Povežite se s nama

U fokusu

Puček: Ne tražim novac, niti radno mjesto natrag, već ne želim da me omalovažavaju

Objavljeno:

- dana

Tužba protiv Coninga zbog mobinga

Taman kad se činilo da su se u varaždinskom Coningu prilike stabilizirale i da poduzeće nakon predstečajne nagodbe iznova staje na noge, počeli su na svjetlo dana, kako se čini, izlaziti “kosturi iz ormara”. Kako je zapravo tvrtka poslovala uoči predstečajne nagodbe, gdje je dokumentacija koja je nestajala preko noći, dvojbene knjigovodstvene stavke…

To, ali i još dosta toga nalazi se u tužbi koju je pred varaždinskim Općinskim sudom podignula Božena Puček, bivša šefica računovodstva Coninga, koja je u veljači dobila otkaz kao tehnološki višak.

Nepotvrđene sumnje

No Božena Puček nije tužila Coning zbog otkaza. Bivšu tvrtku nije tužila niti zbog dvojbenih računa jer time se ionako bavi DORH. Tužbu je pokrenula zbog mobinga, točnije onemogućavanja obavljanja svoga posla.
Sve je krenulo, kako veli, kada je počela uočavati sumnjive transakcije kojima je odlazi novac. Kako se o tome počela i raspitivati, zabranjen joj je pristup Mari knjigovodstvu, internetu, elektroničkoj pošti… Mogla je samo sjediti i gledati kako “dva i dva postaju pet”. Iako je sve što je bilo potrebno za predstečajnu nagodbu odradilo upravo računovodstvo pod njezinom paskom, Coning sklapa ugovor s konzultantskom tvrtkom K. P. M. G Croatia za dubinsko snimanje financijskog stanja u Coning grupi. Na pitanje čemu to, kad je većina posla već odrađena i to besplatno direktor je odgovorio: “Kad vlasnik tako hoće”.
U knjigovodstvu tvrtke vidjele su se nelogične cesije, dok ljudi nisu dobivali plaću sedam mjeseci u ono vrijeme. Gospođa koja je iznenada “osvanula” kao nova akvizicija za računovodstveno i financijsko poslovanje, govorilo se, uplaćivala je novac tvrtke na izmišljene račune – račune bez obaveza. Sumnja je postojala, ali nije bilo dokaza. No ipak je morala otići ove godine nakon što je porezna inspekcija, češljajući račune po nalogu DORH-a, kako nam je sama rekla, ustvrdila da samo po jednom ugovoru nedostaje 1,2 milijuna kuna. Međutim, istovremeno je, također tvrdi Božena Puček, utvrđeno da Coning nije evidentirao niti sve vlastite obaveze. Konkretno, oko osam milijuna kuna koje su ostali dužni samo po jednom radnom nalogu.

Puček: Problem u Coningu nije ono što ima, nego čega nema u knjigovodstvu

– Problem u Coningu nije ono što ima, nego čega nema u knjigovodstvu, rečeno nam je iz firme.
I kada se očekivalo da će nadležna tijela potvrditi ili opovrgnuti sumnje zaposlenika u neke transakcije, dogodio se obrat. Nakon “grebanja po površini”, kako vele zaposlenici, povukli su se iz poduzeća. Ne znaju jesu li otišli trajno illi privremeno.
– Ne znamo što se dogodilo. Došli su, otkrili to što jesu i zatim otišli, umjesto da su tek onda nastavili s provjerom – veli nam tadašnja šefica računovodstva Coninga.
No nije da se baš ništa nije događalo nakon odlaska poreznika. Umjesto objavljivanja rezultata njihovog i rada drugih tijela, počeo je mobing nad gospođom Puček.

Tvrtka kao bankomat

Zbog svega otkrivenoga, kako piše u njezinoj sudskoj tužbi, mobing je počeo 29. svibnja, samo dan nakon prekida štrajka u Coningu.
– Rješenje o prisilnom godišnjem predano mi je osobno pred Marijom Čačić. Valjda kako bi se uvjerila da će mi zaista i biti uručeno. Rekla je: “Vas više ne trebamo,” na što sam odgovorila: “Ako me ne trebate, dajte mi otkaz kao tehnološkom višku, samo neka je po zakonu”. Gospođa Čačić na to je rekla: “To ćemo vidjeti”, okrenula se i otišla – prisjeća se Puček tog ne tako davnog vremena.
Otišla je na godišnji, a potom i na 2,5 mjeseci bolovanja. Usput je ovrhom zatražila tri plaće. S obzirom na to da novac – kao u tom trenutku niti drugi radnici koji su krenuli s ovrhom – nije dobila niti nakon što je Coningu, po sudskoj nagodbi s Ministarstvom vanjskih poslova, sjelo na račun pet milijuna kuna, uputila je dopis Davorinu Prpiću u kojemu ga pita zašto joj nije isplaćen novac.
– Molim povratnu informaciju, u protivnom ću o problemu obavijestiti javnost – napisala je Božena Puček, što se pokazalo učinkovitim jer joj je novac uskoro isplaćen.
Knjigovodstvena akvizicija direktora Stjepana Ptičeka, za koju je sada već bivši direktor rekao kako je došla “uvesti red”, na osobni si je račun uplatila 135 tisuća kuna, utvrdila je, prema riječima Božene Puček, inspektorica Porezne uprave. Istovremeno je u elektoničkoj pošti, čija je preslika u posjedu Regionalnog tjednika, predsjedniku Uprave Davorinu Prpiću napisala znakovitu poruku.

Nakon “grebanja po površini”, neki su se povukli iz poduzeća

– Direktore, dajte već jednom začepite ovu Pučekicu jer je poludjela, tvrdi da će nas sve dati na krim-policiju, da zaustavljamo naplate njezinih plaća, dajte već jednom to riješite, dosta nam je tih zafrkancija. Mislim da je prevazišla sve granice, ne traži kaj bi radila, nego samo izvodi gluposti – napisala je.
I Božena Puček je pisala Davorinu Prpiću. Nakon što ju je vanjska suradnica poduzeća obavijestila da nema više pravo na pristup računalu, obratila mu se dopisom pod nazivom Pravo na rad.
– Ovim činom oduzeto mi je u potpunosti pravo na rad, što smatram da je protuzakonito. Stoga molim da se kao predsjednik Uprave očitujete o mom slučaju – navela je.
Umjesto da kontaktira pošiljatelja elektroničke pošte, Prpić traži od prokurista tvrtke da mu “dodatno pravnički protumači” dopis. U tumačenju Prpiću se skreće pozornost da, ukoliko gđa Puček u izvršavanju svojih radnih obaveza preuzetih ugovorom o radu kao sredstvo rada koristi računalo s pristupom Mari-knjigovodstvu, tada je poslovodavac – ako joj je to onemogućio – pogriješio… Dakle, time su povrijeđene temeljne obveze iz ugovora o radu, odgovorio mu je prokurist tvrtke.
No niti to nije spriječilo Upravu Coninga se odrekne usluga svoje šefice računovodstva. Iako je ona predložila susret kako ne bi razgovarali preko posrednika, Davorin Prpić nije se odazvao. Stoga je, kad su joj uručili poslovno uvjetovan otkaz, u jednu ruku, odahnula.
– Jalov je posao raditi tamo gdje te ne žele i gdje nemaš više s kim raditi – kaže Puček aludirajući na dojučerašnje kolegice, štoviše, prijateljice s kojima je uočavala i komentirala čudne transakcije, a koje su danas na popisu svjedoka obrane.
Ni ona, kao ni još šestero ljudi koji su proglašeni viškom, svoju sudbinu nisu saznali od članova Uprave, već je taj nezahvalan posao uglavnom prepušten tajnicama. Svojih pet minuta s direktorom Prpićem dobila je jedino Ptičekova računovodstvena akvizicija koja je izbegla otkaz zahvaljujući naglom umirovljenju.

Inspekcija rada

Svih sedmero otpuštenih neće dobiti otpremninu koliku je prije tri godine dobila Marija Brezovec, direktorica financija u eri Radimira Čačića u Coningu. Gospođa je u redovnu mirovinu otišla s automobilom marke Nissan, odnosno, dogovorenom otpremninom od deset menadžerskih plaća za zasluge – oko 278 tisuća kuna bruto. No Coning je ipak prije krenuo silaznom putanjom nego su njoj stigle biti isplaćene sve rate izdašne otpremnine.
Nasuprot tome, gospođa Puček otišla je sa šest plaća, kao i njeni kolege. Sudskim putem traži, za slučajeve mobinga, minimalnih 20 tisuća kuna.
– Baš me briga za to. Sigurno se ne povlačim po sudu zbog 20 tisuća kuna. Ne tražim niti svoje radno mjesto natrag, jer nemam s kim raditi. Radije ću pričekati prijevremenu mirovinu za koju već imam potrebne uvjete. Tužila sam zato što ne želim da od mene delaju bedaka i omalovažavaju me – veli.
Božena Puček odlučila se na radikalan potez. Prije tužbe za mobing napisala je pismo pučkom pravobranitelju.
– Kako se moglo i očekivati, predstečajna neće i ne može riješiti sve nagomilane probleme, koje su posljedica višegodišnje pljačke te bahatog ponašanja Uprave kojoj je sve ovo vrijeme dirigirao gospodin Čačić. Na žalost, razočarani smo radom svih naših institucija koje bi navodno trebale zaštititi pravo radnika. Na vlastitoj smo koži osjetili da su sve one beskorisne ili pretrome. Kako je Varaždin mali grad, svi odmah sve znaju pa tako i naša Uprava prva dozna ako je netko podnio prijavu DORH-u, policiji, Poreznoj upravi ili Inspekciji rada. Zbog toga se nad dijelom radnika u Coningu i to uglavnom onih koji su iskazali neposluh štrajkom i ukazali na kriminal u poslovanju, provodi mobing na razne načine… Sve vrijeme radnici su svjesni stanja te prihvaćaju i otkaz, ali po Zakonu, uz otpremninu… Činjenica je da se Coning d. d. želi riješiti sektora građenja i zadržati samo turizam… Predstečajna nagodba je napravljena kao popis lijepih želja, a u zbilji je neostvariva. Bez kredita, kojega je sve teže dobiti i kad na naplatu stignu svi prolongati banaka, kooperanata i dobavljača slijedi jedino matematički moguće – stečaj, pismo je potpisano s “obespravljeni i poniženi radnici”.
Dok je Coning ignorirao Boženu Puček, inspektori rada metode Coningovog rukovodstva nisu shvatili olako. Obavili su inspekcijski nadzor i utvrdili povredu propisa te su varaždinskom Prekršajnom sudu podnijeli optužni prijedlog protiv Coninga zbog osnovne sumnje da je počinjen prekršaj Zakona o radu. Boženu Puček su uputili da, ukoliko želi, tuži poslodavca Općinskom sudu. To je i učinila.
Prvo ročište je već održano, ali glavna rasprava je odgođena za 9. lipnja jer se na sudu nije pojavio nitko od optuženih, izuzev njihove odvjetnice. Stoga je sutkinja zatražila da se pojave i odgovorni u sudnici. Pogledala je još jednom spis te bez razmišljanja u svom rokovniku cijeli dan rezervirala za suđenje Božena Puček vs. Coning d. d.

Otkaz, pa nagrada

Tragikomedijama u Coningu izgleda nikad kraja. Direktor Ptiček, kojega radnici zovu “Mister 10 posto”, povukao se sa svih funkcija, da bi nedugo potom bila donesena odluka o izvanrednom otkazu njemu i računovotkinji. Budući da je baš dan ranije otišao na bolovanje, odluka o izvanrednom otkazu nikada mu nije uručena.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Počeli radovi na izgradnji RCGO Piškornica, a evo kad bi trebali završiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak je u Koprivnici održana konferencija za medije na kojoj su predstavljene aktualnosti vezane za projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica (RCGO Piškornica).

Na konferenciji su sudjelovali ključni akteri projekta: Mladen Ružman, direktor Piškornice d.o.o., Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak d.d., izvođača radova te Nikola Martinaga, voditelj projekta. Uz njih, konferenciji je prisustvovao i načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj, koji je govorio o koristima projekta za lokalnu  zajednicu.

Projekt je do sada prošao nekoliko važnih faza. Mladen Ružman osvrnuo se na napredak projekta, ističući da su u kolovozu  izdane prve građevinske dozvole, što je omogućilo početak radova na odlagalištima neopasnog i inertnog otpada. Uz to, istaknuo je važnost financiranja projekta, koje je omogućeno kroz sredstva Europske unije, a za ovu godinu iz državnog proračuna i iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, što je osiguralo nastavak provedbe projekta i svih  aktivnosti bez zastoja.

– Ukupna vrijednost projekta je cca. 118 milijuna eura, od čega je samo izgradnja cca. 89 milijuna eura. – izjavio je Ružman.

Miljenko Muha, predsjednik uprave tvrtke Kostak, izvjestio je o trenutnom stanju radova. Dobivene su dvije građevinske dozvole te je u pripremi mehanizacija i dostatna građevinska operativa za izgradnju ovog projekta pa tako i upravo započete izgradnje odlagališta neopasnog i inertnog otpada, a plan je da se u narednim godinama (2025. i 2026.)  izgrade sve građevine i potrebna postrojenja. Muha je za 2025. godinu najavio početak izgradnje hala u kojima će se odvijati mehanička i biološka obrada otpada, što je uz pročistač otpadnih voda najbitniji dio cijelog projekta.  Naglasio je kako se završetak izgradnje kompletnog centra planira u 2027. godini, kada bi centar trebao početi s radom.

Nikola Martinaga, voditelj projekta RCGO Piškornica je istaknuo kako će se u centru koristiti najnovije tehnologije za obradu otpada, a dugoročni cilj je smanjenje količine otpada koji završava na odlagalištima. Sukladno europskim standardima  oba odlagališta bit će opremljena naprednim sustavima za kontrolu oštećenja vodonepropusne membrane i tehnologijom za obradu onečišćenog zraka i tehnoloških voda koje će se obraditi na vlastitom pročistaću optadnih voda, a zatim ispustiti u javni sustav odvodnje, dakle, još jednom dodatno obraditi. Cijeli obuhvat centra iznosi cca. 480.000 m2, a od toga površina hala za obradu otpada iznosi cca. 25.000 m2. Paralelno s izgradnjom centra, spomenuo je i važnost edukacije lokalnog stanovništva i nastavak trenda pravilnog odvajanja i obrade otpada u primarnoj i sekundarnoj fazi, što pokazuje koliko je važna suradnja i zajedništvo svih dionika u sustavu zbrinjavanja otpada.

Budući Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica neće donijeti samo poboljšanja u smanjenju  štetnih utjecaja na okoliš, već donosi  i ekonomske koristi za lokalnu zajednicu. Očekuje se da će se općinski proračun povećati za gotovo milijun eura godišnje zahvaljujući prihodima od komunalne naknade, dok će gotovo milijun i pol eura biti jednokratno uplaćeno općini kroz komunalne doprinose. Ovo će imati značajan pozitivan utjecaj na nova zapošljavanja i gospodarski razvoj lokalne zajednice te podizanje komunalnog standarda, spomenuo je načelnik općine Koprivnički Ivanec, Zoran Vrabelj.

Ovaj projekt ima za cilj ispunjenje obveza iz Plana gospodarenja otpadom RH 2023.-20228. god. Trebao bi osigurati održivo gospodarenje otpadom za oko pola milijuna stanovnika iz četiri županije – Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije. Piškornica će omogućiti ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv sustav zbrinjavanja otpada, sukladan najvišim standardima Europske unije, a otvaranjem centra zatvoriti će se sva postojeća odlagališta otpada na području djelovanja.

Nastavite čitati

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje