U subotu, 8. lipnja, počinje proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica na području RH, čiji je cilj polaganjem mamaca s cjepivom protiv bjesnoće spriječiti mogući unos bolesti iz zemalja nepoznatog zdravstvenog statusa kao i održati status Hrvatske kao zemlje slobodne od ove bolesti, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Program oralne vakcinacije lisica od iznimnog je značaja za javnost jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza, te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja u zemlji. Uz navedeno važno je istaknuti da se radi o programu koji je uspješan primjer povlačenja sredstava iz EU, jer se isti od 2011. godine sufinancira sredstvima EU.
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 000 slučajeva u ljudi godišnje.
Hrvatska
Na području Republike Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti pri čemu su oboljelu populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštivanja, od strane vlasnika, zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa).
Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesnoće.
Kontrola bjesnoće
Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, te sufinancira isto.
Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.
U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka.
Metoda
Iz zrakoplova se, pomoću specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamak na sljedeći način. Na jednom kilometar kvadratni zrakoplov napravi dvije paralelne linije leta, međusobne udaljenosti 500 m, zatim se 25 mamaka polaže na površini od jednog kilometra kvadratnog, čime se osigurava udaljenost između dva mamka od 80 m.
Tijekom 2024. godine oralna vakcinacija lisica provodi se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje.
Karakteristike cjepiva
Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj biti će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone.
Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka. Mamak je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić; specifična i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir sa otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamak sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.
U slučaju povoljnih vremenskih uvjeta ukupna količina mamaca biti će distribuirana tijekom sedam radnih dana. Proljetna kampanja započinje 08. lipnja 2024. sa dvije lokacije aerodrom Brač i aerodrom Osijek, a zatim se premješta na aerodrom Rijeka i aerodrom Čakovec čime se osigurava distribucija cjepiva u najkraćem mogućem roku i pokrivenost cjelokupnog teritorija RH. Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 20. lipnja 2024., ovisno o vremenskim prilikama.
Kako bi se pratila učinkovitost oralne vakcinacije te pravovremeno otkrila ponovna pojava bolesti, lisice se kontinuirano laboratorijski pretražuju na bjesnoću. Nakon provođenja oralne vakcinacije kontrolira se stečeni imunitet lisica.
Oralna vakcinacija lisica na području cijele zemlje provoditi će se do 2027. godine, a nakon toga ovisno o epidemiološkoj situaciji u zemljama u okruženju provedba programa biti će usmjerena na područja povećanog rizika te tzv. „zaštitne zone“ koje će se određivati sukladno procjeni rizika od mogućeg unosa bjesnoće iz susjednih zemalja.
Sigurnost
Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima.
Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran, te se takav mamac, obavezno noseći zaštitu na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.
U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.
Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir sa mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.
Kako bi obogatila svoju turističku ponudu, ali i očuvala dio svoje povijesti i kulturne baštine, Općina Trnovec Bartolovečki uređuje jedan od najstarijih objekata na svom području – „Jaginu Hižu”, etno kuću koja će biti trajni podsjetnik na nekadašnji način života u općini.
Upravo je u dvorištu Jagine Hiže ove subote održana Trnovijada, jedan od programa predviđenih projektom „Dvorišta Sjevera: otkrivanje skrivenih dragulja” koji zajednički provode turističke zajednice Varaždina, Varaždinskih Toplica, Novog Marofa i TZP Centar svijeta.
„Jagina Hiža” datira s kraja 19. stoljeća, izgrađena je u tradicionalnom zagorskom stilu, a bila je u vlasništvu obitelji Lacko.
Organizatori Trnovijade su Općina Trnovec Bartolovečki, KUD Mak Trnovec te TZP Centar svijeta, uz potporu udruga Trnovečko srce i Cvijet Šemovec, a tijekom manifestacije posjetitelji su imali priliku uvjeriti se u značaj tradicijskih dvorišta te se upoznati s lokalnim običajima, predmetima i hranom karakterističnim za trnovečki kraj.
Miro Koren, predsjednik KUD-a Mak Trnovec, nije krio zadovoljstvo što „Jagina Hiža” polako, ali sigurno, poprima konture, a njezino uređenje sve više napreduje.
– Uspjeli smo srediti dnevnu prostoriju koja pokazuje kako su nekada u toj hiži živjeli naši mještani. Izložba kojom prezentiramo starinske običaje, alate, jela, sastoji se od tri dijela; jedan je unutrašnjost „Jagine Hiže”, drugi su dio pripremile naše prijateljske udruge žena Trnovečko srce i Cvijet Šemovec, a treći su dio starine, alati i predmeti koje su se nekada mogli naći u starinskom domaćinstvu – rekao je Koren.
Svoju povijest i tradiciju važno je čuvati i prenositi sjećanja na mlađe generacije, stoga Općina Trnovec Bartolovečki podržava ovaj, ali i druge slične projekte na svom području, rekla je načelnica Verica Vitković.
– Prijavili smo ovaj projekt na natječaj Ministarstva kulture i medija za dodatna sredstva, kako bi se „Jagina Hiža” uredila u potpunosti, a tu su i sredstva Općine Trnovec Bartolovečki koja ćemo i dalje planirati u našem proračunu. Želja nam je prikazati običaje našega kraja, kako se nekada živjelo i radilo, da se to ne zaboravi, a posebno želimo da mladi ljudi vide kako je to nekada bilo u Trnovcu i u našoj županiji – kazala je načelnica.
Zahvalila je svim mještanima koji su donirali eksponate za izložbu.
– Sve su to predmeti koji pokazuju kako se i čime nekada kuhalo, pralo, radilo u polju, a danas imamo rijetku priliku vidjeti ih, zahvaljujući mještanima koji su ih sačuvali i na taj način oteli od zaborava. Ovo je začetak našem muzejskog prostora i vjerujem da će „Jagina Hiža” uskoro biti u potpunosti uređena i privedena svrsi – izjavila je načelnica Vitković.
Na Franjevačkom trgu u Varaždinu u subotu, 28. rujna po 15. put zaredom obilježen je Europski dan jezika, čiji cilj je promovirati i zaštititi bogatu jezičnu raznolikost Europe te podići svijest o važnosti cjeloživotnog učenja jezika za sve. Europski dan jezika obilježava se od 2001. godine kada je utemeljen na inicijativu Vijeća Europe.
Moto ovogodišnje manifestacije je bio “Deutsch ist nah!“, a Europski dan jezika održava se uz potporu udruge EKULT-Europski kulturni krug – udruge za popularizaciju njemačkog jezika na području Republike Hrvatske.
U ovogodišnji projekt obilježavanja uključili su se Elektrostrojarska škola Varaždin, Gospodarska škola Varaždin, OŠ Radovan, Tužno, Trnovec, Višnjica, Donja Voća, Ivanec, Klenovnik, Breznički Hum, Vidovec, Cestica, Sv.Ilija, V.OŠ, II.OŠ, IV. OŠ, III.OŠ i dječji vrtić Škrinjica iz Vidovca, a kroz prezentaciju suvenira koje su izradili učenici građani su se mogli upoznati sa simbolima i poviješću različitih zemalja.
Lea Lesar, učiteljica njemačkog jezika, ujedno i glavna inicijatorica obilježavanja ove manifestacije u našoj županiji zahvalila se Varaždinskoj županiji i Gradu Varaždinu na podršci te je naglasila važnost učenja stranih jezika.
– Iako je pomalo kišno vrijeme i ove smo se godine okupili da obilježimo Europski dan jezika. Europski dan jezika svake godine obilježavamo 26. rujna, ali je učenike, učitelje i njihove mentore lakše okupiti tijekom vikenda, stoga im se i ovoga puta zahvaljujem na odazivu i sudjelovanju. Budući da smo kao učitelji i nastavnici prepoznali važnost višejezičnog obrazovanja odlučili smo baciti svijetlo i na njemački jezik. Njemački jezik je važan za Varaždinsku županiju i grad Varaždin kako zbog geografskog položaja na kojem se nalaze tako i zbog gospodarstva – rekla je Lesar.
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
Vaše dijete je talentirano za driblanje loptom po stanu, ples na zadnjem sjedalu automobila, od svega što mu je nadohvat...
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
