Povežite se s nama

U fokusu

Žene velikoga srca: Marija, Dunja i Stana iz Udruge “Zipka” otkrivaju zašto je lijepo biti udomitelj

Objavljeno:

- dana

UDRUGA UDOMITELJA “ZIPKA”

Udruga udomitelja Zipka na varaždinskom području djeluje više od desetak godina, a nedavno su svoj rad odlučili podići na jednu višu, profesionalniju razinu.

Zahvaljujući trogodišnjem projektu pod nazivom “Za kvalitetno udomiteljstvo” dobili su sredstva od resornog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te zaposlili mladu osobu na puno radno vrijeme i svojim članovima ali i široj javnosti pružili nove besplatne socijalne usluge kroz savjetovanje o roditeljstvu.

Dinamično, izazovno i kreativno

O radu udruge razgovarali smo s njihovim članicama u prostorijama koje udruga koristi u bivšem centru “Tomislav Špoljar”. Tajnicu udruge Stanu Vereš ne treba posebno predstavljati. Kao dugogodišnja psihologinja varaždinskog Centra za socijalnu skrb krajem prošle godine dobila je UNICEF-ovu nagradu “Prijateljica djece”, a ovih je dana njezino ime istaknuto i na popisu kandidata za županijsku nagradu. Iako je nedavno otišla u mirovinu, i dalje je aktivna u udruzi Zipka, s obzirom da je najviše radila upravo s udomiteljima. U udruzi je aktivna i potpredsjednica Marija Igrec. Pored svoje dvoje djece, prije 13 godina odlučila je steći licencu udomitelja i u svoj dom prihvatiti djecu bez roditeljske skrbi. Trenutačno je kod nje četvero djece u dobi između deset i šesnaest godina.

Svake srijede organiziramo savjetovalište koje je prvenstveno namijenjeno udomiteljima

– Željela sam što više djece u svome domu i da nekome time pomognem – govori nam o svojoj motivaciji za udomljavanje. Objašnjava nam kako u okviru novog projekta  svakog ponedjeljka u prijepodnevnim satima sudjeluje u radu info-pulta putem kojeg zainteresiranim građanima daju informacije o tome što je sve potrebno da bi netko postao udomitelj i kako to sve izgleda u praksi.

– Na sličan način svake srijede organiziramo savjetovalište koje je prvenstveno namijenjeno udomiteljima, ali nam se mogu obratiti i građani koji možda imaju problema u odnosu s djecom pa bi im dobro došao neki savjet ili barem da se nekome povjere i podijele svoje brige – govori ona. Pored svega, jednome mjesečno organiziraju grupu podrške za udomitelje koje su vrlo popularne i udomitelji rado dolaze kako bi podijelili svoja iskustva, probleme ili neke nedoumice.

Treći član tima je mlada socijalna radnica Dunja Ivić, koja je ranije na volonterskoj bazi surađivala s udrugom te joj je to bila odskočna daska za prvo zaposlenje. Od početka godine u udruzi je zaposlena na puno radno vrijeme, a njezina glavna zadaća je vođenje radionica za udomljenu djecu. Krenuli su s dvije grupe, jednom u Varaždinu i drugom u Majerju. Ciklus se sastoji od deset radionica te će nakon završetka prvih grupa dalje formirati nove skupine.

– Pokušavamo s djecom raditi na kreativan i zabavan način obrađujući teme koje su njima bitne. Primjerice, kako efikasno učiti, komunikacijske vještine, kako izgraditi  samopoštovanje i samosvijest, nenasilno rješavanje sukoba, braingym i slično. Sve radimo kroz igru, aktivnosti, crtanje, vođene fantazije tj. kroz široki spektar metoda i djeca odlično reagiraju, nitko na kraju sata ne želi kući – govori nam Dunja uz osmijeh.

Uskoro zapošljavanje novih ljudi

Sljedeći će ciklus obuhvatiti djecu s intelektualnim poteškoćama pa će u radionicama biti angažirana kolegica defektolog. Također planiraju uskoro zaposliti još ljudi kroz program javnih radova, s obzirom da su im u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje rekli da zadovoljavaju sve uvjete za ovaj oblik zapošljavanja.

S obzirom da je nedavno završila fakultet i odradila stručni staž u Centru za socijalnu skrb, Dunja je vrlo zadovoljna svojim zaposljenjem u udruzi te se nada da će projekt na kraju godine dobiti pozitivne ocjene kako bi i dalje dobio sredstva za financiranje.

– Rad u udruzi je zanimljiv, dinamičan, izazovan, nepredvidljiv i kreativan, nikad nije dosadno i svaki dan nešto novo naučim. Ne postoji neka špranca po kojoj radiš nego je svaka situacija nova i nepredvidljiva – opisuje Dunja svoje radno mjesto.

Također napominju da se u Varaždinu u petak, 17. ožujka, održava simpozij Povodom Svjetskog dana socijalnog rada. U programu će sudjelovati i Dunja Ivić koja će s kolegicom predstaviti rad udruge s udomljenom djecom i mladima kroz integrirani pristup.

– Sad kad imamo zaposlenu osobu na puno radno vrijeme možemo lakše i brže realizirati i druge svoje projekte. Općenito rad udruge je podignut na ozbiljniji nivo – govori Stana Vereš ističući kako su oni jedina udruga udomitelja u Hrvatskoj koja je prije nekoliko godina osigurala prvu stambenu zajednicu za udomljenu djecu koja izlaze iz sustava socijalne skrbi pa im se na taj način želi olakšati snalaženje u životu. Prvi je stan otvoren u Varaždinu i u njemu trenutačno žive dvije djevojke, od kojih jedna radi, a druga studira. Drugi prostor trebaju otvoriti u Petrijancu, ali ga trebaju još opremiti pa sada i u to ulažu dosta napora i energije.

 

Izvor:
Foto: Marta Konjačić

U fokusu

Zabrinuti Marofčani o spalionici: “Već smo iskusili gomilanje smeća, smrad i neadekvatno filtriranje kemikalija”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Eko udruga „Naš zavičaj“ uspješno je organizirala javnu tribinu o utjecaju spalionice u Podrutama na okolna mjesta grada Novog Marofa.

U velikoj dvorani Kulturnog centra Ivan Rabuzin pred osamdesetak znatiželjnika u srijedu, 28. rujna, o spaljivanju otpada postupkom vakuumske pirolize govorili su prof. Stanko Uršić, inače umirovljeni fizikalni kemičar te bivši predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu, te gradonačelnik Siniša Jenkač.

Uvodnim govorom prisutnima se obratio predsjednik Eko udruge „Naš zavičaj“ Ivica Đurkan koji je podsjetio kako je nedavno sasvim slučajno u javnost procurila vijest da se u krugu privatne tvrtke Omega nalazi peć za pirolizu, te da će ih investitor nabaviti još nekoliko.

Zvono na uzbunu

– Na sam spomen spaljivanja mještanima se oglasilo zvono na uzbunu. To je razumljivo jer smo ne tako davno, prije desetak godina, već jednom bili prevareni. Pojavom tvrtke BBS imali smo obećanje kako će sve što rade ili namjeravaju raditi – biti bezopasno. Bilo je govora o novom zapošljavanju, što je pohvalno, ali je potom uslijedio hladni tuš. Gomilanje smeća, smrad, neadekvatno filtriranje kemikalija i da ne nabrajam dalje. I kad se odjednom pojavila ideja o spalionici, mještani su se okupili, pobunili i rekli odlučno ne! Trajala je bitka za zdravlje dulje vrijeme, ali naši roditelji nisu odustali, uspjeli su zaustaviti ekološku bombu – ustvrdio je Đurkan.
Štoviše, napomenuo je kako se, nažalost, u novomarofskom kraju danas povijest ponavlja.

– Puno je tu analogije, s izuzetkom činjenice da je termin spalionice zamotan u novi celofan, pod imenom pirolize. I laici znaju da ništa nije bezopasno gdje se spaljuje otpad. Pogotovo smo nepovjerljivi kad nam se serviraju priče o takvim spalionicama u Austriji ili Njemačkoj. Da, vjerujemo kako je to u uljuđenom dijelu Europe možda i moguće, ali to su ipak uređene Države u kojima se poštuju svi zakoni i propisi. Mi pak živimo u Hrvatskoj, gdje kojekakvi smutljivci i tobožnji menadžeri, u utrci za brzom i velikom zaradom stručno izigraju sve propise. Ti menadžeri, koji smatraju kako će lako manipulirati mještanima, naletjeli su na čvrst zid. Ova mala oaza mira, ljepote i očuvanog okoliša, pruža perspektivu zdravom suživotu čovjeka i prirode – rekao je Đurkan poručivši kako nikome neće dozvoliti da naruši takvu koegzistenciju zbog privatnih interesa vođenih profitom.
Na njega se nadovezao gradonačelnik Grada Novog Marofa i saborski zastupnik Siniša Jenkač, koji se u svojem izlaganju osvrnuo na sve što je zadnjih godina učinjeno u sferi zbrinjavanja otpada na gradskom području. Najavio je i planove u skoroj budućnosti, vezane uz povećanje postotka recikliranog otpada. Odgovarajući na pitanje jednog od sudionika tribune, o tome podržava li rad Eko udruge “Naš zavičaj” u svjetlu protivljenja instaliranju spalionice u Podrutama, Jenkač je izjavio kako podržava rad udruge.

“Suluda ideja“

Na kraju je prof. dr. sc. Stanko Uršić opširno prezentirao svoja saznanja o aktualnoj problematici sa zbrinjavanjem otpada u RH. Za pokušaj instaliranja spalionice u Podrutama rekao je da je to „suluda ideja“ i da ta tema ne zaslužuje da se o njoj uopće govori!
– Ono što je iznimno važno i čemu moramo posvetiti pažnju, je briga o otpadu, na način da od njega ne stvaramo smeće, jer se ono ne može reciklirati. Na taj način vodimo i brigu o generacijama koje dolaze iza nas. Važno je što ćemo ostaviti našim nasljednicama i kakva će biti njihova kvaliteta života u tom pogledu – zaključio je Stanko Uršić.

Nastavite čitati

U fokusu

Dok Romi u Međimurju žive „u blatu“, Kajtazi u Istri gradi luksuzni objekt za Rome, ali za odabrane?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Savez Roma Republike Hrvatske „Kali Sara“ u lipnju je za gotovo pola milijuna eura kupio atraktivno zemljište u Istri, točnije u Želiskima na Barbanštini, piše portal Istra24.

„Kali Sara“ već je uknjižen na spomenuto zemljište te su u međuvremenu angažirali i ovlašteni arhitektonski ured koji je izradio grafički prikaz novog projekta u Istri. Riječ je o projektu izgradnje tzv. Europskog romskog kulturno-sportskog centra.

Portal Istra24 od kolovoza pokušava od Saveza dobiti informacije u namjeri da predstavi projekt krovne romske zajednice u Hrvatskoj, čiji je osnivač i prvi predsjednik aktualni saborski zastupnik Veljko Kajtazi, a trenutna predsjednica je Suzana Krčmar.

Iz navedenog portala ističu da do danas nisu dobili nikakve službene povratne informacije o planiranom Europskom romskom kulturno-sportskom centru, konkretnim planovima i izvore financiranja, a nikakvih informacija o navedenom nema niti na stranicama Saveza „Kali Sara“.

Kako navode, u posjedu su grafičkog prikaza projekta koji je za „Kali Sara“ izradila tvrtka Global Connect d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu.

Luksuzni objekt?

S obzirom na izgled novog kompleksa u Želiskima, može se zaključiti da se planira gradnja luksuzne nekretnine i da će se investicija mjeriti u desecima milijuna kuna.

Naime, na površini građevne čestice koja se proteže na 6525 kvadrata, u planu je izgradnja  „zgrade javne i društvene namjene“ koja, navodi se u projektu, sadrži „više funkcionalnih cjelina u cilju organiziranja jedinstvenog kulturno-sportskog centra Roma u Hrvatskoj“.

Predviđeno je da slobodnostojeća građevina ima tri nadzemne etaže: prizemlje i dva kata te podrum. Među ostalim, planirani građevinski objekt trebao bi imati bazen, ambulantu, saunu, teretanu, kafić, blagovaonicu, kongresnu dvoranu, 14 soba i brojne druge prostorije. Više informacija o samom objektu pročitajte ovdje.

S obzirom na dostupne informacije, postavlja se pitanje – gradi li „Kali Sara“ zaista zgradu javne i društvene namjene, i za koga konkretno to gradi, ili je na pomolu gradnja turističkog objekta od kojeg će koristi imati samo odabrani?

Ne žele razgovarati

– Prodavali smo naše štale, kuće, stanove. Prodavali smo sve što smo imali, sve smo prodavali da bismo mogli na neki način skupiti novac. Dajte nas ostavite na miru. Gdje ste vi bili kada je bila deložacija Roma u Vodnjanu, zašto o tome ne želite pisati? Protjerali ste sve Rome u Vodnjanu – rekao je saborski zastupnik Veljko Kajtazi na novinarski upit o tome odakle Savezu novac za ovaj projekt, dok je predsjednica „Kali Sara“ Suzana Krčmar inzistirala da se o projektu zasad ne piše, a kasnije do nje nije ni bilo jednostavno doći te joj je službeni mobitel u više navrata bio isključen.

Dok u Istarskoj županiji prema zadnjem popisu živi 531 pripadnik romske manjine, od kojih 291 u Puli i 147 u Vodnjanu, u Međimurskoj županiji službeno žive 6954 Roma. Do njih je vrlo brzo stigla informacija da se u Istri gradi skupocjeni Romski kulturni centar.

Predsjednik Vijeća romske manjine Grada Čakovca Josip Petrović smatra da njihov saborski zastupnik Kajtazi zajedno s vodstvom Saveza, umjesto da rješava prave problema Roma u Međimurju, osobito spominjući romsko naselje Kuršanec, gradi „skupocjenu vilu na moru, bez da je o tome izvijestio romsku zajednicu“.

– Za koga to Kajtazi gradi? Za nas Rome koji i dalje živimo u nehumanim uvjetima, osobito u naselju Kuršanec, sigurno ne. Naše naselje broji oko 1500 Roma, a samo u Međimurju nas je sigurno više od 10 tisuća. U naselju Kuršanec uvjeti za život su katastrofalni. Taj centar u Istri je nepotreban. Bolje bi bilo da je naš saborski zastupnik za taj novac riješio osnovne životne uvjete brojnih romskih obitelji. Ljudi nemaju struju, žive u blatu, nema kanalizacije. Posebno nas je iziritiralo kada smo pročitali izjavu da je na upit kako su došli do novca, rekao da je prodao štalu! Kajtazi treba biti svjestan da su to naši novci, novci koje Savez dobiva od Republike Hrvatske i Europske unije. Najmanje što očekujemo je da znamo na što novac ide – rekao je Petrović za portal Istra24.

„Korist će imati samo oni uz Veljka Kajtazija“

Na pitanje hoće li Romi imati koristiti od novog centra u Istri, odgovara da će koristi imati samo neki – oni uz Veljka Kajtazija.

– To će biti isto kao i s knjižnicom u Zagrebu. Tko će tamo ići, kada nemamo ni automobile?! Nikakvih informacija o projektu mi nismo imali. Ja kao predstavnik romskog naselja saznao sam za novi kulturni centar iz medija. Oni to rade za svoju privatnu stvar. Kada prestane biti saborski zastupnik, Kajtazi će očito otvarati hotele. Novac koji dobiva Savez dolazi iz Europe, a oni tim novcem raspolažu kako oni žele. Evo, grade nekretnine u Istri, a mi o tome nemamo pojma. Punih 12 godina sam predstavnik jednog od najvećih romskog naselja u Hrvatskoj i mogu potvrditi da su mještani bili jako ljuti kada su čuli da se u Istri gradi vila, a naši Romi ovdje i dalje žive u katastrofalnim uvjetima. Nikada nismo dobili nikakvu obavijest koliko novaca Savez dobiva i kako se raspolaže tim novcem. No jednom će sve izaći na vidjelo. I ja sam bio član „Kali Sara“, ali su me izbacili jer sam vidio što rade. Dok on gradi vilu, naši Romi u Međimurju žive u blatu – jasan je Petrović.

Umjesto odgovora na upit iz medija, iz „Kali Sara“ proslijedili su link na intervju koji je Novom listu nedavno dao Kajtazi, no u njemu nisu dobiveni konkretni odgovori, već samo informacija koja se spominje u jednom dijelu teksta – „da se Centar financira sredstvima Saveza „Kali Sara“ sukladno Operativnom programu Vlade RH za nacionalne manjine za razdoblje od 2021. do 2024. godine te ugovoru s Vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina’, piše Istra24.

Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Istarskoj županiji Neđat Bajrami pak smatra da je ovakav centar itekako potreban Romima i da će u njega moći dolaziti svi koji žele, a ne samo Romi.

Primjedbe načelnika Barbana

S druge strane, načelnik Barbana Dalibor Paus ističe da sve što je u skladu s Prostornim planom Općine Barban, može se graditi. Za zgrade javne namjene to je najviše tri nadzemne etaže, odnosno devet metara do vijenca.

U samom uvodu Paus je rekao da se radi o projektu koji će se realizirati ili se neće realizirati te da to nema nikakve veze s narodnom pripadnošću.

– O tome je li sve u skladu s prostornim planovima, odlučiti će nadležni Upravni odjel za prostorno planiranje Istarske županije koji to radi u ime Općine Barban. Investitori su predali projekt za utvrđivanje uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole. U toj fazi sva javnopravna tijela daju svoje eventualne uvjete ili primjedbe. I Općina Barban je uputila određene primjedbe jer i nama se čini da je sadržaj unutar tog projekta više komercijalnog karaktera, nego što je to društveno-kulturne namjene. Po tom smo pitanju uputili primjedbe, a Općini Barban to je važno s aspekta na koji način će se u nekom momentu obračunavati komunalna naknada, odnosno komunalni doprinos koji se razlikuje s obzirom na namjenu – rekao je Paus, koji se slaže se s time da projekt više nalikuje na jedan mini hotel, nego sportski centar.

Opširnije o temi pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje