Povežite se s nama

U fokusu

Računi za smeće će biti skuplji, a pelene će u kantama stajati puna dva tjedna dok ih Čistoća ne odveze

Objavljeno:

- dana

Varaždinci će od 1. svibnja početi odvajati smeće po novome modelu. Taj će datum biti početak dvomjesečnoga probnog roka, do potpunog uvođenja novog režima, kojim će se provoditi Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom. Do 1. studenoga se sistem mora u potpunosti uhodati ako Grad želi izbjeći plaćanje skupih penala.

Ali, iako ih za tri mjeseca čeka novi režim odvajanja otpada, Varaždinci o detaljima novosti koja ih očekuje ne znaju gotovo ništa. Informacije koje su dosad dobili su općenite i iz njih se ne mogu iščitati konkretni podaci.

Na nedostatak informacija upozorili su i vijećnici na sjednici Gradskog vijeća prije dva tjedna. – Ako mi ne znamo detalje i ne možemo se snaći s malo informacija kojima raspolažemo, kako li se tek snalaze građani? – pitao se za govornicom u Gradskoj vijećnici Vjeran Strahonja, nezavisni vijećnik iz Kluba HDZ-a.

On smatra da građani, rekao je, uopće nemaju ideju koliko će ih stajati novi režim skupljanja smeća, kako će i tko će provjeravati jesu li uzorni skupljači otpada, a ako jesu, hoće li od toga imati neke koristi… Pitanja je mnogo, odgovora dosad malo.

Jeftinije ili skuplje?

Ono što građane, između ostaloga, najviše zanima je hoće li usluga biti skuplja, kako se čini, ili jeftinija, čemu se nadaju?

Nije da odgovora nema zato što ih netko ne želi dati, nego zato što ni u Čistoći, koja će obavljati uslugu prikupljanja otpada, još ni sami ne znaju koliki će biti računi građana za odvoz smeća. Jedino se zna da će morati biti nešto skuplji.

– Cijena će se sastojati od četiri dijela: za minimalnu uslugu, kojom osiguravamo funkcioniranje sustava, varijabilni dio, koji će zavisiti o broju odvoza, ugovorne kazne i takozvanog dodatka na izgradnju– pojašnjava Robert Briški iz Čistoće. Nadopunjuje ga direktor Čistoće Davor Skroza.

– Treba reći da se cijena nije mijenjala od 1997. godine, kad je litra benzina bila 2,5 kune, a danas je 9,2. Moramo poskupjeti – zaključuje.

Građani će od 1. svibnja smeće sakupljati i odvajati prema novom režimu. Na raspolaganju će imati ukupno sedam posuda ili vreća. To su dvije više nego dosad, jer se uvode vreća za metal i kanta za biootpad. Vreća za plastiku će biti zamijenjena kantom sa žutim poklopcem.

Ipak, jedan dio cijene će zavisiti od individualnog izbora građana: iako Čistoća mora minimalno dva puta mjesečno odvesti komunalni otpad, obveza korisnika je staviti kantu za odvoz jednom u 90 dana, a plaća se prema broju odvoza.

Dosad se plaćalo 28,50 kuna za skupljanje, a 24 kune za zbrinjavanje smeća plus PDV. Cijena je bila jednaka bez obzira na broj odvoza, imali mi smeća ili ne. Sad će to, prema procjeni, iznositi šest kuna po odvozu – ukupan volumen svih posuda je pet milijuna litara, što je za dva odvoza mjesečno pet lipa po litri, pa bi odvoz smeća iz kante od 120 litara stajao 6 kuna – međutim, drugi trošak će „otići gore“, pa će na kraju sve biti, kako vele, “tu negdje”.

Cijena odvoza smeća se, kaže Davor Skroza, nije mijenjala od 1997. godine, kad je litra benzina bila 2,5 kune, a danas je 9,2. U Čistoći pretpostavljaju da će biti 2000 tona biootpada i još se uvijek ne zna gdje će se odlagati.

Cijena bi, kažu naši sugovornici, mogla biti puno manja kada bi država ispunjavala svoje obveze, odnosno kada bi Fond platio Čistoći prikupljanje reciklabilnog otpada. – Država ne radi svoj posao, totalno je zakazala, a to povećava cijenu – kaže Robert Briški.

Biootpad babaroga

Najskuplja stavka na budućim računima će biti odvoz biootpada, za koji će građani dobiti nove kante, sa smeđim poklopcem. Budući da se ne zna cijena, konačan trošak se ne može izračunati, ali bit će između 20 i 30 kuna po računu. Međutim, i o toj će usluzi dio korisnika odlučivati osobno: mogu sami kompostirati i izbjeći trošak. Stanari stambenih zgrada, na njihovu žalost, nemaju tu opciju.

Upravo se oko biootpada podiglo najviše prašine. – Svi sad pričaju o biootpadu, a kad kažemo „halo, ljudi, sad ćemo vam podijeliti kante i to će vas stajati 20-tak kuna po računu više“, tek tad ćemo vidjeti tko će uopće htjeti odlagati biootpad u našu kantu. Vjerojatno nitko, osim stanara stambenih zgrada, koji nemaju drugog izbora – oštar je Davor Skroza.
U Čistoći pretpostavljaju da će biti 2000 tona biootpada i još se uvijek ne zna gdje će se odlagati, s obzirom na to da se tek treba raspisati natječaj, odabrati najbolja ponuda i sklopiti ugovor za kompostiranje. Postoji i opcija mobilne jedinice za kompostiranje, ali i da Grad izgradi kompostanu.

Na upit Regionalnog tjednika namjerava li Grad izgraditi kompostanu, nismo dobili konkretan odgovor: – Sukladno Planu gospodarenja otpadom i dosadašnjim izjavama dužnosnika Grada Varaždina, kao što je već poznato, postoje predložena rješenja vezana uz odlaganje odnosno zbrinjavanje komposta na području Grada Varaždina, a to su ili izgradnja kompostane na Motičnjaku ili nabava mobilne kompostane. O daljnjim postupcima i informacijama Grad će kontinuirano obavještavati javnost – napisali su iz Grada.

Nedostaju brojke

Građani su se oslonili na priče o fer odnosu prema odgovornim ugovornim partnerima i očekivali naplatu prema masi, dakle, prema točnom broju kilograma smeća koje napravimo, ali to, izgleda nije ni razmatrano kao opcija. Ili?

– Neće se naplaćivati po masi. Zašto? Kao prvo, nemamo potrebnu infrastrukturu, odnosno prilagođene kamione za takvo što. Drugo, zakonodavac nam je dao izbor, i treće, više stoji dolazak našega kamiona nego što bi se moglo uštedjeti takvim obračunom – uvjerava Davor Skroza da je takva odluka na korist građana.

Također vjeruje da “naš mentalitet nije na nivou kojim bi se smeće naplaćivalo po masi jer bi takav sistem bio dobar izgovor da se neodgovorni smeća rješavaju u šumi”. – Nismo mi na tom civilizacijskom nivou – ocijenio je Davor Skroza.

Iako je način izračuna poznat, da bi se uopće imalo što izračunati, trebaju brojke. A njih u Čistoći još nemaju. – Svaka općina će na temelju dogovora s mještanima odrediti broj odvoza. Manje odvoza, manje novaca. Da bismo dobili jediničnu cijenu, moramo znati ukupan broj odvoza na području 14 jedinica lokalne samouprave – objašnjava Davor Skroza.

Prijedlog točnog cjenika Čistoća mora izračunati do kraja ovog mjeseca, kada cjenik treba dati na potvrdu Gradu.

Kazne

Uz cijenu, građane najviše zanima i sistem kažnjavanja za neposlušne. – Nema jedinstvene kazne, ona je pojedinačna, na temelju stvarnih troškova koje smo napravili dok smo utvrđivali propust i rješavali ga – govori Davor Skroza.

Stanari zgrada će, dakle, – zahvaljujući biootpadu – plaćati skuplje račune od vlasnika kuća s vrtom, koji imaju mogućnost kompostiranja. Ali to nije sve zbog čega će oni u zgradama biti ljuti na Čistoću. Jer, komunalac je naumio da stanari brinu i o spremnicima smeća svoje stambene zgrade. Konkretno, da ih sami guraju iz zgrade i brinu o tome da ih nitko ne dira do dolaska kamiona Čistoće. Vijećnik Strahonja smatra da to nikako ne bi trebao biti posao stanara.

– Čini se da nam se planiraju nametnuti obveze koje nam ne pripadaju. Da uvedemo dežurstva čuvanja smeća? Straže? Ne moramo smišljati domare da bismo Čistoći olakšali posao. To su njihove posude, pa neka i brinu o njima – decidiran je Vjeran Strahonja, koji smatra da je sustav previše prilagođen davatelju usluga.

Na pitanja stanara zgrada Davor Skroza odgovara. – Mi ne želimo ulaziti u prostorije s kantama pa da budemo optuženi kako smo ispraznili i naplatili polupraznu posudu.
Vjeran Strahonja je na sjednici Gradskog vijeća upozorio da će odvoz komunalnog otpada jednom u dva tjedna dovesti do toga da će se šupe i balkoni, kako veli, pretvoriti u smrdljiva odlagališta. Kad se zna da u komunalni otpad spadaju, na primjer, pelene ili higijenski ulošci, vjeruje se da je strah opravdan.

Vijećnik također smatra da bi građani trebali imati uvid u cijeli lanac kako bi znali način na koji se formira cijena. Davor Skroza i Robert Briški na to odgovaraju pitanjem: – Je li nam itko ikad iz Termoplina objasnio kako formira cijenu?

Vrijeme leti

Upućeni ili ne, u miru s Čistoćom ili u prijeporu, građani će od 1. svibnja smeće prikupljati i odvajati prema novom režimu. Na raspolaganju će imati ukupno osam posuda ili vreća. To su dvije više nego dosad, jer se uvode vreća za metal i kanta za biootpad. Vreća za plastiku će biti zamijenjena kantom sa žutim poklopcem.

U Čistoći su uvjereni da će biti spremni započeti probni režim zacrtanog 1. svibnja. Dotad im preostaje s Gradom i svih 14 partnera (JLS-a) utvrditi broj odvoza, izračunati koja bi cijena bila ekonomski isplativa, potvrditi cjenik… Završen je natječaj za kante za biootpad, javilo se tri ponuđača, što garantira da će nakon odabira uslijediti barem jedna žalba prije nego što se konačno odabere ponuđač s ekonomski najpovoljnijom ponudom, koja je, uz brzinu dostave, bila kriterij. – Nadamo se da će to za koji mjesec biti gotovo – optimističan je Davor Skroza.

Nakon toga Čistoća treba s korisnicima potpisati izjave/ugovore pa negdje ugurati natječaj za kompostera, pa upariti podatke iz izjave s čipom…
Pa, pa, pa….

U fokusu

Varaždinska županija: u veljači na burzi rada samo 326 ljudi tražilo posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin, evidentirano je 2.199 nezaposlenih osoba. Na području Ispostave Ivanec bilo ih je 512, u Ludbregu 245, Novom Marofu 303, Cestici 87 a u Varaždinu 1.052 osobe.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 2,4% ili za 53 osobe, a u usporedbi s istim veljačom 2022. godine, broj nezaposlenih veći je za 56 osoba, odnosno 2,6%. Ujedno je evidentirano i 326 tražitelja zaposlenja.

Tijekom veljače evidentirano je 357 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 259 osoba, nakon škole 6, a iz neaktivnosti 92 osobe.

Dodajmo da su tijekom veljače 2023. godine poslodavci prijavili 810 slobodnih radnih mjesta, što je za 9,3% (83 slobodna radna mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 10,5% (95 slobodnih radnih mjesta) manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Najtraženija zanimanja tijekom veljače bila su radnik na proizvodnoj liniji, telefonist, prodavač, elektromonter i čuvar.

Nastavite čitati

U fokusu

Posavec: Netko tko sjedi u Zagrebu i tko je postavljen, a ne izabran, ne može znati potrebe zdravstva u Međimurju bolje od nas

Objavljeno:

- dana

Danas, 21. ožujka, u Međimurskoj županiji održana je konferencija za medije o odluci Hrvatskoga sabora kojom su u petak, 17. ožujka, usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te su odbijeni amandmani saborskih zastupnica iz Međimurja Boške Ban Vlahek i Andreje Marić.

Time nije uvrštena mogućnost očuvanja regionalnog statusa županijskih i općih bolnica među koje spada i Županijska bolnica Čakovec, što znači da upravljačka prava nad čakovečkom bolnicom s prvim danom iduće godine preuzima država.

Status međimurske najveće i jedine sekundarne zdravstvene ustanove ne otvara samo pitanje ulaganja, već je ovdje riječ i o povijesnoj pravdi za ljude ovoga kraja kojima je bolnica više od ustanove.

– Ovaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti ima i dobrih elemenata te je u nekim segmentima prepoznao probleme poput jačanja primarne zdravstvene zaštite, rane intervencije u djetinjstvu, smanjenje lista čekanja, uvođenje reda u sustav, no ono što smatram da je duboko pogrešno je centralizacija sustava općih i županijskih bolnica – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je rekao da je 77 saborskih zastupnika procijenilo da netko tko sjedi u Zagrebu i netko tko je postavljen, a ne izabran, najbolje poznaje potrebe Međimurja ili bilo kojeg drugog kraja Hrvatske, od onih koji su direktnom voljom građana izabrani da obnašaju vlast u svojim sredinama.

„Najveći dug u zdravstvu čine upravo bolnice pod upravljanjem države“

– Preuzimanje osnivačkih prava neće riješiti probleme u hrvatskom zdravstvu zato što većinske dugove ne stvaraju opće i županijske bolnice, već ustanove pod ingerencijom države – kliničke bolnice i centri. Oni stvaraju 75 dugova u zdravstvu. Nikada nije napravljena detaljna analiza limita, odavno definiranih prema čudnim kriterijima. Nekada davno je netko odredio limite, a to su zapravo financijski iznosi koje bolnice dobivaju za svoj rad. Taj se limit prije 20+ godina definirao po nekim čudnim kriterijima i nitko nikada u ovih 20+ godina nije napravio dubinsku analizu zašto određeni iznos ide nekoj bolnici i po kojim kriterijima. Nikada se nije uspostavio sustav plaćanja bolnicama po stvarno odrađenom radu, s obzirom na to da neke bolnice u Hrvatskoj, a ŽB Čakovec je među njima, odrade svaki mjesec usluge koje su iznad limita u milijunskoj vrijednosti i onda za taj utrošeni materijal, lijekove, opremu i rad liječnika bolnica ostaje bez prihoda jer kad se fakturira, taj rad iznad limita se jednostavno odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otpisuje. Nije moguće održati sustav financijski stabilnim i zdravim ako se bolnicama ne plaćaju ulazni troškovi i to je trebao biti temelj svih reforma ako se nešto želi učiniti, a ne centralizirati sustav – ističe župan.

Članak 129.a Ustava RH govori da županije obavljaju poslove koji se odnose na zdravstvo, razvoj mreže zdravstvenih ustanova i kako se prilikom određivanja djelokruga rada županija mora voditi računa o širini i prirodi poslova te zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. 

– Međimurska županija se kao osnivač zdravstvenih ustanova ponašala štedljivo i racionalno te izgradila zdravstveni sustav u skladu s potrebama stanovništva te su u provedbi brojni razvojni projekti. Potpisani su ugovori o dodjeli sredstava iz EU fondova, a Županija je potpisnik ugovora i o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za nove projekte te prijave na natječaje za sredstva nacionalnih i europskih fondova, stoga izražavam bojazan da će se dinamika realizacije spomenutih projekata značajno komplicirati – rekao je župan Posavec te izrazio razočarenje što je međimurski zastupnik u Hrvatskom saboru glasao za preuzimanje bolnice i time između interesa Međimurja i interesa svoje stranke izabrao interes političke stranke, misleći pritom na saborskog zastupnika iz redova HDZ-a Dražena Srpaka, a isto je učinio i Veljko Kajtazi.

– Međimurska županija, neovisno o prijenosu osnivačkih prava, zadržava vlasnička prava jer je to Ustavom neotuđivo. I nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neke od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo zacrtali. U inat pogrešnim odlukama kojima je cilj preuzimanje osnivačkih prava nad našom bolnicom, nastavljamo sa snažnim investicijskim ciklusom u naš zdravstveni sustav, nastavljamo obnovu naših odjela, zgrada, nabavljanje opreme te ulaganja u medicinski kadar – rekao je župan Matija Posavec.

„Dok su drugi čekali da im bolnicu izgradi država, Međimurje je svoju samo izgradilo“

Na odluke zakonodavca osvrnuo se i predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina.

– Odbijanjem našeg amandmana vladajuća većina u Saboru ugrozila je jedan od vitalnih interesa Međimurki i Međimuraca. Naša je bolnica ovdašnjih ljudima više od zdravstvene ustanove. Još nas ima živih svjedoka koji smo izdvajali iz svojih plaća početkom 70-ih godina za gradnju nove bolničke zgrade, a naši potomci ponosni su na to nasljeđe. Dok su drugi skrštenih ruku čekali državu da im gradi bolnicu, Međimurci su je podigli vlastitim rukama, svojim žuljevima i većinom svojim novčanim sredstvima. Danas smo u našoj najvećoj ustanovi stvorili uvjete dostojnih znatno razvijenijih sredina, uvjete u kojima liječnici žele raditi, gdje nam mladi specijalisti dolaze iz drugih krajeva Hrvatske. Usprkos svemu, ne odustajemo od nakade da uvjerimo zakonodavca da se o našoj bolnici nitko neće bolje brinuti od nas samih – rekao je Glavina.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalu skrb te predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec Sonja Tošić Grlač dodaje da usvojene izmjene Zakona ne prate upute ni pojašnjenja kako nove odredbe provesti u praksi te je naglasila da je odluka Sabora štetna za Međimurje.

– Mislimo da se ništa temeljito neće promijeniti, ne znamo kojim se procesima i radom to može promijeniti. Nikakav plan razvoja dosad nismo dobili niti naputke o preuzimanje bolnice, koje će odjele bolnica imati, što će se raditi, da li će reforma ići dublje, ali mislimo generalno da smo dobro radili i da ćemo se, ako dođe do tog preuzimanja, i dalje zdušno zalagati da investicije i radni procesi idu, da se liječnici i medicinske sestre zapošljavaju i dalje, da se naša bolnica kadrovski i infrastrukturno ojača – istaknula je Tošić Grlač.

Županijski vijećnik Željko Pavlic, na čiju je inicijativu formiran zaključak te pokrenuto predlaganje amandmana u Saboru, rekao je da je ovo udarac za Međimursku županiju.

– Uskraćuje nam se mogućnost da sami odlučujemo o svom zdravstvenom sustavu, što je duboko nepravedno u svjetlu činjenice da smo se pri investiranju oslanjali isključivo na vlastite snage. Očigledno je da se Hrvatska centralizira i to je protivno europskim vrijednostima, dosadašnjem načinu decentralizacije, ali i zdravom razumu. Za nas je ova bolnica jedna jedina, a za Ministarstvo će ona biti samo jedna od 20-ak općih i županijskih bolnica u Hrvatskoj i možemo misliti kakav će biti odnos prema njoj. Čime će se baviti Vlada i Ministarstvo? Kadroviranjem. Svakog ovog vijećnika, predsjednika vijeća svih 20-ak bolnica imenovat će Vlada na prijedlog ministra. Vlada će se baviti biranjem podobnih, a ne sposobnih, koji će upravljati našim bolničkim sustavom – naveo je Pavlic.

„Država nema sluha“

I saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marićoštro su reagirale na ignoriranje interesa Međimurja u Hrvatskom saboru.

– Samo od 2017. do danas u našu je bolnicu uloženo više od 195 milijuna kuna. Saborski zastupnici Dražen Srpak i Veljko Kajtazi, ljudi koji tvrde da brane interese Međimurja, glasali su ZA prelazak naše Bolnice u ruke države. Podsjetit ću i na izborni program HDZ-a za lokalne izbore 2021. kojim je HDZ slao poruku „Sad je bitno – partnerstvo s općinama, gradovima i županijama“. Citiram: „Razvili smo stalan dijalog i suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama kao ni jedna Vlada dosad. Partnerstvo s njima gradit ćemo na četirima načelima.“ I HDZ 2021. godine po drugom načelu kaže: „Drugo načelo je funkcionalna decentralizacija, kojim smo lokalnim jedinicama dali veće ovlasti kako bismo mogli bolje odgovoriti potrebama građana.“ Upućujem poruku i pitam: Je li ovaj zakon o zdravstvenoj zaštiti decentralizacija koju je HDZ obećao 2021. građanima? – pita se Ban Vlahek.

Zastupnica Andreja Marić dodala je da država nema sluha, plana ni vizije kako riješiti problem financiranja u zdravstvu te da se nije pokazala kao dobar gospodar.

– Kad bismo mi vidjeli na temelju dosadašnjeg primjera kakav je dobar gospodar država, onda bismo rekli ok, država je vlasnik nad KBC-ovima, KB-ovima, dobro posluju, pa će sad s ovim preuzimanjem biti sve riješeno, neće biti dugova ni lista čekanja. Međutim, 75 posto duga u zdravstvu rade upravo ustanove nad kojima upravlja država. Nemamo nikakvog jamstva što će se pozitivno dogoditi kada našu bolnicu preuzme država. Reduciranje odjela na temelju argumenta udaljenosti Čakovca i Varaždina je vrlo loše. Više od 85 posto gravitirajućeg stanovništva u Međimurju zbrinjavamo u Čakovcu, a slično je i u Varaždinu. Borit ćemo se da svi naši odjeli u bolnici ostanu sačuvani kao takvi, to je naš interes, da Međimurci svoju adekvatnu uslugu dobivaju doma, gdje smo razvijali odjele – zaključila je Marić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje