Povežite se s nama

Međimurje

Provjeravaju li ugostitelji što kokodače, muče i raste na imanjima proizvođača?

Objavljeno:

- dana

DOMAĆA HRANA

Iako međimurski ugostitelji za kuhinje svojih restorana s puno povjerenja kupuju namirnice od domaćih proizvođača, stanje na tržištu još uvijek je daleko od idealnog.

Naime, samo pripremom dokazano zdravstveno ispravne i kvalitetne hrane mogu se izbjeći negativni slučajevi trovanja hranom, upozorava dipl. ing. sanit. Andrija Lesar. Riječ je o jednom od stručnjaka iz čakovečkog Bioinstituta, koji je tijekom svojeg izlaganja na prošlotjednom Connect forumu okupljenim ugostiteljima jasno dao do znanja gdje prestaje “povjerenje” u ispravnost namirnica

Proizvođači moraju imati popis kupaca kojima su plasirali namirnice biljnoga i animalnog porijekla

– Primarne neprerađene poljoprivredne proizvode poput luka, kupusa krumpira, jabuka ili rajčica ugostitelji bi trebali kupovati isključivo od registriranih proizvođača. Nažalost, mnogi to ne čine, a takva je situacija i s animalnim proizvodima – mlijekom, sirom, vrhnjem, čvarcima… – istaknuo je Lesar. Dodao je da proizvođači hranu na tržište plasiraju zapakiranu ili nezapakiranu, često uz nepoštivanje standarda EU.

– Ugostitelj je taj koji mora dokazati odakle je pristigla hrana koju drži u hladnjaku ili pripremljenu poslužuje na stolu ispred gostiju. To je nemoguće ako nije poznata sljedljivost proizvoda. U praksi nas vlasnici restorana često pitaju koji im zdravstveni nalaz trebaju donijeti proizvođači prehrambenih proizvoda. Njihova dilema je razumljiva, jer se hranom prenosi niz virusa, bakterija i parazita. No, svejedno je koji će im predočiti ako je mikrobiološka analiza napravljena za dvije ili pak četiri bakterije – pojasnio je Lesar, naglasivši da je ključno međusobno povjerenje. Pritom je predložio ugostiteljima da osobno na farmama i poljima kontroliraju što njihovi dobavljači uzgajaju.

Više kontrola

– To je jedan od provjerenih načina koji smanjuje rizike. Za razliku od Hrvatske, u zemljama Europske unije je uobičajena stvar da ugostitelji na svojim internetskim stranicama putem multimedijske prezentacije predstavljaju svojim stalnim i potencijalnim gostima uzgajivača i njegova polja – rekao je voditelj Službe za sanitaciju i sustave kvalitete Bioinstituta.

Dok međimurski ugostitelji moraju znati od koga i kakve namirnice kupuju, proizvođači moraju imati ažuriran popis svih kupaca kojima su je plasirali.
– Pokušajte zamisliti slučaj kada poljoprivrednik svoj poriluk tretiran pesticidima ubire i stavlja na tržište prije isteka karence. Njegova je obaveza da proizvod žurno povuče od svih kojima je distribuiran i u tome mu može pomoći jedino sustav samokontrole – naglasio je Lesar tijekom Connect foruma, koji je organizirala Regionalna razvojna agencija Međimurje.

Bio je to jedan od važnijih susreta odrađenih u ovoj godini, organiziranih s ciljem da lokalne vlasti pomognu domaćim proizvođačima da se povežu s ugostiteljskim sektorom. I održan je u srijedu, istog dana kad je ministar Tomislav Tolušić obilazio farme peradi u Međimurskoj županiji.

Od salmoneloza je lani oboljelo čak 66-ero Međimuraca, a ove godine u 10 mjeseci njih svega 37-ero

– Posjećujem domaće proizvođače piletine da se osobno uvjerim da rade po propisima i da je njihovo meso zdravstveno ispravno. Sva hrana koju kupujemo, bilo domaća ili uvozna, mora biti sigurna i zato nećemo posustati s kontrolama hrane u cijelom lancu opskrbe – najavio je Tolušić, dodavši da daje podršku lokalnim proizvođačima i poljoprivrednicima, jer su oni najbliži potrošačima i mogu osigurati svježiju i kvalitetniju hranu od one iz drugih zemalja.

No, neovisno o tome odakle ona stiže, treba znati da je Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije od siječnja do kraja listopada 2016. godine evidentirao svega dva slučaja trovanja hranom. Također, u spomenutom razdoblju salmoneloze su se javile u gotovo dvostruko manjoj pojavnosti (37-ero oboljelih) nego prošle godine, kad je bilo 66-ero oboljelih.

Gurmani uvijek traže kvalitetu

U drugom dijelu Foruma poljoprivredni proizvođači i ugostitelji imali su priliku predstaviti se uzvanicima. Lepi Dečki Brewery predstavili su svoju craft pivovaru, OPG Pavlic – SoS bazga promoviralo je sokove od bazge, Pčelarstvo Trupković predstavilo se s medom i ostalim pčelarskim proizvodima, OPG Preložnjak s prerađevinama od čili papričice te OPG Jambrović s tradicionalnim međimurskim krumpirom. Nakon predstavljanja uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali predstavnici restorana Restoran Mala Hiža, Shamper bistro & winery i MUNDOAKA “Food with Heart and Soul” Čakovec te obiteljska poljoprivredna gospodarstva Šardi i Zadravec. – Svoje poslovanje Međimurska hiža temelji na raznovrsnim autohtonim ali i lovačkim jelima. Svi naši dobavljači povrća, bučinog ulja, mesa od divljači, vina… su iz Međimurja i nastojimo u suradnji s njima poboljšati nivo ponude koju pružamo našoj klijenteli – naglasio je voditelj Nenad Blažeka.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Matija Posavec: „Proizvodimo 28.000 tona voća i povrća, gradit ćemo regionalni distributivni centar“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA u suradnji s Međimurskom županijom bila je domaćin tradicionalne godišnje konferencije koja je ove godine posebno bila usmjerena na sektor poljoprivrede kao najvažnijeg pokretača razvoja ruralnih područja. Održiva i samodostatna proizvodnja, kratki opskrbni lanci, zdravstveno ispravna i sigurna hrana… poljoprivredni su trendovi koji se potiču u Europskoj uniji, a koji su već godinama dobro ukorijenjeni u promišljanjima i djelovanjima sa svih razina međimurskih županijskih institucija.

Poljoprivreda u Međimurju ima posebni značaj čemu svjedoči 4800 obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava koja proizvode na 30.000 hektara i na više od 60.000 parcela. Međimurje je najveći proizvođač jabuka i krumpira, ali i kozjeg mlijeka s oko 1,2 milijuna litara godišnje na 30-ak farmi.

Koncept kratkih lanaca opskrbe

– Svim poljoprivrednicima pomažemo brojnim potporama iz županijskog proračuna. Samo ove godine njih 400-tinjak dobilo je oko dva milijuna kuna nekog oblika potpore. Sufinanciramo projekte kontrole plodnosti tla, županijske marke vina, ekološku poljoprivredu, medni dan… Prije nekoliko dana isplaćeno je 54 posto od ukupno procijenjene štete od tuče. Riječ je o iznosu od oko 1,1 milijuna kuna od ukupno procijenjene štete od 2,1 milijuna kuna – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Buduća promišljanja idu u smjeru uspostave regionalnog distributivnog centra za voće i povrće koji je višegodišnja želja međimurskih proizvođača.

– Godišnje proizvodimo 28.000 tona voća i povrća, a gradnjom distributivnog centra omogućili bismo lakši, ali i cjelogodišnji plasman visokokvalitetnih proizvoda na tržište. Takav centra zaokružio bi županijsku ideju o proizvodnji zdrave hrane i lokalnoj distribuciji kojom bi se zadovoljile sve potrebe naših stanovnika i turističkog sektora – zaključio je župan Posavec.

Godišnjoj konferenciji prisustvovao je i tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, koji je potvrdio da su upravo samodostatnost u proizvodnji hrane i njezina kvaliteta na vrhu prioriteta europske i nacionalne poljoprivredne politike.

Hrvatskim poljoprivrednicima 3,8 milijarde eura

– Stoga ne čudi da je hrvatskim poljoprivrednicima na raspolaganju 3,8 milijardi eura u okviru nove EU omotnice za cjelokupni ruralni razvoj. Mogu potvrditi da nastavljamo sa svim mjerama koje su bile aktualne u periodu od 2014. do 2020. godine kao i u posljednje dvije prijelazne godine. Naglasak je na samodostatnosti u proizvodnji hrane, na proizvodnji zdravstveno ispravne i sigurne hrane, održivoj poljoprivredi temeljenoj na svim specifičnostima naših lokalnih proizvoda. Radimo i iskorak koji se odnosi na zaokret prema specijalizaciji u poljoprivrednoj proizvodnji te digitalizaciji i inovativnim procesima, a sve s ciljem da bismo u budućnosti imali pametnu poljoprivredu, naravno na održiv način – poručio je Tugomir Majdak.

U svemu toma na regionalnoj razini veliku će ulogu odigrati upravo REDEA. Stoga je i ova Konferencija u potpunosti bila posvećena hrani.

– Pod nazivom „Hrana kakvu želimo“, Konferencija je bila zamišljena kao mjesto na kojoj će stručnjaci razmijeniti razmišljanja vezana za globalnu nesigurnost u području opskrbe hranom uz prikaz primjera dobre prakse. Uz pregršt novih informacija jasno je da se nalazimo na pragu promjena čije će ostvarenje podupirati i financijska sredstva EU-a predviđena za ovo financijsko razdoblje – istaknula je ravnateljica Razvojne agencije Sandra Polanec Marinović, dodavši pritom da su ove godine iza Ustanove 34 pripremljene projektne prijave, 20 projekata u provedbi, pet dovršenih strateških dokumenata i sedam strateških projekata.

I u školama lokalne namirnice

Uoči Godišnje konferencije, župan Matija Posavec sa suradnicima održao je sastavak s ravnateljima međimurskih osnovnih škola. S obzirom da od 1. siječnja započinje financiranje školske prehrane za sve učenike, upućen je apel ravnateljima.

– U Međimurju savršeno funkcioniraju kratki lanci opskrbe u turističkom sektoru. Svim turističkim subjektima omogućili smo lagani pristup lokalnim proizvođačima i njihovim namirnicama i proizvodima. Istu stvar sada želimo preslikati i na osnovne škole s obzirom da će se pojaviti povećana potreba za hranom. Ovim modelom dajemo zasluženi značaj lokalnim proizvođačima, a korisnicima jamčimo zdrave i kvalitetne namirnice – poručio je Posavec.

Nastavite čitati

Međimurje

Terapeutkinja Kristina Gita Kavran besplatnim programima pomogla djeci i odraslima u rješavanju stresa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čakovečka terapeutkinja Kristina Gita Kavran proteklog je vikenda u zgradi Scheier pod održala prve dvije besplatne radionice pod nazivom „Relax Kids“ i „Zvučna gong kupka – Gnothi Seauton“. Oba programa za cilj su imala pomoći djeci i odraslima da se u današnjim zahtjevnim vremenima opuste i riješe stresa.

Inače, Kristina je u Međimurju i šire poznata po svom bogatom stvaranju na području glazbe, slikarstva i pisanja, a iza nje je više od 15 godina iskustva u terapijskom radu s djecom i odraslima.

Radionica „Relax Kids“ održana je u subotu, 3. prosinca, u dva termina za djecu od 4 do 6 godina i za djecu od 7 do 13 godina.

– U ovom smo programu stavili naglasak na sedam koraka kroz koje se djeca uče umiriti, fokusirati i opustiti. To su ples i pokret, vježbe glume i relaksacije, istezanje, uzajamna masaža, disanje, afirmativne rečenice, svjesna pažnja i vizualizacija. Djeci se kroz provođenje koraka pristupa na njima kreativan i zabavan način, učeći ih jednostavnim i djelotvornim tehnikama koje ih uče kako razviti kreativnost, samopouzdanje, koncentraciju i vizualizaciju razvijajući i pružajući im vještine koje ostaju za cijeli život. Uz puno igre i zabave učili smo kako se opustiti, ponašati prema drugima i cijeniti sebe same i sve oko nas te se potrudili ostaviti puno drugih savjeta za budućnost – ispričala je Kristina, nakon što je pozdravila brojna vedra i oduševljena dječja lica koja su se odazvala na ovaj besplatan program.

Sljedeći dan, 4. prosinca, na redu je bila jedinstvena radionica za djecu i odrasle u jednom terminu te samo za odrasle u drugom terminu „Zvučna gong kupka – Gnothi Seauton“. Vrijedilo je doći isprobati tehniku rješavanja stresa zvukom gonga. Prostorijama je vladala tišina i svi su svoja tijela prepustili stručnom vodstvu Kristine koja je pomogla da njima zavlada mir i spokoj.

– Još uvijek sam prepuna dojmova, ali izrazito ponosna što je moja ideja uspješno realizirana! Najmlađima šaljem velike pozdrave, zagrljaje, pune košare smijeha, radosti, ljubavi. Naravno, iznimno sam zahvalna roditeljima na ukazanom povjerenju i svima koji su se odazvali, pokazali dobru volju i opustili se za kraj tjedna. Kao mali znak pažnje i zahvale, svaki sudionik na rastanku je dobio i poklončić, jer ipak smo programe održali u predblagdanskom vremenu i ozračju – dodaje Kristina na kraju uspješno održane gong kupke.

U pripremi je i novi krug radionica, a termini njihova održavanja bit će uskoro poznati.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje