Ministar pravosuđa Damir Habijan odabrao Lepoglavu za svoj prvi posjet zatvorima i kaznionama
Za svoj prvi radni posjet kaznionicama i zatvorima, Damir Habijhan odabrao je kaznionicu u Lepoglavi, najstariju zatvorsku ustanovu u Hrvata....
U fokusu
“Preživjeti s mirovinama? Gotovo je nemoguće, zato nas sve više traži posao”
Zamislite da nakon 40 godina radnoga staža dobijete nešto više od 500 eura mirovine. To je jedva dovoljno za režije, a moramo i jesti. Pričaju nam dvije umirovljenice s kojima smo razgovarali. Sreće imaju oni kojima pomažu djeca i unuci, ali nažalost neki se moraju snalaziti sami.
Zato i ne čudi da se iz godine u godinu povećava broj onih koji se vraćaju na posao. Neki opet rade jer su se otvorile prilike, zbog nedostatka radnika, ali većina je onih koji rade jer moraju i jer su u egzistencijalnim problemima.
– S mirovinama je gotovo nemoguće preživjeti. I ja tražim posao, barem na četiri sata. Djeca pomažu, ali ni njihove plaće nisu velike – rekla nam je jedna umirovljenica.
Više od 27.000 umirovljenika u starosnoj, prijevremenoj i obiteljskoj mirovini, kao i umirovljeni vojnici, policajci i branitelji, rade uz mirovinu do polovine radnog vremena. Na kraju 2023. godine radilo ih je 27.236.
Brojka je oscilirala tijekom godine, sa skokom u vrijeme turističke sezone, nakon čega je do danas pala za oko tisuću sezonskih umirovljenika-radnika, piše portal Mirovina.hr.
Bez obzira na ta sezonska kretanja, činjenica je da rad u mirovini postaje sve popularniji. Jedan od razloga je taj što se kroz godine širio krug onih kojima je dana ta zakonska mogućnost. Drugi je nedostatak radnika i sve veća spremnost poslodavaca da zadrže ili angažiraju radnike nakon odlaska u mirovinu. Treći i glavni razlog je onaj egzistencijalni, jer su mirovine premalene s obzirom na to da su troškovi života sve veći.
U starosnoj mirovini je 16.808 (61 posto) zaposlenih, a u prijevremenoj 6.045 (22 posto) zaposlenih. Najmanje zaposlenih umirovljenika je u obiteljskoj mirovini, njih 1.101 (4 posto). Djelatnih vojnih osoba je 1.938 (7 posto), a radi i 1.344 branitelja (pet posto).
Oko 90 posto umirovljenika zaposleno je kod pravnih osoba, a deset posto kod fizičkih osoba. Dvoje od troje zaposlenih su umirovljenici, dok je jedna trećina umirovljenica koje rade. Na kraju 2023. najviše ih je radilo u trgovini, njih 4.662. Slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 3.684 zaposlenih umirovljenika, dok ih je gotovo jednako u prerađivačkoj industriji, njih 3.649. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti okupljaju 3.086 radnika u mirovini, a gotovo jednako i građevina, 2.964 zaposlenih.
Zanimljivi su i podaci o broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika. Prema aktualnoj statistici za siječanj, bilo je 1.646.540 osiguranika, te 1.225.457 umirovljenika. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika u siječnju je bio 1,34, dok je primjerice u prosincu prošle godine taj omjer bio 1,35. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO iznosi 690,82 eura, a njen udio u prosječnoj netoplaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2023. (1191 euro) iznosi 58,00%.
Prema podacima od prosinca 2023. godine najbolji omjer zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika bio je u Istarskoj županiji gdje dolazi 1,76 zaposlena na jednog umirovljenika, u Međimurskoj županiji je to 1,72, Dubrovačko-neretvanskoj 1,69, Varaždinskoj 1,66 i Primorsko-goranskoj 1,47 zaposleni na jednog korisnika mirovine.
U travnju stižu uvećane mirovine
Konačno je poznat posljednji podatak koji je bio potreban da bi se mogla izračunati stopa usklađivanja mirovina.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o prosječnoj bruto plaći za polugodište, a ona iznosi 1.620 eura. Poznato je i da je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto pa se sada može izračunati i stopa usklađivanja.
Svoj izračun poslao je analitičar mirovinskog sustava Željko Šemper. On tako kaže da stopa usklađivanja iznosi 4,26 posto, piše portal mirovina.hr.
– Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je neto i bruto plaće za prosinac 2023. godine: neto plaća iznosi 1.191 eura, a bruto 1.620 eura. Stopa rasta bruto plaća u drugom polugodištu 2023. u odnosu na prvo polugodište 2023. iznosi 4,8 posto, dok je stopa rasta potrošačkih cijena u istom razdoblju 3,0 posto. Prema tim podacima usklađivanje od 1.1.2024. godine prema omjeru 70:30 iznosi 4,26 posto. Usklađivanje će biti na mirovini za ožujak, s isplatom u travnju sa zaostacima za siječanj i veljaču – objasnio je Štampar.
U fokusu
Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
U fokusu
Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
Život i društvoprije 7 sati
Agresivni i gladni stršljeni vrlo su aktivni ljeti te su opasni jer mogu ubosti više puta
Crna kronikaprije 7 sati
Varaždinska policija ovaj vikend će pojačano nadzirati promet
Život i društvoprije 8 sati
Vijeće Trnovca Bartolovečkog odlukom o kreditnom zaduženju stalo iza projekta izgradnje novog vrtića
Zabava & Stilprije 9 sati
Ni ovog vikenda u Varaždinu neće nedostajati brojnih događanja
Život i društvoprije 9 sati
Gradsko vijeće Lepoglave o kupnji nadstrešnica za autobusna stajališta, kamionskom prometu, klizištima…
Sponzoriraniprije 3 tjedna
Predstojeći sportski događaji koje ne smijete propustiti
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Kaufland otvorio nova radna mjesta u logističkom centru u Jastrebarskom
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Sponzoriraniprije 2 mjeseca
Klađenje na Euro 2024 – Vodič kroz najbolje oklade i kvote
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
