi i općine već su pokrenuli određene mjere, no naša želja je da praksa na području Varaždinske županije bude što više ujednačena. Upravo zato ćemo nastojati komunicirati sa što više jedinica lokalne samouprave jer mladi ne smiju biti marginalizirani u ovoj situaciji – istaknuo je tom prilikom Lovro Lukavečki, predsjednik Savjeta mladih Varaždinske županije.

Zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica pohvalila je inicijativu Savjeta mladih Varaždinske županije.

– Grad Varaždin uskoro raspisuje natječaj za stipendije za studente i za učenike deficitarnih zanimanja srednjih škola, kao i za prijevoz. U proračunu je za stipendije rezervirano 2.000.000 kuna godišnje te dodatnih 700.000 za prijevoz. Za studente koji trebaju dodatnu pomoć, Grad Varaždin pomaže putem Zaklade solidarnosti. Poduzetnički fond vrijedan 2.500.000 kuna ove i jednako toliko druge godine je dodatna pomoć privatnom sektoru, uz mjeru od 1000 kuna koju smo raspisali odmah po zabrani djelovanja pojedinih djelatnosti, kao i niz drugih mjera poput besplatnih terasa, subvencioniranje poreza na potrošnju te komunalnih naknada – istaknula je tom prilikom Malenica.

Savjet mladih Varaždinske županije u narednom razdoblju nastojat će komunicirati preporuke za mlade sa što više jedinica lokalne samouprave te se očekuju dodatni sastanci.

Život i društvo

FOTO Zaplovili smo Dravom kroz dvije države i uvjerili se koliko je divlja, lijepa i tajanstvena, ali i pruža dom ugroženim vrstama ptica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Projektom ˝Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama˝ žele se zaštititi staništa ugroženih vrsta i narušena morfologija rijeke Drave, ali i zaštititi lokalno stanovništvo od poplava

Prirodu prečesto uzimamo zdravo za gotovo, a u njenim ljepotama uživamo sve rjeđe jer, pravdamo se, takav je način života. Često nismo ni svjesni da u našoj blizini obitavaju ugrožene vrste životinja i bilja, a da svojim djelovanjem možemo itekako doprinijeti njihovoj zaštiti. Jedan od projekata koji je namijenjen upravo tome je ˝Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama˝.

U sklopu spomenutog projekta novinarske ekipe prošlog su tjedna imali jedinstvenu priliku zaploviti rijekom Dravom i to kroz dvije županije, ali i dvije države – Hrvatskom i Mađarskom.

U jutarnjim satima krenuli smo iz Donje Dubrave u Međimurju, a nakon četiri sata vožnje brodom zaustavili smo se u Koprivničko-Križevačkoj županiji u blizini Novačke, odnosno Općine Gola.

U ta četiri sata možda ne možete vidjeti svaki detalj, ali zasigurno možete doživjeti snagu Drave, koja je na nekim mjestima divlja sa svojim virovima, ali i jedinstvena sa šumama koje je ˝čuvaju˝ s obje strane obale, sprudovima koji su lokalcima u ljetnim mjesecima omiljena mjesta za kupanje, ali i sa svojom bioraznolikošću.

Drava krije ljepote na kojima bi nam mnogi zavidjeli, ali isto tako pruža i dom ugroženim vrstama ptica i zasluženo nosi naziv europske Amazone.

Igor Tošić iz Hrvatskih voda i Tanja Nikowitz iz WWF Austrije tijekom puta, koji prolazi Regionalnim parkom Mura-Drava, strpljivo su nam objašnjavali da je mala čigra ambasador žive Drave, te pokazali staništa bregunica i pčelarica.

Bregunica, poznatija i kao najmanja europska lastavica, je strogo zaštićena vrsta koja se gnijezdi u kolonijama na vertikalnim pješčanim obalama, na šljunčarama i uz obale rijeka, gdje otkopavanjem rade do jednog metra duboku duplju. Selo Đelekovec u susjednoj Koprivničko-križevačkoj županiji proglašeno je prvim selom ptica bregunica u Hrvatskoj. Na području istoimene općine nalazi se strma obala rijeke Drave nazvana Libanovec, dom i omiljeno mjesto za gniježđenje jedne od najvećih kolonija ovih strogo zaštićenih vrsta ptica. Staništa bregunica na sreću još uvijek možemo naći na više lokacija duž obale Drave na sjeveru Hrvatske, od Međimurske do Koprivničko-križevačke županije.

Mala čigra je pak jedna od najrjeđih ptica gnjezdarica u Hrvatskoj. Ptići su sivo-smeđe-žuti te savršeno prilagođeni gniježđenju na staništima šljunčanih i pješčanih otoka te sprudova i otoka bez vegetacije. U Hrvatskoj od rijeka gnijezdi se jedino na Dravi te se apelira posjetitelje da tijekom sezone gniježđenja izbjegavaju šljunčane sprudove kako ne bi uznemiravali ptice.

Uz obalu Drave, ako imate sreće, možete vidjeti i pčelarice. One su nešto veće od bregunica, a gnijezde se slično.

Uz zaštićene vrste ptica, rijeka Drava i njena obala pružaju dom i raznolikoj vegetaciji kao i brojnim životinjskim vrstama.

No, da bi Dravu očuvali i održali je ˝živom˝, te da ostane dom zaštićenim životinjama, ali i da bi zaštitili lokalno stanovništvo od sve češćih poplava, realizira se i projekt ˝Drava Life˝

– Cilj projekta je poboljšati ekosustav rijeke Drave u Hrvatskoj, a to se postiže otvaranjem i stvaranjem novih rukavaca, uklanjanjem i prilagodbom obaloutvrda i ostalih vodnih građevina te očuvanjem poplavnih područja i prirodnih strmih obala rijeke, čime se obnavljaju ključne biotičke i abiotičke značajke ekosustava rijeke Drave, jedne od posljednjih doprirodnih europskih rijeka – pojasnio nam je Tošić. U proljeće ove godine otvoreni su obnovljeni rukavci kod Donje Dubrave, Legrada, Hlebina i Gole.

– Iz postojećih trasa korita rukavaca uklonjeni su sediment i pregrade, izgrađene su ekološke lokve, dubljaci, te su na nekoliko mjesta rekonstruirane gabionske pregrade i prijelazne rampe. Time će se smanjiti potreba za popravcima i izgradnjom regulacijskih građevina na tim potezima Drave te će se rasterećenjem glavnog korita, povećati sigurnost nasipa za obranu od poplava – objašnjava Tošić.

Prema Tošićevim riječima, slijedeći u planu je zahvat, odnosno planirana realizacija projekta kod naselja Otok Virje u Općini Cestica i kod mostova u Botovu.

Riječni ekosustavi među najugroženijim su ekosustavima u Europi. Unutar projektnog područja, Drava je jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i ostao je samo mali dio slobodnog toka, uglavnom u Hrvatskoj.

Područje projekta ˝Drava Life˝ obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara od Dubrave Križovljanske (322,8 rkm) do Osijeka (15 rkm). U projekt je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela od Osijeka do ušća u Dunav (Park prirode Kopački Rit).

U sklopu projekta sanirat će se ključne prirodne osobine riječnog ekosustava međusektorskom suradnjom Hrvatskih voda, javnih ustanova za zaštitu prirode i nevladinih udruga. Veći dio projekta je realiziran, a radovi će se odvijati i tijekom ove godine.

Obnova rukavaca i korita rijeke poželjni su za obranu od poplava i unutar postojećih poplavnih područja. Takav način obnove vodi približavanju očuvanja prirode i zaštiti od poplava na održiv način i svojevrstan je izazov svim partnerima.

Projekt će također pozitivno utjecati na zalihe podzemnih voda jer će se obnavljanjem poboljšati infiltracija riječne u podzemne vode i tako stabilizirati i podići razina podzemnih voda. To će također povećati otpornost ekosustava poplavnih područja Drave na negativne učinke klimatskih promjena.

Osim toga, projekt će povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo koje se njime koristi za, primjerice, ribolov, kupanje i opuštanje.

Kako bilo, najveća odgovornost prema zaštiti prirode je na svima nama, svakom pojedincu. Drava, šume i ostale rijeke nam neće zamjeriti, ali moramo se zapitati što ćemo ostaviti onima koji dolaze poslije nas i hoćemo li im dati priliku da uživaju u prirodnim ljepotama u kojima mi sada uživamo. Naše šume su pluća našega kraja, a rijeke i njihova obala prirodna staništa brojnih vrsta koje izumiru.

Rijeka Drava – posljednji poluprirodni vodotok u srednjoj Europi

Drava ima najveći protok u proljetnim mjesecima i na jesen zbog oborina iz širokog alpskog zaleđa. Ukupno slivno područje Drave u Italiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Mađarskoj pokriva 41.238 km², a u svojem toku mijenja svoj karakter; od alpske, bujične i regulirane rijeke do panonske, nizinske i slobodne rijeke koja počinje od Maribora, a posebno je izražena u dijelu toka od Donje Dubrave do ušća u Dunav.

Dio Drave pokriven projektom jedan je od posljednjih poluprirodnih vodotoka u srednjoj Europi. Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i od svih 749 km ostao je samo mali dio prirodnog vodotoka, uglavnom u Hrvatskoj.

Sva područja u sklopu projekta DRAVA LIFE nalaze se između Otoka Virje (rkm 314,3) i Podravske Moslavine (rkm 96), a projekt pokriva veći dio Drave u Hrvatskoj (218,3 km).

Glavne aktivnosti u sklopu projekta provode se na sljedećih šest lokacija duž rijeke Drave:

• Otok Virje (312 – 314,3 rkm)

• Stara Drava Varaždin (289,3 – 292 rkm)

• Donja Dubrava – Legrad (240 – 241,45 rkm)

• Most Botovo (226,6 – 227,9 rkm)

• Novačka (214 – 217 rkm)

• Miholjački Martinci (104 – 106 rkm)

Dio fotografija snimio je zadarski fotograf Marko-Lorenzo Blaslov

Nastavite čitati

Život i društvo

Za osam mjeseci bit će dograđen Dječji vrtić „Potočić“ u Jalžabetu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas je, 8. srpnja, načelnik Općine Jalžabet Rajko Solar potpisao ugovor o rekonstrukciji i dogradnji Dječjeg vrtića „Potočić“ u Jalžabetu s tvrtkom Oprema-PIT d.o.o. iz Ludbrega.

Ukupna investicija je 2.294.052,82 eura, a dogradnjom i rekonstrukcijom Općina Jalžabet dobiva pet novih jedinica za boravak djece.

Dogradnja vrtića bit će za oko 600 m2, a rekonstrukcijom je zahvaćeno postojećih 300 m2 (ukupno 2.060.619,79 eura). Vrijednost opremanja iznosi ukupno 233.433,03 eura.

Zgrada Dječjeg vrtića Potočić izgrađena je 2008. godine, a 2019. godine bila je dogradnja dvije nove vrtićke jedinice.

Dječji vrtić broji pet skupina djece u dobi od 1 do 6 godina života, od kojih su dvije jasličke i tri vrtićke skupine.

U DV Potočić upisano je 88 djece a od rujna 2024. vrtić će pohađati dodatnih 18 malih polaznika.

U projekt rekonstrukcije, dogradnje i opremanja išlo se zbog sadašnjeg premalog kapaciteta vrtića. Naime, lista čekanja za upis u DV Potočić trenutno broji 58 djece, a broj djece s područja Općine Jalžabet upisanih u druge vrtiće u 2024. godini je 38. Stoga je Općina Jalžabet odlučila ići s prijavom ovog projekta kako bi svim malim stanovnicima omogućila mjesto u vrtiću DV Potočić.

Planirano trajanje radova je osam mjeseci.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje