Velike promjene za učenike i roditelje: Ukida se jesenski odmor, proljetni praznici će biti kraći…
Kao što je bilo i najavljeno, ove godine nastava počinje tjedan dana kasnije. Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025.,...
Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama 2019. policiji je omogućeno da privremeno ili trajno oduzme vozilo ljudima koji grubo krše prometne propise.
Prema podacima MUP-a u Hrvatskoj je od tada privremeno zaplijenjeno više od 1100 vozila, a čak 215 ih je trajno oduzeto višestrukim počiniteljima teških prometnih prekršaja.
Privremeno oduzeta vozila čuvaju se u prostorima policijskih uprava diljem zemlje. Troškove čuvanja snosi počinitelj. Trajnim oduzimanjem ona postaju vlasništvo države. Takvo vozilo može biti prodano, može biti dodijeljeno određenom tijelu državne uprave ili to vozilo može biti uništeno, saznaje se od MUP-a. Ako se takav vozač zatekne u prometu, policija protiv njega podnosi optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu te predlaže trajno oduzimanje vozila. Krajnju odluku o počinjenom prekršaju, kao i odluku o postupanju s privremeno oduzetim vozilom, donosi sud.
Cilj te mjere je da se recidiviste odvrati od ponovnog počinjenja najtežih prometnih prekršaja. I struka smatra da to daje rezultate.
Provjerili smo kakva je situacija s oduzetim vozilima na području Policijske uprave varaždinske i Policijske uprave međimurske.
Na području Policijske uprave međimurske u razdoblju od 2019. do 2023. godine, sukladno spomenutoj odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ukupno je oduzeto 38 vozila, dok je u 2023. godini oduzeto 12 vozila. Tijekom 2023. godine, od ukupno oduzetih 12 vozila, a radilo se o 11 osobnih automobila i jednom motociklu, trajno je oduzeto jedno vozilo, za četiri vozila još uvijek se čeka odluka suda. Sedam je vozila vraćeno vlasnicima. Za privremeno oduzeta vozila, a koja su nakon provedenog postupka vraćena vlasnicima, postupak je najmanje trajao dva mjeseca, a najduže 12 mjeseci.
Tijekom 2023. godine vozila su se oduzimala zbog upravljanja vozilom prije stjecanja prava na samostalno upravljanje (četiri slučaja), upravljanje nakon ukidanja vozačke dozvole (četiri slučaja) i vožnje pod zabranom (tri slučaja).
– Ne postoji neka maraka vozila koja bi se izdvajala po brojnosti oduzimanja, dok je najvrjednije privremeno oduzeto motorno vozilo Porsche Cayenne, proizveden 2021. godine, vrijedan oko 100.000 eura. Spomenuti Porsche privremeno je oduzet u ožujku 2022. godine u Čakovcu od 28-godišnjeg vozača, koji je njime upravljao u vrijeme dok mu je zbog prikupljenih 12 negativnih prekršajnih bodova u razdoblju od dvije godine, rješenjem nadležne policijske uprave ukinuta i oduzeta vozačka dozvola. Vozač je uhićen, a nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja, uz optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona sigurnosti prometa na cestama, doveden je dežurnom sucu Općinskog suda u Čakovcu, Prekršajni odjel. Nakon saslušanja sudac je 28-godišnjem vozaču odredio zadržavanje te je predan u varaždinski zatvor. Porsche Cayenne je nakon provedenog postupka vraćen vlasniku, konkretno jednoj od registriranih leasing kuća u Republici Hrvatskoj – pojasnili su za Regionalni tjednik iz PU međimurske.
Varaždinska županija
Od 2019. godine na području Policijske uprave varaždinske ukupno su 64 vozila oduzeta privremeno, a četiri trajno. Tijekom 2023. godine oduzeto je 36 vozila/osobnih vozila, od čega je sud u jednom slučaju donio odluku o trajnom oduzimanju vozila. U slučajevima privremenog oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja, sud je dužan donijeti odluku u roku od 15 dana.
Na području Policijske uprave varaždinske vozila su najčešće privremeno oduzeta od vozača koji su već najmanje dva puta pravomoćno kažnjeni za sljedeće prekršaje: upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, upravljanje prije stjecanja prava te upravljanje u vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom.
Policija može vozilo privremeno oduzeti vozaču (povratniku u počinjenju prometnih prekršaja) koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen u trogodišnjem razdoblju za počinjenje prekršaja opisanih u članku 229. stavku 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Radi se o osam najtežih prekršaja za koje je detektirano da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u cestovnom prometu, a to su:
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.