Povežite se s nama

U fokusu

Najopasnije raskrižje u Varaždinskoj županiji: policija traži da se hitno izradi rotor

Objavljeno:

- dana

CRNA TOČKA

Raskrižje Koprivničke i Međimurske ulice u Varaždinu, kojim dnevno prolazi u prosjeku oko 30.000 vozila, je najprometnije i trenutno najopasnije na području Varaždinske županije.

Posljednja teška prometna nesreća na tom raskrižju dogodila se nedavno, 1. srpnja, kad je u sudaru automobila i mopeda poginuo 49-ogodišnji mopedist. Iako je nesreću skrivio vozač automobila koji nije poštivao znak pripadnice Prometne jedinice mladeži koja je regulirala promet jer semafori nisu radili, riječ je o opasnom raskrižju na kojem se često događaju nesreće i dok su semafori u normalnom režimu rada.

Nije crna točka?

To raskrižje je još u siječnju 2014. policija detektirala kao crnu točku u prometu. Još tada je policija – kao mjeru za sanaciju – Hrvatskim cestama predložila gradnju kružnog toka prometa. Prilikom spajanja Preloške ulice na Međimursku i semaforizacije tog raskrižja 2015., PU varaždinska je izdala uvjetnu Suglasnost Hrvatskim cestama uz mišljenje prema kojem je najbolje rješenje izgradnja rotora na barem jednom od dva spomenuta raskrižja.

Policija je 2015. predložila izgradnju rotora kod Spara ili na raskrižju Koprivničke i Međimurske ulice

No, Hrvatske ceste, koje upravljaju državnim cestama i uređuju promet na navedenim raskrižjima, nisu prihvatile prijedlog policije. Štoviše, opasno raskrižje Koprivničke i Međimurske ulice uopće ne smatraju crnom točkom!
– Prema metodologiji određivanja crne točke navedeno raskrižje ne spada u istu kategoriju. Rješenje raskrižja s izgradnjom kružnog toka nije razmatrano iz razloga velikog prosječnog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP) i vrste privoza s po dva traka, uključujući i trake za skretače. Zbog velikog broja vozila na privozima trebao bi veći promjer kružnog toka, što je nemoguće smjestiti u postojeći prostor. Sadašnje raskrižje je opremljeno kvalitetnom prometnom signalizacijom i semaforizirano, te s 2014. i 2015. izgrađenim dodatnim trakama za isključivanje u smjeru Čakovca i uključivanja u smjeru Koprivnice zadovoljava sve prometne uvjete bilo sa radom semafora ili bez – poručili su nam iz Hrvatskih cesta.
Danijel Posavec, voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa u PU varaždinskoj, slaže se da je izgrađenim dodatnim trakama povećana protočnost prometa, ali ne i sigurnost sudionika u prometu. Upravo suprotno.

– Sada nema gužvi i čekanja kao prije, no s povećanjem protočnosti bilježimo više prometnih nesreća na tom raskrižju. U ovoj godini već je na tom raskrižju zabilježeno osam prometnih nesreća, prošle godine ih je bilo devet, 2015. pet, a 2014. trinaest. Uzrok najvećeg broja nesreća je oduzimanje prednosti prolaska vozilima koja dolaze iz centra Varaždina i idu ravno, prema Čakovcu. Vozači koji dolaze iz tog smjera i skreću lijevo, prema Koprivnici, jednostavno zaborave da unatoč zelenom svjetlu na semaforu moraju prilikom skretanja ulijevo propustiti vozače iz suprotnog smjera koji idu ravno, iz smjera Varaždina prema Čakovcu. Zato smo zatražili od Hrvatskih cesta da se semafor reprogramira i da se napravi zasebna faza zelenog svjetla koja će osigurati sigurno skretanje lijevim skretačima iz smjera Čakovca. Nadali smo se da će se to riješiti sada kada semafori nisu radili i kada je ugrađen dio novih uređaja. No semafor još nije reprogramiran, ali prema posljednjim obavijestima iz Hrvatskih cesta to će biti realizirano do 14. srpnja – ističe Posavec.

Ako jedan ljudski život ne vrijedi toga da se ponovno razmotri izgradnja rotora, onda ne znam što vrijedi.”
Danijel Posavec

U policiji i dalje upozoravaju da je riječ o opasnom raskrižju i da se zadovoljavajuća razina sigurnosti najvjerojatnije neće postići bez poduzimanja dodatnih mjera, od kojih treba razmotriti i mogućnost rekonstrukcije oblika raskrižja.

Semafori na raskrižju Koprivničke i Međimurske ulice sada normalno rade. – Uređaj koji je naručen i dodatni sklopovi su ugrađeni. Od srijede je semafor u potpunoj funkciji – izvijestili su iz Hrvatskih cesta.
No, nakon što su semafori na Banfici proradili, problema je bilo sa semaforima kod Kazališta. Još u četvrtak su nas čitatelji obavijestili da ne rade semafori na raskrižju Zagrebačke i Cesarčeve ulice, a u kvaru su bili i semafori u Cesarčevoj ulici kod II. OŠ Varaždin.

Naime, u vrijeme kad semafor nije u funkciji i kad su velike gužve, neophodno je fizički upravljati prometom. No, u takvim situacijama, s obzirom na složenost raskrižja, teško je osigurati adekvatnu sigurnost sudionicima u prometu, a također su ugrožene i službene osobe koje upravljaju prometom.
– Prema našoj evidenciji, istraživanjima i provedenim analizama, na raskrižju Koprivničke i Međimurske ulice je dovoljno prometnih nesreća da se ono smatra crnom točkom i zato ponovno molimo Hrvatske ceste da razmotre naš prijedlog o izgradnji rotora, a u slučaju  da to nije izvedivo, druge mjere za podizanje razine sigurnosti na tom raskrižju. Ako jedan ljudski život i stradavanja sudionika ne vrijede toga, onda ne znam što vrijedi – rekao je Posavec.

Rotor  dobar izbor

Osim toga, istraživanja i analize pokazuju da su rotori, u pravilu, bolja rješenja za sigurnost prometa od semafora za izrazito prometna i složena raskrižja, a čemu u prilog idu i podaci o smanjenju broja prometnih nesreća na raskrižjima koja su rekonstruirana izgradnjom kružnog toka.
– Najbolji primjer za to je jedan od prvih izgrađenih rotora na županijskim cestama u Varaždinskoj županiji, koji je 2010. izgrađen na četverokrakom raskrižju u Lipovniku kod Ivanca. Prije nego je rotor izgrađen imali smo, u nekoliko godina, pet smrtno stradalih osoba unatoč dobroj preglednosti i svoj mogućoj prometnoj signalizaciji na raskrižju. Od izgradnje rotora do danas na tom raskrižju nije poginula nijedna osoba, niti je itko ozlijeđen, a broj prometnih nesreća s manjim štetama na vozilima ne da je prepolovljen nego je sveden na minimum – istaknuo je Posavec.

Rotori su u pravilu bolja rješenja za sigurnost prometa od semafora

Osim toga, izgradnjom rotora na raskrižju Koprivničke i Međimurske ulice riješilo bi se i raskrižje Međimurske i Preloške ulice kod Spara na Banfici, na kojem su postavljeni semafori, ali nisu u funkciji.
– Trenutno je zbog njihove međusobne udaljenosti (manje od 150 metara) i različitih intenziteta prometa na privozima nemoguće napraviti njihovu sinhronizaciju na način da bi bila zadovoljavajuća protočnost prometa. Kad bi se napravio rotor na raskrižju Koprivničke i Međimurske, uvjeren sam da bi se u funkciju mogli staviti semafori kod Spara, odnosno da bi se podigla razina sigurnosti i protočnosti prometa na oba raskrižja – zaključio je Posavec.

Izvor:
Foto: RT

U fokusu

Predrag Štromar nastavlja zastupati građansku, civiliziranu i umjerenu politiku

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Konstituiranjem 11. saziva Hrvatskog sabora i polaganjem prisege, saborski zastupnik HNS-a Predrag Štromar započeo je svoj četvrti zastupnički mandat. Djelovat će u Klubu zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika zajedno sa zastupnicima Amirom Hodžićem i Veljkom Kajtazijem.

U svom radu i borbi za još prosperitetniju i uspješniju Hrvatsku i dalje ću biti snažno posvećen interesima i potrebama prije svega našeg Sjevera, kako bi i u narednom periodu ostvarili zacrtane ciljeve u realizaciji programa i projekata koji su pred nama – poručio je Predrag Štromar.

Posebnu pažnju, naglasio je Štromar, posvetit će zaštiti i jačanju liberalnih vrijednosti,  kako bi se  očuvali dostignuti standardi u zaštiti i promicanju ljudskih i manjinskih prava i dodatno ih ojačali.

Zastupajući politike HNS-a, Predrag Štromar i dalje će u Hrvatskom saboru biti glas građanske, civilizirane i umjerene politike kako bi očuvali političku stabilnost i kontinuitet razvojnih programa i reformi.

Nastavite čitati

U fokusu

Ostvarena rekordna izdvajanja Varaždinske županije za udruge civilnog društva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Besplatne radionice za sve koji pružaju palijativnu skrb najteže oboljelim sugrađanima, promocija lokalno proizvedene hrane te proizvoda i usluga OPG-ova, omogućavanje  sportskih aktivnosti osobama s invaliditetom te poticanje mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine – to su četiri od čak 251 programa udruga koji će zahvaljujući potpori Varaždinske županije biti provedeni tijekom ove godine.

Rezultate Javnog natječaja za financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na području Varaždinske županije u 2024. predstavio je danas župan Anđelko Stričak na prigodnoj svečanosti u Županijskoj palači na kojoj je bio predsjednik Županijske skupštine dr. sc. Josip Križanić, kao i županijski pročelnici Renata Skoko, dr. sc. Miroslav Huđek, Ljubica Božić i Darko Majhen.

– Nakon što smo dodijelili sredstva za različite programe u kulturi i sportu, po ovom javnom pozivu dodijeljujemo ukupno 235.425 eura za programe 251 udruge. Provodit će niz programa koji se odnose na gotovo sva područja života, na podršku osobama s invaliditetom, zaštitu zdravlja, socijalnu skrb, zaštu okoliša, na vatrogasce, branitelje, dragovoljce, ribolovce, lovce, poljoprivredne proizvođače,… Iz godine u godinu povećavamo sredstva za rad naših udruga. Često ističem da treba vrednovati trud i angažman svih njihovih članova, jer Županija mora prepoznati i podržati rad i entuzijazam svakoga tko je voljan sudjelovati u radu udruga te dati svoje slobodno vrijeme i novac – istaknuo je župan Stričak.

Podsjetio je da je za programe u kulturi dodijeljeno 206.330 eura, a za sportske udruge 280 tisuća eura.

– Ovo su rekordna izdvajanja Varaždinske županije za civilno društvo. Za programe udruga prijavljene kroz tri natječaja izdvojili smo 721.755 eura ili 15,8 posto više nego prošle godine, koja je tada bila rekordna – naveo je župan Stričak. 

Svečanost je bila prilika da se predstave programi udruga iz različitih područja.

Hrvatsko društvo medicinskih sestara u palijativnoj skrbi osnovano je 2015. godine, a s ciljem osnaživanja i stručnog usavršavanja medicinskih sestara u palijativnoj skrbi. Društvo ima sjedište u Varaždinu, gdje je i osnovano, ali djeluje na području cijele Hrvatske. Podršku Županije dobili su za program „Dostojanstvo palijativne skrbi u kući“.

– Naše Društvo je prije 10 godina osnovano u Domu zdravlja Varaždinske županije, kada je i započelo s intenzivnim zagovaranjem palijativne skrbi na području cijele Hrvatske. Kroz sve te godine članovi našeg društva sudjeluju u razvoju palijativne skrbi u suradnji s nadležnim ministarstvima i komorama, obrazovnim sustavom, radom u službama specijalističke palijative. Svoje znanje i vještine prenose organiziranjem besplatnih radionica za sve koji na bilo koji način pružaju palijativnu skrb. Upravo zbog toga nam je svih ovih godina iznimno važna podrška Varaždinske županije. Ovim projektom, kao i svima prethodnima želja nam je osnažiti sve one koji pružaju palijativnu skrb na području Varaždinske županije putem besplatnih radionica. Poznato je da oko 75 posto bolesnika želi do kraja svoga života ostati kod kuće, a naša dužnost kao zajednice je da im to omogućimo na dostojanstven način, što smo i istaknuli u nazivu ovogodišnjeg projekta – rekla je Nataša Dumbović, tajnica i jedna od osnivača Hrvatskog društva medicinskih sestara u palijativnoj skrbi, koja je prvi koordinator za palijativnu skrb u Hrvatskoj koji je ugovoren s HZZO-om. 

Lokalna akcijska grupa – Sjeverozapad sjedište ima u Lepoglavi, jedan su od 58 LAG-ova u Hrvatskoj, a djeluju na području sjeverozapadnog dijela županije koje obuhvaća 15 gradova i općina. Glavna zadaća LAG-a je promicati ruralni razvoj i pružati direktnu potporu lokalnom stanovništvu, a putem LEADER programa – inicijative Europske unije za potporu projektima koji će oživjeti ruralna područja i stvoriti nova radna mjesta. Potporu Županije dobili su za program „Promocija poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda s područja LAG-a Sjeverozapad“.

– Među 58 lokalne akcijske grupe u Hrvatskoj, LAG Sjeverozapad je sigurno u samom vrhu uspješnosti u provedbi natječaja iz Programa ruralnog razvoja. U proteklom programskom razdoblju dodijelili smo više od 2 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz natječaje za male poljoprivrednike te za 14 jedinica lokalne samouprave s našeg područja. Kroz Mjeru 6.3. bespovratnim sredstvima podržali smo naše male poljoprivredne proizvođače, koji su tim sredstvima uglavnom obnovili poljoprivrednu mehanizaciju i tako povećali svoju konkurentnost na tržištu. Zahvaljujući Mjeri 7.4. općine i gradovi na našem području realizirali su projekte koji su prijavili na natječaj LAG-a, a koji su uglavnom bili vezani uz malu društvenu infrastrukturu. Na natječaj Županije javili smo se kako bismo proveli program za koji putem LEADER programa ne možemo dodjeljivati potpore, pa vam zahvaljujem što ste prepoznali naše program. Putem njega ćemo prvenstveno podizati svijest o važnosti lokalno proizvedene hrane, promovirati proizvode i usluge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te organizirati edukacijske radionice za naše poljoprivrednike – rekao je Emil Tkalec, LEADER menadžer i tajnik LAG-a Sjeverozapad.

Parasportski savez Varaždinske županije djeluje od 1992. godine, a okuplja osam klubova: Parapikado klub Varaždin, Klub paraviseće kuglane Varaždin, Parašahovski klub Varaždin, Boćarski klub cerebralne i dječje paralize Varaždin, Boćarski klub osoba s invaliditetom Hvidra Varaždin, Plivački klub Vidra, Parastolnoteniski klub osoba s invaliditetom Varaždin i Košarski klub invalida Varaždin. Na natječju su dobili potporu za svoj program „Sport za sve – parasportski program za osobe s invaliditetom u Varaždinskoj županiji“, o čemu je više rekao tajnik Saveza Krunoslav Pavlinec.

– Glavni cilj ovog našeg programa je osigurati pristupačne sportske aktivnosti za osobe s invaliditetom, a time u osam naših klubove uključiti nove članove, pa tako i djecu i mlade s teškoćama u razvoju. Angažirat ćemo stručne trenere i podršku za bavljenje pikadom, šahom, boćanjem, visećom kuglanom i boccijom. Bilo kakva sportska aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje osoba s invaliditetom, no isto tako želimo doprinijeti socijalnoj integraciji te potaknuti zajedništvo, prijateljstvo i druženje među članovima našeg Saveza – rekao je Pavlinec.

Udruga Črni Maček Ludbreški već niz godina brižno čuva tradiciju fašnjakovanja u Ludbregu, staru 511 godina. Do 1998. djeluju kao Ludbreški fašnjanski odbor, a od 1998., dakle već 26 godina, kao udruga Črni Maček Ludbreški. Od Varaždinske županije su dobili potporu za program „Ludbreg – grad proštenište, hodočašća i legendi“. 

– Pod sloganom „Pravo na ponos naslijeđa i njegovanje tradicije običaja kraja i grada“ naša udruga njeguje narodne običaje našega grada i kraja. Ponosni smo što su pronađeni pisani dokumenti koji pokazuju da su se događanja slična fašnjaku u našem kraju odvijala još davne 1411. godine. Danas sudjelujemo u organizaciji raznih kulturnih i društvenih događanja u Ludbregu, kao što su Fašnjak, Rođendan Ludbrege, Ljetni cinkuš ludgreški, Ludbreški jesenski karneval i druge. S obzirom da Ludbreg ima i rimsko naslijeđe, ovim projektom ćemo nastojati animirati što veći broj mladih da aktivnije sudjeluju u društvenom životu i očuvanju povijesne baštine. Nažalost, u posljednje vrijeme, kao i većina drugih neprofitnih udruga, ”bijemo teški boj s financijama, zbog čega smo se i prijavili na ovaj natječaj. Zahvaljujemo Županiji što je prepoznala naš rad i program te nam dodijelila potporu – rekao je Dražen Filipović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje