Studeni je za Opću bolnicu Varaždin bio dosad najteži mjesec, ako se uzme u obzir epidemiološka situacija uzrokovana novim koronavirusom u Varaždinskoj županiji.

Broj osoba preminulih od COVID-a-19 ili preminulih s njim je samo u studenome prešao 100, a sada su te brojke, nažalost, sve veće. Od samog početka epidemije u varaždinskoj bolnici bili su svjesni da će dolaskom hladnijeg vremena i brojke biti nemilosrdnije. I na to su se pripremali, tvrdi ravnatelj Nenad Kudelić, dr. med. spec. neurokirurgije.

Liječe posljedicu

Stoga je u ovom trenutku rad varaždinske bolnice velikim dijelom fokusiran na zbrinjavanje COVID-19 pacijenata, ističe.

– Iz dana u dan pristiže sve veći broj pacijenata na objedinjeni hitni bolnički prijem. Uspoređujući isto razdoblje prošle godine s ovim, dolazak pacijenata je 240 % veći. Upravo ta velika opterećenost hitnog prijema zahtijevala je reorganizaciju rada Bolnice. Tako danas umjesto četiri dežurna liječnika koji su pokrivali rad Hitne službe u Službi za interne bolesti, danas imamo osam. Ovakva situacija zahtijevala je reorganizaciju hitnog prijema i pripremu očekivanih infrastrukturnih potreba Bolnice. Iz tog razloga postavili smo kontejnere s 10 izolacijskih jedinica u sklopu objedinjenog hitnog bolničkog prijema, koje omogućavaju privremeni smještaj takvih bolesnika. Svjesni smo činjenice da kontejneri i uvjeti u njima nisu identični onima u bolničkim zgradama, ali rad organiziramo na način koji nam je u ovom trenutku jedino moguć – objasnio je Kudelić.

U početku su, napominje, osigurali kapacitete u zgradi Interne za smještaj 70-ak COVID-19 pacijenta, plus 15-ak mjesta u Jedinici intenzivnog liječenja, dok su djelatnosti iz tog dijela Interne premještene na drugo mjesto.

Dolazak pacijenata na objedinjeni hitni bolnički prijem je 240 % veći u odnosu na lani

– Osiguravanjem takvih kapaciteta pristupili smo i pripremi dorade postojećih instalacija kisika u Bolnici, kako bi izdržale očekivane potrebe za terapijom kisikom u liječenju COVID-19 pacijenata. Takvim instalacijama omogućili smo povećanje kapaciteta, a počeli smo i s pripremom kapaciteta na lokacijama Klenovnik i Novi Marof, koje također raspolažu potrebnim količinama kisika. Kako su se punili ti kapaciteti, započeli smo uređivanje bivše hemodijalize i premještanje djelatnosti Neurologije iz njihove zgrade u onu Kirurgije. Time smo također osigurali dodatne kapacitete. Upravo iz tog razloga, u tom trenutku nismo se na razini Županije i županijskog Stožera odlučili na formiranje tercijarnog centra u odnosu na trenutni broj dostupnih zdravstvenih radnika za raspored na rad. Putem Ministarstva zdravstva aktivirane su i Varaždinske Toplice, koje trebaju također osigurati 40 mjesta za liječenje COVID-19 pacijenata (s blažom kliničkom slikom). S obzirom na kontinuirano povećanje broja hospitaliziranih COVID-19 pacijenata, možda ćemo i mi morati uskoro formirati tercijarni respiratorni centar izvan bolnica – ukazuje ravnatelj OB Varaždin.

Osim sa spomenutom reorganizacijom rada s osiguravanjem dodatnih kapaciteta, varaždinska bolnica suočavala se s brojnim izazovima kojima su izložene i druge bolnice s velikim brojem hospitaliziranih COVID-19 pacijenata. Stoga je pristupila rješavanju, između ostalih, dvaju osnovnih zahtjeva, koji se odnose na osiguranje potrebne količine kisika i respiratora.

– Naša bolnica samo na lokaciji Varaždin u ovom trenutku troši 80.000 litara kisika na sat. Usporedbe radi, jedan teško bolestan pacijent koji nema koronu dobiva 4 do 7 litara kisika u minuti, a pacijent s koronom dobiva 10 do 50, pa i više od 50 litara kisika u minuti. Kako bi Bolnica mogla raspolagati tolikim količinama kisika, uz postojeće instalacije izveden je novi razvod kisika u zgradi Kirurgije. On dovodi kisik u jedinice intenzivnog liječenja, imajući u vidu COVID-19 pacijente, a pogotovo one koji su na respiratoru ili na uređajima za terapiju visokim protokom kisika, odnosno one koji su u bilo kojem trenutku vitalno ugroženi. Svjesni važnosti dovoda kisika, kao i naglih povećanja smještajnih kapaciteta, u suradnji s ministrom zdravstva i Ministarstvom obrane krenuli smo u postavljanje vojnih šatora. U njih su dovedene sve instalacije, uključujući i kisik. Istovremeno smo organizirali dodatne jedinice intenzivnog liječenja. S početnom jednom jedinicom na Kirurgiji i jednom na Interni, mi danas raspolažemo s još tri jedinice na Kirurgiji koje su predviđene i opremljene za liječenje COVID-19 pacijenata. Što se tiče respiratora, mi dosad ni u jednom trenutku nismo morali birati koji pacijent će ići na respirator, a koji ne. Ja vjerujem da do toga neće doći – ističe Kudelić.

“Još nismo birali koji pacijent će ići na respirator, a koji ne. Uvjeren sam da do toga neće doći.”

Svakodnevno komuniciraju s Ministarstvom zdravstva, koje osigurava dodatne respiratore. Pet ih je kupljeno iz županijskih sredstava, tri iz sredstava Ministarstva zdravstva, nekoliko putem donacija, a dva respiratora dobili su na posudbu iz drugih zdravstvenih ustanova. S obzirom na određene projekcije, u OB Varaždin vjeruju da će taj broj od 31 respiratora, uz osam kupljenih high-flow uređaja, biti dostatan za njezine potrebe. No, rješavanje smještaja pacijenata je iznimno problematično.

Gdje su kreveti?

– U trenutku kada je za pacijenta odlučen prijem na bolničko liječenje, ako to dozvoljava njegovo zdravstveno stanje, a istovremeno ih je veći broj potrebno smjestiti, upućuju se u šatore. I to sve dok se ne pripremi potrebno za njihov smještaj na odjele COVID-a-19. Naime, dogodi se da se uslijed velikog broja pacijenata u Hitnoj službi te kod istovremeno popunjenih mjesta u kontejnerima, kao i trenutne nemogućnosti transporta pacijenata prema Klenovniku ili Novom Marofu ako je odlučeno da se smjeste na tim lokacijama, ti pacijenti privremeno upute u vojne šatore. Ondje ostaju u pravilu nekoliko sati, odnosno najduže do 12 sati. Šatori nisu idealno rješenje, kao ni kontejneri, jer trijažni šatori i sve što je izvan zgrada Bolnice nisu idealno rješenje. No, mi ovdje govorimo o posebnom stanju, koje zahtijeva prilagođene posebne mjere. Šatori su nam dali i dodatnu sigurnost jer imaju poseban, neovisan razvod i dotok kisika te ne mogu ostati bez njega ni u jednom trenutku. Stoga sam zahvalan ministru zdravstva, koji je prepoznao važnost formiranja šatora kapaciteta 36 kreveta – rekao je Kudelić, dodavši da su šatori opskrbljeni kisikom, grijani te opremljeni svom potrebnom opremom.

Imaju i dovoljno zdravstvenih radnika koji se brinu posebno o pacijentima u šatorima, zasad samo privremeno, dok nisu smješteni na odjele COVID-a-19. Bolnica, štoviše, sve to vrijeme zbrinjava i druge pacijente.

– Mene žalosti kad netko postavi pitanje: „Zar je moguće da nema mjesta u Bolnici, da je samo 200-tinjak pacijenata s koronom, a kapaciteti Bolnice su puno veći?“ Nemojmo zaboraviti da se OB Varaždin ne bavi isključivo liječenjem COVID-19 pacijenata. Tu su i dalje akutna stanja, hitni slučajevi koje zbrinjavamo, rodilje, djeca. Bolnica i dalje liječi onkološke bolesnike, provodi svakodnevnu hemodijalizu, kao i brojne druge postupke koji su neophodni ljudima za normalan život. I ako pitate gdje su danas svi ti bolnički kreveti, jedan dio je usmjeren za potrebe COVID-19 pacijenata, a drugi, kao i prije, gdje se i dalje liječe pacijenti koji nemaju zarazu koronavirusom. Isto tako, dio kapaciteta je usmjeren za formiranje izolacijskih odjela u koje smještamo pacijente pri prijemu u Bolnicu za slučaj kad utvrdimo da je netko pozitivan na koronavirus. Tijekom čekanja na nalaz testa ne smještamo ih odmah u sobu s nezaraženim pacijentom, nego tek kada utvrdimo da nisu zaraženi. Također, nemojmo zaboraviti da su Klenovnik i Novi Marof, osim što zbrinjavaju COVID-19 pacijente, i od nacionalnog značaja za zbrinjavanje pacijenata koji se liječe od tuberkuloze, odnosno za zbrinjavanje palijativnih pacijenata, koji zahtijevaju posebne uvjete i skrb. Mi se intenzivno trudimo osigurati uvjete svim pacijentima koji se moraju i trebaju liječiti u našoj bolnici. Pritom ne zanemarujemo činjenicu da su za onoliko kreveta koliko zauzimaju COVID-19 pacijenti, drugi pacijenti zakinuti za isti broj kreveta – govori ravnatelj, od kojeg doznajemo i da „u svakom trenutku imamo više od 100 zdravstvenih djelatnika izvan stroja, jer su ili pozitivni ili se nalaze u samoizolaciji“.

Jedan COVID-19 pacijent na liječenju dobiva i više od 50 litara kisika u minuti

Ujedno je zbog otvaranja dodatnih radilišta, kao i specifičnog rada na njima, zajedno s Ministarstvom zdravstva mobilizirano dodatno osoblje iz drugih bolnica, a očekuju još liječnika, medicinskih sestara i tehničara, kako bi mogli kontinuirano održavati odgovarajuću zdravstvenu skrb. Zbog svega navedenog, određeni kapaciteti Bolnice se ne popunjavaju pacijentima kojima bi se popunjavali u vrijeme kada nisu bili suočeni s novim koronavirusom. Naš sugovornik stoga uvijek iznova ističe da „branu u borbi protiv koronavirusa činimo svi mi“.

– Mi nismo na izvoru, mi liječimo posljedicu. Izvori su neodgovorno ponašanje, kontakti koji se mogu ostvariti bilo gdje: u kućanstvu, izvan kućanstva, u školi, izvan nje i drugo. Iskreno vjerujem da će ove mjere koje sada imamo uroditi plodom. No, efekti tih mjera na broj novozaraženih vide se tek za 10 do 15 dana, a reflektirati bi se na Bolnicu mogli tek u idućem razdoblju od dva tjedna, tako da zasad ne možemo očekivati pad broja pacijenata koji se nalaze na bolničkom liječenju, nego, nažalost, i daljnji porast. Trenutno se dnevno s bolničkoga na kućno liječenje otpusti od 10 do 15 pacijenata, nažalost pojedini pacijenti umru, a u Bolnicu se primi toliko novih da dnevno imamo porast od 5 do 15 hospitaliziranih. Nažalost, sve je više mlađih bolesnika i mlađih osoba kod kojih je koronavirus jedini primarni uzrok smrtnog ishoda – ustvrdio je ravnatelj.

Velika smrtnost

Otkrio je da je smrtnost iznimno velika, a promjene koje se vide na plućima „su takve da su kod određenog broja bolesnika neizlječive“!

– Stoga je jasna poruka građanima da smo svi obrana u borbi protiv koronavirusa jer samo svojim isključivo odgovornim ponašanjem možemo doprinijeti usporavanju ove epidemije. Važno je naglasiti da su rad i požrtvovnost svih naših zaposlenika Bolnice neprocjenljivo veliki te da nikada ne mogu biti upitni. Liječenje bolesnih i briga o njima naš je poziv i zaokuplja velik dio naše svakodnevnice – zaključio je Nenad Kudelić.