Povežite se s nama

U fokusu

Panika: Svakih devet dana u varaždinskoj bolnici otkaz daje jedan specijalist. Kako ih zadržati?

Objavljeno:

- dana

Teška kriza

Regionalni tjednik je lani u ožujku s nadnaslovom “alarmantno” objavio vijest da je iz Opće bolnice Varaždin u 2015. i 2016. godini otišlo šest liječnika specijalista. Ako je tad bila riječ o teškoj situaciji, onda Bolnica danas prolazi pravu kataklizmu: od 1. rujna prošle godine do danas iz varaždinske bolnice je otišlo 10 specijalista i još četvero odlazi do kraja ovog mjeseca. Trojica doktora su otišla u starosnu mirovinu, dok su ostali dali otkaz.

Po egzodusu specijalista će se osobito pamtiti zadnja tri mjeseca: od njih 14 – koji su otišli ili najavili odlazak – desetero je to učinilo u zadnjem tromjesečju, od čega u rujnu čak četvero.

Kriza je očigledno dosegnula vrhunac. Bolnica je ostala bez čak tri pedijatra, dva radiologa, vaskularnog kirurga, anesteziologa, kardiologa, otorinolaringologa i dva specijalizanta, a do kraja mjeseca odlaze još jedan otorinolaringolog i kardiolog, infektolog i oftamolog.

Zato je danas najteže na Odjelu kardiologije i neonatologije, ali nije bolje ni na odjelima radiologije i citološke dijagnostike.
U vrijeme kaad mortalitet više nego ikad premašuje natalitet, Bolnica je ostala bez tri pedijatra, a nakon dr. Siniše Cara – kardiologa koji je mjesto specijalista u varaždinskoj bolnici zamijenio ordinacijom liječnika obiteljske medicine na Mljetu – još su dva kardiologa manje.
 

Gore ne može

Utješna je činjenica da je u toj crnoj godini sedmero liječnika završilo specijalizaciju i ostalo raditi u Općoj bolnici.

Tako u Općoj bolnici Varaždin danas radi 250 doktora medicine, od kojih je 80 specijalizanata i 170 specijalista. Među njima je deset liječnika/umirovljenika koji rade 20 sati tjedno.

Ministarstvo zdravlja je odobrilo sve tražene specijalizacije, pa se do kraja godine planira zaposliti 38 specijalizanata, dok će 16 liječnika iz Bolnice otići na uže specijalizacije.
Mandat ravnatelja dr. Nenada Kudelića – koji je dobio prije pola godine – nije mogao početi teže.

Kao specijalist neurokirurgije on dobro zna što znači manjak liječnika. Budući da pacijenti ne smiju osjetiti problem, liječnici su ti koji odrađuju dvostruki posao.

– Nažalost, odljev liječnika je trend u cijeloj državi, a situacija se reflektirala i na Varaždin, što je bilo neizbježno, pa radimo maksimum da pokrpamo rupe – kaže dr. Kudelić.
U Bolnici, Županiji i Gradu je počela borba za svakog liječnika.

– Intenzivno radimo na tome da zadržimo liječnike, ali i dovedemo nove. Tri su faktora koje liječnici navode kao razlog odlaska: loši uvjeti, manjak edukacije i potplaćenost. Plaće su definirane kolektivnim ugovorima, pa tu ne možemo ništa, ali možemo i moramo utjecati na ove druge faktore – smireno govori doktor Kudelić, koji nema vremena ni volje “razbijati” glavu s problemom, nego traži rješenja.

On zna da brojke nisu na njegovoj strani. Uprava, ponavlja, ne može utjecati na plaće, a u vrijeme kad su otvorena vrata Europske unije ne pomaže činjenica da hrvatski doktor u prosjeku zarađuje osnovicu oko 1,5 tisuća eura, dok je samo stotinjak kilometara dalje plaća višestruko veća, pa njegov slovenski kolega mjesečno u prosjeku primi između četiri i pet tisuća eura.
 

Borba i “mamci”

Ali tu pomoći nema, pa kao mamci za ostanak ili dolazak ostaju poboljšanje uvjeta rada i osigurana edukacija.

Tu će uskočiti Županija i Grad. Ako se Županija kao osnivač dosad i nije bavila Bolnicom – a u vrijeme sanacije to niti nije bio njezin posao – novi župan, Radimir Čačić, pokazao je da ne misli ostati po strani. On je, govori dr. Kudelić, u kolovozu došao na sastanak Stručnog vijeća i poslušao probleme, pa je Županija, kao prvi korak, odlučila s milijun kuna financirati stručno usavršavanje liječnika. Dosad se za tu namjenu izdvajalo 300 tisuća kuna, što je mizeran novac s obzirom na broj zaposlenih. Županija će pomoći i u ostvarivanju boljih uvjeta pri kupovini stana ili kuće, i to ne samo za one koji će doći nego i za one koji već rade u Bolnici.

– Dosad je politika patronizirala Bolnicu, a sad je prvi put došla i direktno pitala što nam treba. Ne Upravu, nego zaposlene – govori ravnatelj.

I Grad Varaždin će pomoći. Liječnicima će dati na raspolaganje 12 gradskih stanova ili onih u vlasništvu JUGS-a, koje će doktori moći i otkupiti s kamatama manjima od dva posto. Poboljšavaju se i uvjeti rada. Nabavlja se nova, vrlo vrijedna suvremena oprema – dolazi CT i magnetska rezonanca, završava se nova hemodijaliza – za 50 milijuna kuna se gradi Dnevna bolnica/jednodnevna kirurgija i uspostavlja se objedinjeni hitni bolnički prijem. Svi će se odjeli energetski obnoviti, što će stajati dodatnih 83,5 milijuna kuna. Tu su i one manje bitne stvari, ali važne za svakodnevno funkcioniranje, kao što je parkiralište za zaposlene.

– U zaposlenike je potrebno kontinuirano ulagati na više fronti kako bi ih zadržali – vjeruje dr. Kudelić.

Nedavno je u sklopu Kadrovske strategije usvojena i Strategija za zadržavanje liječnika i poboljšanje uvjeta u Regionalnom centru, koji je samo rang ispod najvišega, Kliničkoga bolničkog centra. Na papiru. Uvjeti rada u, primjerice, zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru Rebro su neusporedivi, a ne samo za stepenicu bolji.

Manje, a više

Specijalisti u egzodusu odlaze, ali paradoksalno je da u Bolnici nikad zapravo nije radilo više liječnika. U zadnje tri godine je zaposleno više doktora nego u protekla dva desetljeća, ali treba proći još neko vrijeme dok oni ne završe specijalizacije i ne postanu “gotovi ljudi”. Kao većina onih koji su dali otkaz i otišli.

– U Varaždinskoj županiji je oko 176 tisuća stanovnika, a gravitiraju nam i praktički cijelo Međimurje te dio Krapinsko-zagorske županije, što znači da otprilike pokrivamo oko pola milijuna stanovnika – govori ravnatelj.

– Bila bi laž da velim da je bajno, ali i kad bih rekao da propadamo. Jasno da je loše kad ti ode 20 doktora, ali naši ljudi usprkos svemu tome ulažu nadljudske napore da zadrže standard i da pacijent ne osjeti na svojoj koži odlazak liječnika. Sve je to zahvaljujući njima, a ne Upravi. Da zadržiavamo renome i odrađujemo sve što smo i ranije – rezolutan je.

Ravnatelj i politika

Varaždinska bolnica valjda prvi put ima ravnatelja bez stranačke iskaznice. Dr. Kudelić nije politički aktivan, iako je i njega na to mjesto gurnula politika. Dok su se za mjesto ravnatelja borili HDZ i HNS – SDP koalicija, u jednom trenutku je – da bi se ušutkao protivnik – na to mjesto imenovan dr. Kudelić, dotadašnji zamjenik ravnatelja.

Trebao je to biti samo prijelazni period dok se ne smiri tad uzavrela situacija, ali su zainteresirani akteri na izborima izgubili mandat za imenovanja ravnatelja, pa je doktor ostao. Aktualni župan je, čini se, zadovoljan i nema ga namjeru smjenjivati

– Drago mi je da smo konačno došli do saznanja da nije važna stranačka pripadnost, nego biti čovjek koji živi i radi za Bolnicu, vidi probleme i želi ih riješiti. Da ovo nisu floskule može se vidjeti i po sastavu članova Uprave – govori doktor.

Mnogi se čude da je on uopće još tu. Nenad Kudelić je tražena roba na tržištu kadrova. Mlad je i stručan neurokirurg, iza njega je respektabilan broj operacija, ima stabilan obiteljski život sa ženom i troje djece te zarađuje kao malo bolje rangiran gradski službenik. Čovjek takvog CV-a bi mogao pregovarati o visini plaće u najboljim europskim bolnicama.

Ali njemu je u Varaždinu, veli, baš lijepo. – Nije sve u novcu, ja i moja obitelj smo sretni i volimo živjeti ovdje, pa ne vidim razlog za odlazak – govori. Dvadesetak njegovih kolega je dobro vidjelo razlog. I ne može im se zamjeriti.

Izvor: RT arhiva
Foto:

U fokusu

Kaznena prijava protiv pilota zločinačke JNA koji su raketirali Koprivnicu, a prije toga Varaždin i Čakovec

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu RH kaznenu prijavu protiv N.N. počinitelja, odnosno pilota zločinačke JNA, koji su 7. listopada 1991. sa dva aviona (po promatračima) tipa „Jastreb“ oko 15,45 sati raketirali Koprivnicu, koja se nije nalazila u borbenoj, ratnoj zoni.

Cilj ovog zločinačkog napada bila je vojarna, koju su pripadnici JNA 30. rujna 1991. bez ispaljenog metka prepustili Hrvatskoj vojsci, u kojoj se tom prigodom nalazilo i zapovjedništvo i  nekoliko stotina vojnika slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade.

>>Varaždin: ratnom pilotu Danijelu Boroviću svečano uručeno priznanje “Junak Domovinskog rata“

Međutim, sa avionima su napali   i područja oko vojarne nastanjene civilnim stanovništvom.

Tom prigodom smrtno je stradao David Piskor (izvan kruga vojarne), a nekoliko branitelja je ranjeno. Učinjena je i relativno velika materijalna šteta. Sve je moglo i mnogo teže završiti da pravovremeno i učinkovito nije svoj obol dala protuzračna obrana.

Važno je također istaknuti da su nakon Koprivnice ti ili drugi zločinački avioni raketirali i područje Čakovca i Varaždina, koji se također nisu nalazili u tzv. ratnoj zoni!

– U Beogradu su podigli optužnicu protiv četvorice hrvatskih ratnih pilota za navodne ratne zločine iz 1995. Oni očito znaju  tko je sve letio i činio ratne zločine na području Republike Hrvatske, pa će se stoga pretpostavljamo iznimno brzo sjetiti i optužiti  srpske, odnosno jugoslavenske ratne zločince koji su i u zrakoplovima ubijali i nanosili veliku štetu hrvatskom narodu, koji u to vrijeme nije imao ni osnovnog naoružanja, a kamoli ratne zrakoplove. Tm prije što je zločin-zločin. Nu, ako nije ratni zločin to što se 7. listopada 1991. dogodilo u Koprivnici, onda što je? – zapitao se Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.).

Nastavite čitati

U fokusu

Aerodrom Lučko zatvoren. Je li Varaždin letačima jedina (prava) alternativa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Brojni problemi koji duže vrijeme opterećuju normalno funkcioniranje zagrebačkog Aerodroma Lučko, ovih dana su eskalirali do te mjere da je zatvoren za sve operacije do 31. kolovoza, a to se može i produžiti.

Kako javlja portal AvioRadar, najveći aerodrom generalnog zrakoplovstva u Hrvatskoj i dalje je zatvoren, i to usred ljetne sezone letenja. Odnosno, zatvoren je u razdoblju kada bi se na Lučkom da čekao red na polijetanje ili slijetanje.

Podsjećamo Aerodrom Lučko je u suvlasništvu/suoperatorstvu MORH-a i Aerokluba Zagreb. Grad Zagreb nema sekundarnog aerodroma, kao niti aerodroma za generalno zrakoplovstvo u pravom smislu te riječi.

Jedina prava – najbliža alternativa letačima koji već sele svoje avione je LDVA. Međutim, tek će se vidjeti hoće li varaždinski Parkovi ovu situaciju uopće znati iskoristiti.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje