Na današnjem proglašenju i dodjeli nagrada najkumicama, tradicionalnom izboru Gradske tržnice, najboljima su proglašene prvoplasirana Marija Pocedulić iz Kućan Marofa, drugoplasirana Vera Kranjčec iz Trnovca Bartolovečkog, te trećeplasirana Ljiljana Hudika iz Varaždina.
Izbor najkumice Gradska tržnica provodi već 13 godinu, a glasuje se putem kupona u Varaždinskim vijestima i Regionalnom tjedniku te na samoj tržnici. Način je to na koji Gradska tržnica želi nagraditi prodavačice i prodavače na klupama, te podsjetiti posjetitelje na njihov tradicionalan način prodaje, cjenkanje i sve ostale draži trgovine kakva je danas moguća još samo na placu.
Najkumica 2021. Marija Pocedulić nije krila oduševljenje izborom, te je ovom prigodom zahvalila svojim vjernim kupcima i glasačima.
– Prodajem na tržnici već 40 godina. Imam vjerne kupce koji mi dođu i doma na kućni prag, ali dođu i ovdje. Od malena imam radnu naviku. Samo sam nastavila kada sam se ovdje udala i do dana današnjeg rado idem na tržnicu i lijepo mi je tu. Imamo puno povrća, cvijeća i voća za prodaju. Ovo priznanje mi puno znači i poticaj mi je za dalje, da budemo još bolji – naglasila je.
Nagrade je najkumicama uručio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj koji je i sam redoviti kupac subotom na placu, no ističe da nema svoju najkumicu.
– Svaki put šaram i kupujem negdje drugdje, da ne bi tko bio uvrijeđen. No, mislim da nema boljeg običaja nego subotom ujutro navratiti na plac. To je običaj svih Varaždinaca pa i ja svaki tjedan dolazim na plac i kupujem svježe proizvode naših kumica. Izborom najkumice sad već trinaestu godinu zaredom zahvaljujemo svim OPG-ovima, proizvođačima zdrave hrane što nas redovito opskrbljuju domaćim proizvodima na našem varaždinskom placu – rekao je.
A izbor najkumice pokrenuo je prije trinaest godina direktor Gradske tržnice Predrag Ciglar koji je ponosan što se ovaj običaj njeguje već tako dugo.
– Na ovaj način želimo im zahvaliti na cjelogodišnjem trudu. One dolaze ovdje svaki dan, opskrbljuju nas domaćim zdravim proizvodima i ovo je skroman način da im se zahvalimo. One kumice koje konkuriraju za najkumicu su svaki dan tu, imaju najviše stalnih kupaca, pa tako i glasača. Ove godine u izboru je sudjelovalo preko tisuću glasača koji su glasali, što putem kupona u novinama, što putem glasačkih listića na placu. Prvoplasirana je osvojila više od dvjesto glasova, druga sto, a treća pedeset. Posebno mi je drago što su ove godine nagrade osvojile dvije potpuno nove, još nikada izabrane najkumice – naveo je Ciglar.
Uz čestitke najkumicama, iz Gradske tržnice najavljuju do kraja godine još jednu manifestaciju na kojoj će se kuhati sarma, te zahvaljuju svim prodavačima i posjetiteljima na vjernosti.
U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.
Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.
Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.
Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.
U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.
Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?
– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva
Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.
Tijek bolesti i liječenje
– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“, kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.
Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?
Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9
Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.
Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.
Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.
Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.
Isplata nezaposlenim osobama moguća je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.
Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.
Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:
Utorak, 04. travnja
9:30-14:30 sati, prostorija u prizemlju KNEKOM-a Gornji Kneginec
cijelo naselje Kneginec Gornji, dio naselja Varaždinbreg – ulice Mostečka i Mozdernjak
Srijeda, 05. travnja
od 9:30-11:30 sati, prostorije društvenog doma Kneginec Donji
cijelo naselje Kneginec Donji
od 12:30-14:30 sati, prostorije vatrogasnog doma na Haliću
dio naselja Varaždinbreg- ulice Halić i Banjščina
Četvrtak, 6. travnja
od 9:30-12:00 sati, prostorije društvenog doma Turčin
cijelo naselje Turčin,dio naselja Varaždinbreg-ulice Dugi Vrh i Mali Vrh
od 13:00-14:30 sati, prostorije društvenog doma Lužan Biškupečki
cijelo naselje Lužan Biškupečki, dio naselja Varaždinbreg-ulice – ulice Koradovica i Glavić
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Ilustracija
