Povežite se s nama

Život i društvo

Parkovi najavljuju novu fazu sadnje mladih stabala diljem Varaždina

Objavljeno:

- dana

S krajem godine ponovo su se intenzivirali radovi na održavanju gradskih stabala – od orezivanja, uklanjanja do sadnje. Nakon što su Parkovi uklonili bolesna i nestabilna stabla, ovih ih dana možemo vidjeti u njima puno dražem poslu – sadnji stabala.

Naime, kako ističu u ovoj varaždinskoj gradskoj komunalnoj tvrtki, u ovoj godini bit će zasađeno ukupno 113 mladih stabala.

– Mnogo energije i rada ulažemo u odražavanje ekološke ravnoteže i brigu o stablima. Kada uklanjamo stabala često smo izloženi kritikama. Iako stabla smatramo korisnim i vrlo vrijednim ekološkim kapitalom našega grada, ponekad je ukloniti stablo nužno. Mi to činimo kada takvu procjenu donese naša stručna služba koju predvodi magistrica urbanog šumarstva i zaštite okoliša. Uklonjena stabla uvijek nadomjestimo mladim stablima. Ponekad ne sadimo odmah na istoj lokaciji, jer je tlu potrebno neko vrijeme za oporavak ili nas u tome sprječava infrastruktura, podzemne i nadzemne komunalne instalacije i drugo. Kada nije moguće odmah saditi na istoj lokaciji s koje su stabla uklonjena, sadimo na alternativnoj. Broj posađenih stabala u gradu uvijek je veći od broja uklonjenih – objasnila je Jelena Sekelj, direktorica Parkova.

I dodala:

– Ovih ćete dana na gradskim zelenim površinama sretati naše zaposlenike kako sade mlade sadnice. Sadit će se obični bor, tulipanovac, stupasti grab, lipa, razne vrste hrastova, javora i magnolije, likvidambar, gledičija i još brojne druge vrste koje pridonose očuvanju bioraznolikosti fonda stabala grada Varaždina – napominje Sekelj.

Ekološka ravnoteža

U 2023. godini ukupno je uklonjeno 78 stabala. Stabla se najčešće uklanjaju zbog štetnika i gljiva truležnica koje su uzrokovale bolesti i fiziološki oslabile stabla. Neke su vrste kraćeg životnog vijeka, pogotovo breze i javori, pa ih je potrebno ukloniti zbog starosti i mogućih izvala tijekom nevremena. Vrste koje su se ove godine najviše uklanjale su breze,  javori i smreke.

Nažalost, svjedočimo pojavama bolesti jačeg intenziteta najezdi više štetnika zbog promjene klime. Kako promjena klime utječe na zdravlje stabala pojašnjava Irena Prilika, magistrica urbanog šumarstva i zaštite okoliša zaposlena u Parkovima.

– Promjene klime su rezultirale izostankom hladnih zima, a topli i vlažni uvjeti ljeti pogoduju razmnožavanju bolesti i štetnika. Sušna razdoblja ljeti također pridonose stresu stabala, čime se olakšava prodor štetnika i bolesti. Ove godine u Varaždinu smo primijetili značajno narušen izgled crnih borova (Pinus nigra Arnold) zbog prisutnost patogenih bolesti poput Diplodia pinea (= Sphaeropsis sapinea) i Mycosphaerella pini. Iznenadila nas je i pojava azijske pamučne štitaste uši na likvidambrima i stablima javora negundovac, koja je osim u Varaždinu zabilježena na još samo jednoj lokaciji u Hrvatskoj.  U šumarstvu se do rješenja dolazi strpljivim praćenjem i istraživanjem. Kao i u medicini, za neka stanja ne postoji lijek, ali dobri rezultati postižu se redovitom brigom i održavanjem stabala – ističe Prilika.

Podsjećamo, projektom „Varaždin pod krošnjama“ grad će dobiti više od tisuću novih stabala i grmlja! Prema podacima gradskog Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo, za sadnju u sklopu spomenutog projekta predviđa se preko tisuću komada čak 66 različitih vrsta drvenastog zelenila. Planirana sadnja obuhvaća cijeli prostor grada i neka vangradska naselja (Gojanec, Poljana Biškupečka, Kućan Donji, Jalkovec), kao i sadnje na prostorima gdje su prethodno uklonjena stabla (poput Matoševog trga).

Sadit će se na dječja igrališta, zelene površine uz pješačke i biciklističke staze, u dvorišta dječjih vrtića te na sportsko-rekreacijske zone. Vrste, kultivari i sorte birane su na način da budu otpornije na utjecaje klimatskih promjena te su predložene one koje unapređuju uvjete života i bioraznolikost.


Život i društvo

Općina Maruševec osigurala dodatna sredstva za opremanje Stambene zone Donje Ladanje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u drugoj polovici prošle godine započela s izgradnjom vodovodne i kanalizacijske mreže, početkom ove godine Općina Maruševec krenula je i s radovima na izgradnji oborinske odvodnje i DTK kanalizacije u Stambenoj zoni Donje Ladanje u sklopu 1. etape radova.

Riječ je o prvoj fazi zahvata na Dionici 2 spomenute Zone koje je izvodilo i finaliziralo varaždinsko poduzeće NIGRAD d.o.o. Varaždin i prije ugovorom definiranih rokova. Ukupna vrijednost investicija u Stambenoj zoni Donje Ladanje, a koje su izvršene u posljednjih 9 mjeseci od početka radova iznosi gotovo 300 tisuća eura, odnosno 2.255.565,59 kuna, a financirani su većim dijelom od strane Općine Maruševec te poduzeća Varkom.

Ovih je dana u Općinu Maruševec stigao Ugovor o financiranju projekta od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koje je zahvate u Stambenoj zoni Donje Ladanje popratilo sa 70 tisuća eura (527.415,00 kuna).

Ugovor je potpisao načelnik Općine Maruševec Mario Klapša, ističući pritom zadovoljstvo što je Ministarstvo podržalo važan projekt za njezine stanovnike.

-Budući da formiranje i komunalno opremanje nove stambene zone iziskuje značajna financijska sredstva, Općina Maruševec se ponovo okrenula vanjskim izvorima financiranja te se početkom ove godine javila Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije na natječaj s planiranim radovima. Drago mi je što je našem slojevitom i vrlo složenom projektu Ministarstvo dodijelilo dosad najviše sredstava što će Općini Maruševec omogućiti nastavak zahtjevnih investicija u cilju daljnjeg održivog razvoja lokalne zajednice – dodaje načelnik Klapša.

Nakon završetka radova na Dionici 2, u narednim tjednima kreću radovi na izgradnji nove vodovodne mreže i cjevovoda sanitarne kanalizacije u dužini od 760 metara na Dionici 1 (Ulica dr. Matije Smodeka). Vrijednost investicije iznosi gotovo 260 tisuća eura, odnosno 1,9 milijuna kuna.

Nastavite čitati

Život i društvo

Varaždinska županija na jedan dan centar „crnog zlata“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

„Ali mast ova ne samo da je dobra za goreti, već i za jelo; ljudi se njome služe kao i s maslacem, seljanke od bučinih koštica prave i gibanicu, pa je verlo dobra…“ – stoji u članku napisanom 1854. godine u kojem se prvi puta opisuje lokalna proizvodnja bučinog ulja u Biškupcu. A potvrda kvalitete bučinog ulja, što su već tada naši stari znali, su i 6. po redu Međunarodna izložba bučinih ulja Alpe-Adria i već 13. po redu izložba bučinih ulja Hrvatske održane u Županijskoj palači. Ovogodišnji šampion izložbe je Christoph Jamer iz Austrije.

– Dojmovi su izvanredni, fantastični, radi se o jedinstvenoj izložbi, što je za mene mala senzacija. Mogu reći da na području ovih zemalja proizvođači rade zaista vrhunska ulja i trude se iz godine u godinu biti što bolji – zaključio je Christoph Jamer.

Njemu, ali i svim osvajačima zlatnim medalja, priznanja je uručio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

– Vidjeli smo ovdje predani rad hrvatskih poljoprivrednika, izrazito visoku kvalitetu proizvoda od buče, ne samo ulja, nego i drugih, što govori o našem angažmanu hrvatskih poljoprivrednika. Mi ćemo nastaviti ulagati u ovom mandatu, 3,8 milijardi eura u hrvatsku poljoprivredi, težiti samodostatnosti i davati potporu i davati potporu brojnim proizvođačima ovdje na sjeveru, kao i u drugim krajevima Hrvatske – naglasio je premijer Plenković.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak zahvalio je svim proizvođačima bučinih ulja na dugoj tradiciji, znanju i trudu u obradi tla, kao i proizvodnji i preradi sjemenki, te stalnim ulaganjima u znanje i tehnologiju.

– Izuzetna čast i zadovoljstvo mi je što je Varaždinska županija i ove godine domaćini ove jedinstvene međunarodne izložbe posvećene isključivo bučinom ulju. Prostor Alpe-Adria tradicijski, gospodarski i životno nas povezuje već više od 200 godine gdje baštinimo zajedničku kulturu i tradicijske proizvode. Jedno od njih je i bučino ulje. Ova je jedinstvena izložba gdje srednja Europa dolazi u naš kraj, u našu županiju i na jedan dan postajemo centar „crnog zlata“ – rekao je župan Stričak naglasivši kako županija kontinuirano potiče razvoj poljoprivrede kroz potpore, edukacije, te promociju.

Ove godine zaprimljeno je 166 uzoraka bučinih ulja iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Češke. Od tog broja zaprimljenih uzoraka 131 deklarirano kao djevičansko bučino ulje, a 35 su deklarirana kao hladno prešana bučina ulja. Ocjenjivanje se sastojalo od dva dijela; prvi je dio kemijska analiza kojom se ocjenjuju četiri osnovna parametra koje propisuje pravilnik, a drugi dio je senzorska ocjena unutar koje ocjenjujemo četiri parametra i to su boja, bistroća, miris i okus. Članovi Ocjenjivačke komisije i ove godine istaknuli su visoku kvalitetu bučina ulja.

– Dodijelili smo ukupno 24 zlata, od čega 11 u kategoriji hladno prešanih i 13 u kategoriji djevičanskih ulja. Dodijelili smo i 91 srebro i 21 broncu. Imali smo čak i dva ulja koja su osvojila maksimalnih 35 bodova. Sve to govori da kvaliteta ulja raste iz godine u godinu, što je rezultat i znanstvenih skupova koje Varaždinska županija organizira, ali i stalne suradnje proizvođača sa strukom – rekla je voditeljica Laboratorija za kemiju hrane i POU iz Bioinstituta Čakovec.

Organizator izložbe je  Varaždinska županija sa Savezom Alpe – Adria i hrvatskim županijama: Međimurskom, Krapinsko-zagorskom, Zagrebačkom, Karlovačkom, Vukovarsko-srijemskom, Koprivničko-križevačkom, Osječko-baranjskom i Bjelovarsko-bilogorskom županijom, zatim Poljoprivrednom komorom Austrije – Klagenfurt, Kmetijskom gozdarskom zbornicom Slovenije – Ptuj i Murska Sobota.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje