Kao što smo u Regionalnom tjedniku već pisali, završen je rok za prijavu škola za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”.
Prijavilo se ukupno 68 škola, od kojih se u Međimurskoj županiji prijavila samo jedna – Osnovna škola Podturen koja ima tri područne škole, a pohađa je ukupno 320 učenika. Ravnateljica OŠ Podturen Marijana Cerovec objasnila je zašto se škola prijavila za sudjelovanje u navedenom programu te što smatra njegovim prednostima i blagodatima.
Pozitivni učinci
Kako navodi, OŠ Podturen prijavila se na Javni poziv jer je godinama usmjerena na optimalizaciju nastavnog procesa (didaktičkih i materijalnih uvjeta te ljudskih resursa i razine kompetencija) kroz stalne stimulacije redovnog rada i projektnih aktivnosti.
– U Osnovnoj školi Podturen provodili su se mnogi projekti i dodatni programi za integraciju učenika s rubnim socioekonomskim statusom. Kako zadovoljavamo osnovnim uvjetom – jednosmjenska nastava, mislimo da će promjena u vidu cjelodnevne škole ionako vrlo brzo stići u našu školu. Mislim da imamo veliki potencijal u iskusnim, stručnim i motiviranim učiteljima i nastavnicima. Smatramo da eksperimentalna provedba znači upravo to: provjera novog organizacijskog oblika koji ni u kom slučaju ne može donijeti nekakve negativne, već jedino pozitivne efekte po našu školu i učenike. U zajedničkoj međusobnoj komunikaciji, kritičkom promišljanju i suradnji posložit ćemo organizacijski model na temelju bazične forme Ministarstva znanosti i obrazovanja, a da odgovara našim prilikama i uvjetima sredine – rekla je ravnateljica Cerovec i dodala da kao nezaobilazne partnere vidi i roditelje s kojima će škola biti u kontinuiranom kontaktu.
Sudjelovanjem u eksperimentalnoj provedbi Cjelodnevne škole, govori Cerovec, OŠ Podturen imala bi priliku nastaviti proces opremanja školskih prostora prikladnim namještajem za dnevni boravak učenika i IKT tehnologijom, proširiti i urediti blagovaonicu, opremiti kuhinju potrebnim aparatima, ekipirati stručni tim suradnika sa socijalnim pedagogom i psihologom, ostvariti potrebne edukacije učitelja, osigurati radni prostor za rad i boravak učitelja, osigurati prijevozno sredstvo (minibus ili kombi vozilo) i slično.
– Na taj način stvorili bismo pretpostavke za ostvarenje drugačije suvremenije organizacije rada kakva je uobičajena u razvijenijim europskim državama. Dodatnim satovima u redovitom radu cilj nam je poboljšati obrazovna postignuća učenika, smanjiti ili u potpunosti ukinuti potrebu instrukcija koje plaćaju roditelji, osloboditi roditelje učenja s djecom ili pisanja domaćih zadaća i potaknuti stjecanje životnih praktičnih vještina kod učenika uobičajenih za svakodnevni samostalni život. Postojat će također mogućnost ostvarenja učiteljskih kreativnih ideja unutar B1 i B2 programa, a osobito unutar A2 programa. Maksimalna podrška učiteljima u provedbi aktivnosti i stručnoj edukaciji rezultirala bi dodatnom kvalitetom rada u ustanovi – smatra Cerovec.
Bolja uključenost ranjivih skupina
Osim toga, ističe da je OŠ Podturen škola u kojoj se u dijelu populacije školuje i romska nacionalna manjina iz obližnjeg naselja Lončarevo, pa ima organizirani niz programa kojima se pruža dodatna pomoć i podrška u ostvarivanju ciljeva osnovnoškolskog obrazovanja.
– S obzirom na to da i više od 25 posto naših učenika stiže iz socijalno deprivirajuće sredine, na školi je dodatna zadaća učenja životnih vještina, savladavanja gradiva, samoostvarenja i pomaganja u vertikalnoj prohodnosti te ranjive skupine kroz odgojno-obrazovni sustav. Na taj način sprečava se njihovo diskriminiranje i društveno marginaliziranje. U cjelodnevnoj školi postoji mogućnost zadržavanja svih spomenutih uhodanih programa, odnosno nadopunjavanje nekim specifičnima – navodi ravnateljica i dodaje da bi se posebna pozornost posvetila učenicima s teškoćama u učenju te bi se dodatno vrijeme iskoristilo za aktivnosti rada iz interesnih područja ili relaksacije.
Zahtjevna, ali neophodna promjena
Ravnateljicu Cerovec upitali smo i za komentar na činjenicu da je OŠ Podturen jedina u Međimurju koja se prijavila za sudjelovanje u novom programu. Kako kaže, sve škole s jednosmjenskom nastavom bile su zainteresirane za prijavu, no nakon objave Javnog poziva razvila se žestoka rasprava relevantnih sudionika odgoja i obrazovanja koja se “kao plimni val prelila preko škola”. Nezgodu vidi u tome što je “kružilo mnogo neprovjerenih i netočnih informacija”.
– Sam naziv eksperimentalnog programa postavlja visoke i plemenite ciljeve pa smatram provedbu zahtjevnom i vrlo izazovnom u vremenima kada uopće nije sporno da promjena odgojno-obrazovnog sustava i prilagodba novim generacijama učenika neophodno treba. Očekujem da će škole koje će je provoditi, nadam se i OŠ Podturen, dati nova, inovativna, konkretna rješenja za osnovne škole u Hrvatskoj i da će se to postepeno implementirati u novi, suvremeniji sustav. Osobno mislim da je krajnje vrijeme krenuti u strukturnu i organizacijsku reformu te početi mijenjati obrasce ponašanja – ističe.
Ipak, dodaje Cerovec, moramo biti svjesni neujednačenosti u materijalnim, tehnološkim i kadrovskim uvjetima škola diljem Lijepe naše te činjenice da se to ne može ispraviti preko noći.
– Moramo dopustiti da se dogode promjene po uzoru na razvijenije zemlje od nas. Moje je iskustvo rada u školi tridesetogodišnje i dobro sam upoznala tromost sustava te otpor prema promjenama – govori ravnateljica Osnovne škole Podturen.
“Za neke učenike dulji boravak u školi neće predstavljati drastičnu promjenu”
Marijana Cerovec također navodi da se u školi u više navrata i na raznim kolegijalnim tijelima razgovaralo o tome što donosi eksperimentalna provedba cjelodnevne škole. U prijedlogu eksperimentalnog programa prepoznali su podudarnosti s organizacijom rada unutar podturenske škole.
– U jednoj smo smjeni, nastava počinje u 8 sati, imamo doručak ujutro, a nudimo ručak učenicima koji ostaju u školi dulje, odnosno nakon šestog sata. Nakon ručka imamo izborne predmete, dopunske i dodatne satove te izvannastavne aktivnosti. Ako uzmemo u obzir učenike osmih razreda koji su izabrali tri izborna predmeta, njima školske obaveze dva dana tjedno traju do 15 sati. Ako učenik sudjeluje u više grupa izvannastavnih aktivnosti, čak četiri dana tjedno njegov ostanak može potrajati do 15 sati. To je naša sadašnja organizacija, trenutna realnost, što znači da pomak u eksperimentalnu provedbu za neke učenike neće predstavljati drastičnu promjenu u smislu duljeg boravka u školi. Na sastanku Vijeća roditelja predstavnici roditelja zanimali su se o dodatnom radu s djecom i mogućnostima ukidanja domaće zadaće, ostavljanja udžbenika u školi, o izvoru financiranja i slično – zaključila je Cerovec.
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Kako je to sve skupa izgledalo pogledajte u galeriji fotografija:
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
