CRNA TOČKA

Raskrižje Koprivničke i Međimurske ulice u Varaždinu, kojim dnevno prolazi u prosjeku oko 30.000 vozila, je najprometnije i trenutno najopasnije na području Varaždinske županije.

Posljednja teška prometna nesreća na tom raskrižju dogodila se nedavno, 1. srpnja, kad je u sudaru automobila i mopeda poginuo 49-ogodišnji mopedist. Iako je nesreću skrivio vozač automobila koji nije poštivao znak pripadnice Prometne jedinice mladeži koja je regulirala promet jer semafori nisu radili, riječ je o opasnom raskrižju na kojem se često događaju nesreće i dok su semafori u normalnom režimu rada.

Nije crna točka?

To raskrižje je još u siječnju 2014. policija detektirala kao crnu točku u prometu. Još tada je policija – kao mjeru za sanaciju – Hrvatskim cestama predložila gradnju kružnog toka prometa. Prilikom spajanja Preloške ulice na Međimursku i semaforizacije tog raskrižja 2015., PU varaždinska je izdala uvjetnu Suglasnost Hrvatskim cestama uz mišljenje prema kojem je najbolje rješenje izgradnja rotora na barem jednom od dva spomenuta raskrižja.

Policija je 2015. predložila izgradnju rotora kod Spara ili na raskrižju Koprivničke i Međimurske ulice

No, Hrvatske ceste, koje upravljaju državnim cestama i uređuju promet na navedenim raskrižjima, nisu prihvatile prijedlog policije. Štoviše, opasno raskrižje Koprivničke i Međimurske ulice uopće ne smatraju crnom točkom!
– Prema metodologiji određivanja crne točke navedeno raskrižje ne spada u istu kategoriju. Rješenje raskrižja s izgradnjom kružnog toka nije razmatrano iz razloga velikog prosječnog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP) i vrste privoza s po dva traka, uključujući i trake za skretače. Zbog velikog broja vozila na privozima trebao bi veći promjer kružnog toka, što je nemoguće smjestiti u postojeći prostor. Sadašnje raskrižje je opremljeno kvalitetnom prometnom signalizacijom i semaforizirano, te s 2014. i 2015. izgrađenim dodatnim trakama za isključivanje u smjeru Čakovca i uključivanja u smjeru Koprivnice zadovoljava sve prometne uvjete bilo sa radom semafora ili bez – poručili su nam iz Hrvatskih cesta.
Danijel Posavec, voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa u PU varaždinskoj, slaže se da je izgrađenim dodatnim trakama povećana protočnost prometa, ali ne i sigurnost sudionika u prometu. Upravo suprotno.

– Sada nema gužvi i čekanja kao prije, no s povećanjem protočnosti bilježimo više prometnih nesreća na tom raskrižju. U ovoj godini već je na tom raskrižju zabilježeno osam prometnih nesreća, prošle godine ih je bilo devet, 2015. pet, a 2014. trinaest. Uzrok najvećeg broja nesreća je oduzimanje prednosti prolaska vozilima koja dolaze iz centra Varaždina i idu ravno, prema Čakovcu. Vozači koji dolaze iz tog smjera i skreću lijevo, prema Koprivnici, jednostavno zaborave da unatoč zelenom svjetlu na semaforu moraju prilikom skretanja ulijevo propustiti vozače iz suprotnog smjera koji idu ravno, iz smjera Varaždina prema Čakovcu. Zato smo zatražili od Hrvatskih cesta da se semafor reprogramira i da se napravi zasebna faza zelenog svjetla koja će osigurati sigurno skretanje lijevim skretačima iz smjera Čakovca. Nadali smo se da će se to riješiti sada kada semafori nisu radili i kada je ugrađen dio novih uređaja. No semafor još nije reprogramiran, ali prema posljednjim obavijestima iz Hrvatskih cesta to će biti realizirano do 14. srpnja – ističe Posavec.

Ako jedan ljudski život ne vrijedi toga da se ponovno razmotri izgradnja rotora, onda ne znam što vrijedi.”
Danijel Posavec

U policiji i dalje upozoravaju da je riječ o opasnom raskrižju i da se zadovoljavajuća razina sigurnosti najvjerojatnije neće postići bez poduzimanja dodatnih mjera, od kojih treba razmotriti i mogućnost rekonstrukcije oblika raskrižja.

Semafori na raskrižju Koprivničke i Međimurske ulice sada normalno rade. – Uređaj koji je naručen i dodatni sklopovi su ugrađeni. Od srijede je semafor u potpunoj funkciji – izvijestili su iz Hrvatskih cesta.
No, nakon što su semafori na Banfici proradili, problema je bilo sa semaforima kod Kazališta. Još u četvrtak su nas čitatelji obavijestili da ne rade semafori na raskrižju Zagrebačke i Cesarčeve ulice, a u kvaru su bili i semafori u Cesarčevoj ulici kod II. OŠ Varaždin.

Naime, u vrijeme kad semafor nije u funkciji i kad su velike gužve, neophodno je fizički upravljati prometom. No, u takvim situacijama, s obzirom na složenost raskrižja, teško je osigurati adekvatnu sigurnost sudionicima u prometu, a također su ugrožene i službene osobe koje upravljaju prometom.
– Prema našoj evidenciji, istraživanjima i provedenim analizama, na raskrižju Koprivničke i Međimurske ulice je dovoljno prometnih nesreća da se ono smatra crnom točkom i zato ponovno molimo Hrvatske ceste da razmotre naš prijedlog o izgradnji rotora, a u slučaju  da to nije izvedivo, druge mjere za podizanje razine sigurnosti na tom raskrižju. Ako jedan ljudski život i stradavanja sudionika ne vrijede toga, onda ne znam što vrijedi – rekao je Posavec.

Rotor  dobar izbor

Osim toga, istraživanja i analize pokazuju da su rotori, u pravilu, bolja rješenja za sigurnost prometa od semafora za izrazito prometna i složena raskrižja, a čemu u prilog idu i podaci o smanjenju broja prometnih nesreća na raskrižjima koja su rekonstruirana izgradnjom kružnog toka.
– Najbolji primjer za to je jedan od prvih izgrađenih rotora na županijskim cestama u Varaždinskoj županiji, koji je 2010. izgrađen na četverokrakom raskrižju u Lipovniku kod Ivanca. Prije nego je rotor izgrađen imali smo, u nekoliko godina, pet smrtno stradalih osoba unatoč dobroj preglednosti i svoj mogućoj prometnoj signalizaciji na raskrižju. Od izgradnje rotora do danas na tom raskrižju nije poginula nijedna osoba, niti je itko ozlijeđen, a broj prometnih nesreća s manjim štetama na vozilima ne da je prepolovljen nego je sveden na minimum – istaknuo je Posavec.

Rotori su u pravilu bolja rješenja za sigurnost prometa od semafora

Osim toga, izgradnjom rotora na raskrižju Koprivničke i Međimurske ulice riješilo bi se i raskrižje Međimurske i Preloške ulice kod Spara na Banfici, na kojem su postavljeni semafori, ali nisu u funkciji.
– Trenutno je zbog njihove međusobne udaljenosti (manje od 150 metara) i različitih intenziteta prometa na privozima nemoguće napraviti njihovu sinhronizaciju na način da bi bila zadovoljavajuća protočnost prometa. Kad bi se napravio rotor na raskrižju Koprivničke i Međimurske, uvjeren sam da bi se u funkciju mogli staviti semafori kod Spara, odnosno da bi se podigla razina sigurnosti i protočnosti prometa na oba raskrižja – zaključio je Posavec.

Izvor:
Foto: RT