Povežite se s nama

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Objavljeno:

- dana

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Kultura

Varaždinski Kazališni studio mladih s predstavom „Ivona, kneginjica od Burgunda“gostuje na festivalu Assitej

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Predstava „Ivona, kneginjica od Burgunda“, W. Gombrowicz, Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu, predstavit će Varaždinsku županiju na na 26. susretu Hrvatskog centra Assitej profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade koji će se održati u Hvaru od 15. do 19. travnja 2024. godine.

Skupinu C3 Kazališnog studija mladih, koja je prije no što se uhvatila u koštac s poljskim klasikom, uprizorila Ionescovu „Ćelavu pjevačicu”, zanimalo je daljnje istraživanje dramskih klasika. Poljskog pisca W. Gombrowicza, koji je proglašen pretečom kazališta apsurda, i njegovu Ivonu – dramu koja sadrži odrednice komedije, farse i nadrealističke igre, našli su idealnom za produbljivanje razumijevanja teatra apsurda.

– Ovo uprizorenje ističe se svojim fokusom na istraživanju dinamike između kolektiva i individue, propitujući društvene malformacije koje često dovode do nepravdi prema pojedincu – istaknula je Tanja Novak, uz čije se dramskopedagoško vodstvo skupina između ostalog, upustila u istraživanje rada s maskama, dodatno produbljujući svoje umjetničko istraživanje.

„Ivona, kneginjica od Burgunda“ nudi maštovito i vizualno dojmljivo kazališno iskustvo koje istražuje suštinske aspekte ljudske psihe unutar okvira Gombrowiczeve genijalne drame.

Ova predstava obećava ne samo estetsko uživanje već i duboko razmišljanje o društvenim normama, konformizmu i ulozi pojedinca u kolektivu.

U predstavi „Ivona, kneginjica od Burgunda“ nastupaju polaznici supine C3 Kazališnog studija mladih: Vita Breški, Lorena Benčić, Dina Drožđek, Tvrtko Kolar, Tonka Lonjak, Fran Rabuzin, Greta Rukelj, Melani Šipek i Anamarija Zavrtnik. Zanimljivo je i to da su ovi mladi uključeni i u profesionalne produkcije ansambla HNK u Varaždinu, u „Slučaj vlastite pogibelji“ te u „San Ivanjske noći“.

Festival Assitej je natjecateljskog karaktera, a uz Kazališni studio mladih HNK u Varaždinu nastupaju i Dramski studio Dada KD Pinklec iz Čakovca s predstavom „Posljednja pahulja“, Dramski studio Teatra Tirena iz Zagreba s predstavom „Ožiljak“, Dramski studio Donatolina Kazalište lutaka Zadar s predstavom „Božićni taxi“, Dramski i plesni studio Istarsko narodno kazalište s predstavom „Pravi izbor?“, Dramski studio Bjelovarsko kazalište s predstavom „Zato što sam žena, zar ne!“, Dramski studio Max teatar iz Zaprešića s predstavom „Tko će sve to pojesti?“, Dramski studio Ivana Jelić HNK u Šibeniku s predstavom „Slušajte nas“ te Učilište Zagrebačkog kazališta mladih s predstavom „Akvarij“.

Nastavite čitati

Kultura

Drevna grobnica iz 6. stoljeća pr. Kr. u Jalžabetu bit će rekonstruirana, a uz nju će biti prapovijesno naselje i centar za posjetitelje  

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Arheološko nalazište Gomila u Jalžabetu u Varaždinskoj županiji jedno je od najbolje očuvanih i najvažnijih nalazišta željeznoga doba u srednjoj Europi, a otkriva moć, utjecaj i bogatstvo kraljeva istočnohalštatske kulture koji su ovim prostorima vladali u 6. stoljeću prije Krista.

Ogromna drevna grobnica, koja se prostire na površini 65 puta 8 metara, jedan je od najvrednijih primjera prapovijesne grobne arhitekture tog tipa u Europi.

Zahvaljujući Varaždinskoj županiji, ovaj vrijedan lokalitet bit će očuvan i prezentiran javnosti na poseban način: kreće se u realizaciju projekta Posjetiteljskog centra Gomila.

Idejni projekt za budući kompleks izradio je projektantski ured Radionica arhitekture iz Zagreba, a 10. travnja je predan zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole.

– Koliko je moćan bio jalžabetski kralj koji je vladao na ovim prostorima u 6. stoljeću prije Krista, govore nalazi pronađeni u njegovoj grobnici, zlato s Urala i jantar s Baltika. Do ovih senzacionalnih otkrića došlo se zahvaljujući arheološkim istraživanjima koja je vodio dr. sc. Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju, a kojima je Varaždinska županija dala punu podršku. Sada smo krenuli korak dalje, u rekonstrukciju i prezentaciju lokaliteta. Kolika je njegova važnost, dovoljno govori da je grobnica jalžabetskoga kralja pandan kraljevskoj grobnici Filipa II. Makedonskog u Vergini – ističe župan Anđelko Stričak.

Budući kompleks će se prostirati na površini od 8,79 hektara, od čega će više od 5 hektara zauzimati zelene površine, a planira se graditi u tri faze.

– Prvo će se krenuti u rekonstrukciju drevne grobnice, potom će uz nju biti izgrađena zgrada centra za posjetitelje, a u posljednjoj etapi će niknuti prapovijesno naselje iz toga doba. Grobnica posljednjeg jalžabetskoga kralja bit će rekonstruirana tako da će njezina unutrašnjost biti pretvorena u izložbeni prostor, u kojem će biti prezentiran sam lokalitet i arheološka istraživanja. Površina zatvorenog izložbenog prostora s rekonstrukcijom grobne komore i tehničkim prostorom bit će oko 800 četvornih metara. Vanjski dio grobnice će biti vraćen u izvorni oblik, prema uputama arheologa – navodi župan Stričak.

U zgradi za posjetitelje će se nalaziti suvenirnica, ugostiteljski objekt, dvorana za predavanje i izložbe te drugi prateći sadržaji. Posjetiteljski centar bruto površine 475 četvornih metara će biti prizemni objekt koji se sastoji od više odvojenih volumena povezanih prostranom nadstrešnicom.

Uređene će biti i poučne staze koje će voditi do svih sadržaja, pa tako i do prapovijesnog naselja.

– Budući da su istraživanja potvrdila postojanje naselja halštatske kulture, u budućem kompleksu Gomila bit će rekonstruirano povijesno naselje i život ljudi iz toga doba, kojima je potok Bistričak bio glavni izvor pitke vode i hrane – otkriva župan Anđelko Stričak.

U sklopu prezentacije halštadske kulture, bit će uređeni i dodatni sadržaji poput edukativno-zabavnog adrenalinskog parka te parkirališta za autobuse i automobile.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje