Povežite se s nama

U fokusu

Novim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada poskupjet će pričuva

Objavljeno:

- dana

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine najavilo je za iduću godinu donošenje Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, piše Tportal.

Novim propisom trebalo bi se učinkovitije regulirati upravljanje stambenim zgradama, a jedna od glavnih točaka koju bi trebalo precizirati je određivanje visine pričuve.

U praksi je čest slučaj da utvrđena pričuva ne odgovara potrebama kvalitetnog održavanja zgrade. Velik broj zgrada i dalje ima minimalnu pričuvu od 1,53 kune po metru kvadratnom utvrđenu po zakonu iz 1997., što je nedovoljno za minimalno održavanje.

Do iznosa od 1,53 kune za kvadrat 1997. godine došlo se primjenom etalonske cijene građenja koja je tada iznosila 3400 kuna po metru kvadratnom, odnosno izračunom 0,54 posto tadašnje utvrđene etalonske cijene građenja, a što na mjesečnoj bazi ispada 1,53 kn/m2 (3400 kn x 0,54% : 12 mjeseci).

Kako se etalonska cijena građenja mijenja ovisno o tržišnim uvjetima, po logici stvari minimalna pričuva trebala bi se periodično usklađivati prema kretanju cijene građenja. No ne postoji zakonska obveza za tako nešto, već samo preporuka Ministarstva, a konačna odluka je na suvlasnicima zgrade.

Od 2020. na snazi je Podatak o etalonskoj cijeni građenja, a koja za primjenu u drugim propisima iznosi 6000 kuna po metru kvadratnom. Primjenom zakonske odredbe i navedenog parametra, minimalni iznos zajedničke pričuve koji su suvlasnici dužni uplaćivati trebao bi iznositi 2,70 kn/m2 (6000 kn x 0,54% : 12 mjeseci).

Ali postoji i drugo tumačenje. Nadležno ministarstvo je u nacrtu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada kao parametar za izračun minimalne pričuve uzelo etalonsku cijenu građenja od 6800 kuna po kvadratu, a koja se koristi za potrebe društveno poticane stanogradnje. Primjenom zakonske odredbe i tog parametra, minimalni iznos zajedničke pričuve trebao bi iznositi 3,06 kuna po kvadratu (6800 kn x 0,54% : 12 mjeseci).

Međutim, kako zakon još nije donesen, većina upravitelja i predstavnika suvlasnika za izračun uzimaju vrijednost od 6000 kuna po kvadratnom metru.

Od početka 2023. minimalni iznos trebat će preračunati u euro, što dodatno komplicira problem. Kako nema jasnog tumačenja za izračun u kunama, upravitelji će po svemu sudeći i konverziju morati napraviti po vlastitom nahođenju.

Izvor: Tportal

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje