Nakon što su ovih dana otvoreni natječaji prekograničnog programa INTERREG V-A Mađarska – Hrvatska za razdoblje 2014. – 2020., doznalo se da će se od 54 odabrana projekta financirati čak 10 međimurskih.
– Ovo je velik dan za Županijsku upravu za ceste, prošao nam je veliki projekt kojim ćemo ulagati u našu infrastrukturu. Radi se o obnovi makadama Goričan – Kotoriba u dužini od 13 kilometara. No, tu su još i pješačko-biciklističke trake koje će povezivati Donje Međimurje, Grad Prelog i Donji Kraljevec. Samo od Donjeg Kraljevca do Hemuševca investicija je vrijedna oko 5 milijuna kuna – naglasila je ravnateljica ŽUC-a Ljerka Cividini. Na nju se nadovezao Rudi Grula, voditelj Ureda županijske Turističke zajednice, rekavši da je u turizmu na cijelom području prošlo 13 projekata, od čega čak četiri iz Međimurja.
Poznate su prve nominacije za nadolazeće lokalne izbore u Međimurskoj županiji.
Mario Medved, koji je trenutačno na funkciji zamjenika gradonačelnika Grada Čakovca, na predstojećim izborima u svibnju neće se kandidirati za obnašanje funkcije u izvršnoj gradskoj vlasti. On je SDP-ov kandidat za međimurskoga župana.
Za njegova će se zamjenika kandidirati Darko Dania, koji je u ovome trenutku načelnik Nedelišća.
Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti
Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.
Skupljač i istraživač
Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).
Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.
Panonski tip narodne muzike
U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.
U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.
„Nekada! Što je to nekada?“
Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.
Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.
Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.