Povežite se s nama

U fokusu

Neki će mladići imati pravo na odgodu obveznog vojnog roka, ali odredit će im se krajnji rok za služenje

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

S prvim danom iduće godine, prođe li političku proceduru, trebao bi ponovno krenuti obvezni vojni rok u Hrvatskoj, koji je zamrznut 2008. godine i zamijenjen dobrovoljnim služenjem.

Govoreći o motivima za ponovno uvođenje, Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a, jutros je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” istaknuo kako je u Ustavu RH, u članku 47, upisano da su svi građani RH koji su za to sposobni dužni braniti svoju zemlju, osim što oni koji zbog vjerskih ili moralnih nazora imaju prigovor savjesti ne moraju obnašati vojničke dužnosti, donosi vijesti.hrt.hr.

Jedan od glavnih razloga za uvođenje obveznog vojnog osposobljavanja je da bi se pričuvne postrojbe nesmetano popunjavale, rekao je Jušić.

Naveo je da vojni rok neće biti kraći od dva mjeseca niti duži od tri.

Naveo je i da HV za početak 2025. ima dovoljno časnika i dočasnika koji mogu provesti temeljno vojno osposobljavanje.

Neke kategorije mladića, poput onih koji idu na studij ili se nalaze u inozemstvu, imat će pravo na odgodu, s tim da će se odrediti krajnji rok za služenje, rekao je Jušić.

Mladići, naravno, moraju proći zdravstvene preglede kako bi se utvrdila njihova sposobnost za vojnu službu, a oni koji nisu sposobni neće biti ni pozvani.

– Za njih će biti nešto lakše nego za ulazak u profesionalnu vojsku, neće morati raditi testove tjelesne spremnosti – rekao je Jušić.

Nakon završetka obveznog vojnog roka, oni koji ne izaberu vojni poziv bit će raspoređeni u pričuvne postrojbe u skladu sa svojim prebivalištem.

U fokusu

Ministar pravosuđa Damir Habijan odabrao Lepoglavu za svoj prvi posjet zatvorima i kaznionama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Za svoj prvi radni posjet kaznionicama i zatvorima, Damir Habijhan odabrao je kaznionicu u Lepoglavi, najstariju zatvorsku ustanovu u Hrvata.

Ove godine obilježava se 170 godinama od njenog osnivanja 1854. godine. Od 1908. do 1914. izgrađena je tzv. zvijezda, dok su 1945. godine izgrađena postrojenja, drvoprerađivačka i metalska radionica.

– U kaznionici se obrađuje 35 hektara zemljišta, a u vlasništvu ima 425 hektara šume koju eksploatira za građu i ogrjev. Lani je proizvedeno ukupno 70 tona svinjetine, te imaju stado od 250 ovaca i janjadi, stotinjak košnica, a proizvodnja povrća se kreće oko 50 tona i sve ide za potrebe prehrane zatvorenika. Ravnatelj Posavec upoznao me s planovima u svezi daljnjih kapitalnih ulaganja u drvoprerađivačku te metalsku radionicu – napisao je Habijan na svom Facebooku.

Nastavite čitati

U fokusu

Srpanj počeo novim poskupljenjima, inflacija službeno pala, ali je i dalje među najvećima u eurozoni

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na samom početku srpnja na snagu su stupila poskupljenja za većinu kućnih budžeta. Poskupjele su cestarine, gorivo, ali i usluge telekoma.

Što se pak inflacije tiče, prema podacima Zavoda za statistiku, ona je u lipnju iznosila 2,4 posto. To je najniža godišnja stopa inflacije od lipnja 2021. godine. No, i dalje je među najvećima u eurozoni.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u lipnju 2024. u odnosu na lipanj 2023. u prosjeku su više za 2,4 posto, dok su u odnosu na svibanj, prema prvoj procjeni ostale na istoj razini, govore službeni podaci DZS-a.

Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,5 posto, hranu, piće i duhan 2,1 posto, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 1,5 posto i za energiju minus 0,5 posto.

Porast cijena na mjesečnoj razini procijenjen je za usluge, za 0,6 posto te hranu, piće i duhan 0,3 posto.

Pad stope inflacije procijenjen je pak za energija, za 1,2 posto te industrijske neprehrambene proizvodi bez energije, za 0,2 posto.

Eurostatovi podaci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena u europodručju za lipanj, pokazuju da je prema tom pokazatelju godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u lipnju iznosila 3,4 posto, isto kao u Nizozemskoj. Višu stopu od Hrvatske imaju Belgija (5,5) i Španjolska (3,5 posto).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje