Povežite se s nama

Kultura

Novim Zakonom do sveobuhvatne reforme načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom

Objavljeno:

- dana

Povodom otvorenog javnog savjetovanja o nacrtu novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata i Udruženjem hrvatskih arhitekata, Ministarstvo kulture i medija organiziralo je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu okrugli stol arhitekata i konzervatora.

U ponedjeljak se stoga raspravljalo se o nacrtu novog zakona koji se donosi nakon više od dva desetljeća te osigurava sveobuhvatnu reformu načina zaštite i upravljanja kulturnom baštinom.

Nacrt Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predstavili su ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek i ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec, nakon čega je uslijedila rasprava za koju se očekuje da potakne struku na podnošenje prijedloga u e-savjetovanje.

Predstavljajući novi prijedlog Zakona, ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je ovaj zakon dio sveobuhvatne reforme propisa vezanih za prostorno planiranje i građenje i doprinosi svemu onome što Vlada radi kako bi se ubrzala postupanja ishođenja dozvola.

Podsjećajući kako se 13% zgrada u Hrvatskoj nalazi u kulturno povijesnim cjelinama, ministrica je naglasila važnost preciznog definiranja postupanje konzervatora. Ministrica je izrazila uvjerenje da će donošenje novog zakona biti velika prekretnica koja će učiniti postupanja konzervatora predvidljivijima, jasno definiranima i ujednačenima što će građanima omogućiti lakše očuvanje i zaštitu kulturne baštine, bilo da su njezini korisnici ili vlasnici.

Ministrica je naglasila i da će novi zakon biti suvremeniji, prilagođen današnjim potrebama jer donosi puno iskoraka u smislu digitalizacije, uvođenja e-usluga, novih alata i instrumenata od kojih se dio implementira kroz reformu koju financiramo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Govoreći o ključnim promjenama Zakona, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec izrazio je uvjerenje da taj nacrt predstavlja veliko unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite kulturne baštine. 

Rasprava koja je uslijedila nakon prezentacije promjena koje donosi novi zakon, iznjedrila je nove prijedloge i primjedbe djelatnih arhitekata, članova Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatske komore arhitekata, kao i djelatnika konzervatorskih odjela Ministarstva kulture i medija.

Podsjećamo, cilj novog zakona je preciznije definirati i urediti sva postupanja koja se odnose na projektiranje i ishođenje dozvola u kontekstu provođenja mjera zaštite kulturne baštine. Riječ je o zakonskom okviru koji će biti jasan, precizan i osuvremenjen, usklađen s potrebnim izmjenama u provođenju mjera zaštite kulturnih dobara, u kontekstu klimatskih promjena, energetske krize i ostalih rizika. Posebno se poštuju sve međunarodne povelje, konvencije, preporuke i smjernice te propisi EU, a prije svega neposredno hrvatsko iskustvo u sprječavanju rizika i upravljanja kulturnim dobrima u izvanrednim okolnostima.

 Zakon, također, daje okvir za  izradu i objavu konzervatorskih podloga za sve zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Propisuje se javna dostupnost izrađenih podloga  putem e-usluga na portalu e-Građani i Geoportalu kulturnih dobara, čime se građanima, projektantima, drugim javnopravnim tijelima olakšavaju administrativni postupci koji zahtijevaju suglasnost Ministarstva kulture i medija.

Nadalje, nacrt novog  Zakona predviđa da se prije poduzimanja bilo koje radnje na kulturnom dobru od Ministarstva može dobiti prethodna konzervatorska lokacijska obavijest u kojoj su sadržane sve upute za postupanje, odnosno potrebna dokumentacija. Radi redovitog održavanja i upravljanja javnim prostorom u kulturno-povijesnim cjelinama propisuje se unošenje konzervatorskih smjernica u odluke o komunalnom redu.

Kultura

Nastavlja se obnova kotoripskog Kužnog pila – Kulturnog dobra RH

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.

Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija,  u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.

Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.

Nastavite čitati

Kultura

Kristali kao simbolika neravnopravnosti žena: Kristalne predmete možete donirati u palači Herzer

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.

– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.

Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.

– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.

Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje