Povežite se s nama

U fokusu

Panika: Svakih devet dana u varaždinskoj bolnici otkaz daje jedan specijalist. Kako ih zadržati?

Objavljeno:

- dana

Teška kriza

Regionalni tjednik je lani u ožujku s nadnaslovom “alarmantno” objavio vijest da je iz Opće bolnice Varaždin u 2015. i 2016. godini otišlo šest liječnika specijalista. Ako je tad bila riječ o teškoj situaciji, onda Bolnica danas prolazi pravu kataklizmu: od 1. rujna prošle godine do danas iz varaždinske bolnice je otišlo 10 specijalista i još četvero odlazi do kraja ovog mjeseca. Trojica doktora su otišla u starosnu mirovinu, dok su ostali dali otkaz.

Po egzodusu specijalista će se osobito pamtiti zadnja tri mjeseca: od njih 14 – koji su otišli ili najavili odlazak – desetero je to učinilo u zadnjem tromjesečju, od čega u rujnu čak četvero.

Kriza je očigledno dosegnula vrhunac. Bolnica je ostala bez čak tri pedijatra, dva radiologa, vaskularnog kirurga, anesteziologa, kardiologa, otorinolaringologa i dva specijalizanta, a do kraja mjeseca odlaze još jedan otorinolaringolog i kardiolog, infektolog i oftamolog.

Zato je danas najteže na Odjelu kardiologije i neonatologije, ali nije bolje ni na odjelima radiologije i citološke dijagnostike.
U vrijeme kaad mortalitet više nego ikad premašuje natalitet, Bolnica je ostala bez tri pedijatra, a nakon dr. Siniše Cara – kardiologa koji je mjesto specijalista u varaždinskoj bolnici zamijenio ordinacijom liječnika obiteljske medicine na Mljetu – još su dva kardiologa manje.
 

Gore ne može

Utješna je činjenica da je u toj crnoj godini sedmero liječnika završilo specijalizaciju i ostalo raditi u Općoj bolnici.

Tako u Općoj bolnici Varaždin danas radi 250 doktora medicine, od kojih je 80 specijalizanata i 170 specijalista. Među njima je deset liječnika/umirovljenika koji rade 20 sati tjedno.

Ministarstvo zdravlja je odobrilo sve tražene specijalizacije, pa se do kraja godine planira zaposliti 38 specijalizanata, dok će 16 liječnika iz Bolnice otići na uže specijalizacije.
Mandat ravnatelja dr. Nenada Kudelića – koji je dobio prije pola godine – nije mogao početi teže.

Kao specijalist neurokirurgije on dobro zna što znači manjak liječnika. Budući da pacijenti ne smiju osjetiti problem, liječnici su ti koji odrađuju dvostruki posao.

– Nažalost, odljev liječnika je trend u cijeloj državi, a situacija se reflektirala i na Varaždin, što je bilo neizbježno, pa radimo maksimum da pokrpamo rupe – kaže dr. Kudelić.
U Bolnici, Županiji i Gradu je počela borba za svakog liječnika.

– Intenzivno radimo na tome da zadržimo liječnike, ali i dovedemo nove. Tri su faktora koje liječnici navode kao razlog odlaska: loši uvjeti, manjak edukacije i potplaćenost. Plaće su definirane kolektivnim ugovorima, pa tu ne možemo ništa, ali možemo i moramo utjecati na ove druge faktore – smireno govori doktor Kudelić, koji nema vremena ni volje “razbijati” glavu s problemom, nego traži rješenja.

On zna da brojke nisu na njegovoj strani. Uprava, ponavlja, ne može utjecati na plaće, a u vrijeme kad su otvorena vrata Europske unije ne pomaže činjenica da hrvatski doktor u prosjeku zarađuje osnovicu oko 1,5 tisuća eura, dok je samo stotinjak kilometara dalje plaća višestruko veća, pa njegov slovenski kolega mjesečno u prosjeku primi između četiri i pet tisuća eura.
 

Borba i “mamci”

Ali tu pomoći nema, pa kao mamci za ostanak ili dolazak ostaju poboljšanje uvjeta rada i osigurana edukacija.

Tu će uskočiti Županija i Grad. Ako se Županija kao osnivač dosad i nije bavila Bolnicom – a u vrijeme sanacije to niti nije bio njezin posao – novi župan, Radimir Čačić, pokazao je da ne misli ostati po strani. On je, govori dr. Kudelić, u kolovozu došao na sastanak Stručnog vijeća i poslušao probleme, pa je Županija, kao prvi korak, odlučila s milijun kuna financirati stručno usavršavanje liječnika. Dosad se za tu namjenu izdvajalo 300 tisuća kuna, što je mizeran novac s obzirom na broj zaposlenih. Županija će pomoći i u ostvarivanju boljih uvjeta pri kupovini stana ili kuće, i to ne samo za one koji će doći nego i za one koji već rade u Bolnici.

– Dosad je politika patronizirala Bolnicu, a sad je prvi put došla i direktno pitala što nam treba. Ne Upravu, nego zaposlene – govori ravnatelj.

I Grad Varaždin će pomoći. Liječnicima će dati na raspolaganje 12 gradskih stanova ili onih u vlasništvu JUGS-a, koje će doktori moći i otkupiti s kamatama manjima od dva posto. Poboljšavaju se i uvjeti rada. Nabavlja se nova, vrlo vrijedna suvremena oprema – dolazi CT i magnetska rezonanca, završava se nova hemodijaliza – za 50 milijuna kuna se gradi Dnevna bolnica/jednodnevna kirurgija i uspostavlja se objedinjeni hitni bolnički prijem. Svi će se odjeli energetski obnoviti, što će stajati dodatnih 83,5 milijuna kuna. Tu su i one manje bitne stvari, ali važne za svakodnevno funkcioniranje, kao što je parkiralište za zaposlene.

– U zaposlenike je potrebno kontinuirano ulagati na više fronti kako bi ih zadržali – vjeruje dr. Kudelić.

Nedavno je u sklopu Kadrovske strategije usvojena i Strategija za zadržavanje liječnika i poboljšanje uvjeta u Regionalnom centru, koji je samo rang ispod najvišega, Kliničkoga bolničkog centra. Na papiru. Uvjeti rada u, primjerice, zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru Rebro su neusporedivi, a ne samo za stepenicu bolji.

Manje, a više

Specijalisti u egzodusu odlaze, ali paradoksalno je da u Bolnici nikad zapravo nije radilo više liječnika. U zadnje tri godine je zaposleno više doktora nego u protekla dva desetljeća, ali treba proći još neko vrijeme dok oni ne završe specijalizacije i ne postanu “gotovi ljudi”. Kao većina onih koji su dali otkaz i otišli.

– U Varaždinskoj županiji je oko 176 tisuća stanovnika, a gravitiraju nam i praktički cijelo Međimurje te dio Krapinsko-zagorske županije, što znači da otprilike pokrivamo oko pola milijuna stanovnika – govori ravnatelj.

– Bila bi laž da velim da je bajno, ali i kad bih rekao da propadamo. Jasno da je loše kad ti ode 20 doktora, ali naši ljudi usprkos svemu tome ulažu nadljudske napore da zadrže standard i da pacijent ne osjeti na svojoj koži odlazak liječnika. Sve je to zahvaljujući njima, a ne Upravi. Da zadržiavamo renome i odrađujemo sve što smo i ranije – rezolutan je.

Ravnatelj i politika

Varaždinska bolnica valjda prvi put ima ravnatelja bez stranačke iskaznice. Dr. Kudelić nije politički aktivan, iako je i njega na to mjesto gurnula politika. Dok su se za mjesto ravnatelja borili HDZ i HNS – SDP koalicija, u jednom trenutku je – da bi se ušutkao protivnik – na to mjesto imenovan dr. Kudelić, dotadašnji zamjenik ravnatelja.

Trebao je to biti samo prijelazni period dok se ne smiri tad uzavrela situacija, ali su zainteresirani akteri na izborima izgubili mandat za imenovanja ravnatelja, pa je doktor ostao. Aktualni župan je, čini se, zadovoljan i nema ga namjeru smjenjivati

– Drago mi je da smo konačno došli do saznanja da nije važna stranačka pripadnost, nego biti čovjek koji živi i radi za Bolnicu, vidi probleme i želi ih riješiti. Da ovo nisu floskule može se vidjeti i po sastavu članova Uprave – govori doktor.

Mnogi se čude da je on uopće još tu. Nenad Kudelić je tražena roba na tržištu kadrova. Mlad je i stručan neurokirurg, iza njega je respektabilan broj operacija, ima stabilan obiteljski život sa ženom i troje djece te zarađuje kao malo bolje rangiran gradski službenik. Čovjek takvog CV-a bi mogao pregovarati o visini plaće u najboljim europskim bolnicama.

Ali njemu je u Varaždinu, veli, baš lijepo. – Nije sve u novcu, ja i moja obitelj smo sretni i volimo živjeti ovdje, pa ne vidim razlog za odlazak – govori. Dvadesetak njegovih kolega je dobro vidjelo razlog. I ne može im se zamjeriti.

Izvor: RT arhiva
Foto:

U fokusu

Provjerili smo koji su gradovi i općine povećali porez na kuće za odmor u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im nekretnine služe za odmor, a ako to ne učine, dužnost i nadležnost gradova i općina je da to učine umjesto njih. Radi se o temi zanimljivoj svima koji posjeduju bilo koju vrstu kuće za odmor, a posljednjih je dana vrlo aktualna.

Porez na kuće za odmor reguliran je Zakonom o lokalnim porezima.

Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora ne spadaju u kuće za odmor.

Porezni obveznik je pravna i fizička osoba koja je vlasnik kuće za odmor i to ako je grad odnosno općina na čijem području se nalazi kuća za odmor propisala plaćanje toga poreza.
Podatke bitne za oporezivanje (mjesto gdje se nalazi kuća za odmor, korisnu površinu kuće za odmor te podatke o poreznom obvezniku) obveznik treba dostaviti nadležnom poreznom tijelu do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. Za obveznike koji ne dostave podatke za utvrđivanje poreza na kuće za odmor predviđene su novčane kazne.

Porez na kuće za odmor plaća se u iznosu od 0,60 do 5 eura po metru četvornom korisne površine kuće za odmor. Visinu poreza na kuće za odmor propisuje svojom odlukom predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, znači grad ili općina na čijem se području kuća nalazi.

Prijava prebivališta na adresu kuće za odmor nije osnova za oslobođenje od plaćanja poreza nego stvarno postojanje prebivališta treba dokazati drugom dokumentacijom, objavila je Porezna uprava. To se može dokazati primjerice računima za komunalne usluge, dokumentacijom za mjesno izabranog obiteljskog liječnika, potvrdom o prijavi prebivališta članova uže obitelji odnosno za djecu ako se ista nalaze na poreznoj kartici i slično.
Plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza.

Ovo znači da su mnogi već plaćali porez na kuće za odmor, samo će većina poreznim izmjenama plaćati više, a za druge se ne mijenja ništa.

Porezna uprava objavila je podatke o tome kakvi su bili porezi na kuće za odmor po lokalnim jedinicama u 2023. godini, a kakvi u ovoj godini. Za povećanje u aktualnoj godini odlučilo se u našoj zemlji 240 jedinica lokalne samouprave. Podsjetimo, u Hrvatskoj djeluje 566 jedinica lokalne samouprave.

Sjever

Provjerili smo podatke Porezne uprave za neke općine i gradove u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. U Čakovcu i Varaždinu vlasnici i dalje ništa ne naplaćuju. Porez na kuće za odmor u ova dva grada i dalje iznosi nula eura. Jednako je u brojnim gradovima i općinama.

U Murskom Središću, jednako kao lani, ovaj porez iznosi 1,20 eura, a u Prelogu i Nedelišću je on nula eura. U Međimurju najveći porez na kuće za odmor imaju Sveti Juraj na Bregu i Selnica te on iznosi 1,60 eura po metru četvornom.

U Varaždinskoj županiji u odnosu na 2023. porez na kuće za odmor povećao je Grad Ivanec, s 0,93 na 1,50 eura. U Ludbregu ovaj porez iznosi između 1,33 i 1,66 eura, a u Lepoglavi jedan euro, što je povećanje od 20 centi u odnosu na 2023. Varaždinske Toplice su također povećale navedeni porez, s 1,33 eura na 2,50 eura. Novi Marof je također za ovu godinu povećao ovaj porez – s 1,33 eura na 1,40.

Najveće poreze na kuće za odmor u Varaždinskoj županiji imaju Ljubešćica, Maruševec, Petrijanec i Vidovec te on iznosi tri eura po metru četvornom. Najveće povećanje je za Općinu Petrijanec; s nula eura na tri.

Liječnička potvrda za vikendicu?

Radi netočnih navoda medijskih članaka proteklih tjedana da stiže novi porez na vikendice te da će onome tko ga želi izbjeći trebati potvrda liječnika opće prakse oglasila se i Porezna uprava.

– Prema Zakonu o lokalnim porezima (ZLP), porez na kuće za odmor je opcijski porez što znači da jedinice lokalne samouprave svojom odlukom odlučuju o uvođenju poreza na kuće za odmor. Uz donošenje odluke o uvođenju poreza na kuće za odmor, jedinice lokalne samouprave ovlaštene su propisati visinu poreza, u granicama propisanim odredbama ZLP-a, ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor te nadležno porezno tijelo za utvrđivanje i naplatu poreza. Za utvrđivanje obveze poreza na kuće za odmor bitno je utvrditi radi li se o zgradi ili dijelu zgrade ili stanu koji se koristi povremeno ili sezonski odnosno bitno je utvrditi da predmetna nekretnina nema namjenu trajnog korištenja (za stanovanje vlasnika ili druge osobe ili u drugu trajnu svrhu korištenja). Nekretnina koja se koristi tijekom cijele godine (neovisno o načinu njenog korištenja odnosno o tome koristi li je vlasnik za svoje stanovanje ili je ona u najmu ili zakupu tijekom cijele godine) ne smatra se kućom za odmor u smislu ZLP-a. Ako se pak nekretnina ili njen dio za iznajmljivanje koristi povremeno ili sezonski, dok se ostatak godine ne koristi, ta se nekretnina smatra kućom za odmor u smislu ZLP-a i njen je vlasnik obveznik plaćanja poreza na kuće za odmor. Teret dokazivanja svih činjenica i okolnosti prema kojima se utvrđuje da se određena nekretnina ne koristi povremeno ili sezonski nego za stalno stanovanje snosi porezni obveznik. Isto tako sama činjenica da porezni obveznik ima prijavljeno prebivalište na toj nekretnini i/ili činjenica da se radi o jedinoj nekretnini koju ima porezni obveznik ili porezni obveznik ima prijavljen privremeni boravak na mjestu gdje se nalazi nekretnina same po sebi ne znači da se nekretnina koristi za stalno stanovanje. Prilikom provođenja postupka dokazivanja statusa kuće za odmor prema odredbama Općeg poreznog zakona porezno tijelo dužno je utvrđivati sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, pri čemu je s jednakom pažnjom dužno utvrditi i one činjenice koje idu u prilog poreznog obveznika, te samo utvrđuje koje će se radnje u postupku poduzimati i u kojem opsegu. Ovim putem naglašavamo kako Zakonom o lokalnim porezima nije propisana dokumentacija za postupak utvrđivanja statusa korištenja kuće za odmor, kao ni to da je primjerice liječnička potvrda odlučujući dokaz u provođenju tog postupka – pojasnili su iz Porezne uprave.

Nastavite čitati

U fokusu

Potvrđena optužnica protiv međimurskog župana Matije Posavca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo je optužnicu protiv međimurskog župana Matije Posavca za zloporabu ovlasti i primanje mita kako bi njegov suoptuženik Josip Kobal bio ponovno imenovan za člana upravnog vijeća Županijske uprave za ceste.

– Sud nije prihvatio argumentaciju obrane te ćemo tijekom glavne rasprave nastaviti dokazivati ono što smo tvrdili u dosadašnjem tijeku postupka – rekao je nakon sjednice odvjetnik Tomislav Barišić koji brani trećeoptuženog Milorada Novkovića, javlja dnevnik.hr.

Dodao je da je sud odbio prijedloge obrane za izdvajanjem dokaza za koje obrana smatra da su nezakonito prikupljeni.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje