Kao što smo u Regionalnom tjedniku već pisali, završen je rok za prijavu škola za sudjelovanje u Eksperimentalnom programu “Osnovna škola kao cjelodnevna škola – Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja”.

Prijavilo se ukupno 68 škola, od kojih se u Međimurskoj županiji prijavila samo jedna – Osnovna škola Podturen koja ima tri područne škole, a pohađa je ukupno 320 učenika. Ravnateljica OŠ Podturen Marijana Cerovec objasnila je zašto se škola prijavila za sudjelovanje u navedenom programu te što smatra njegovim prednostima i blagodatima.

Pozitivni učinci

Kako navodi, OŠ Podturen prijavila se na Javni poziv jer je godinama usmjerena na optimalizaciju nastavnog procesa (didaktičkih i materijalnih uvjeta te ljudskih resursa i razine kompetencija) kroz stalne stimulacije redovnog rada i projektnih aktivnosti.

– U Osnovnoj školi Podturen provodili su se mnogi projekti i dodatni programi za integraciju učenika s rubnim socioekonomskim statusom. Kako zadovoljavamo osnovnim uvjetom – jednosmjenska nastava, mislimo da će promjena u vidu cjelodnevne škole ionako vrlo brzo stići u našu školu. Mislim da imamo veliki potencijal u iskusnim, stručnim i motiviranim učiteljima i nastavnicima. Smatramo da eksperimentalna provedba znači upravo to: provjera novog organizacijskog oblika koji ni u kom slučaju ne može donijeti nekakve negativne, već jedino pozitivne efekte po našu školu i učenike. U zajedničkoj međusobnoj komunikaciji, kritičkom promišljanju i suradnji posložit ćemo organizacijski model na temelju bazične forme Ministarstva znanosti i obrazovanja, a da odgovara našim prilikama i uvjetima sredine – rekla je ravnateljica Cerovec i dodala da kao nezaobilazne partnere vidi i roditelje s kojima će škola biti u kontinuiranom kontaktu.

Sudjelovanjem u eksperimentalnoj provedbi Cjelodnevne škole, govori Cerovec, OŠ Podturen imala bi priliku nastaviti proces opremanja školskih prostora prikladnim namještajem za dnevni boravak učenika i IKT tehnologijom, proširiti i urediti blagovaonicu, opremiti kuhinju potrebnim aparatima, ekipirati stručni tim suradnika sa socijalnim pedagogom i psihologom, ostvariti potrebne edukacije učitelja, osigurati radni prostor za rad i boravak učitelja, osigurati prijevozno sredstvo (minibus ili kombi vozilo) i slično.

– Na taj način stvorili bismo pretpostavke za ostvarenje drugačije suvremenije organizacije rada kakva je uobičajena u razvijenijim europskim državama. Dodatnim satovima u redovitom radu cilj nam je poboljšati obrazovna postignuća učenika, smanjiti ili u potpunosti ukinuti potrebu instrukcija koje plaćaju roditelji, osloboditi roditelje učenja s djecom ili pisanja domaćih zadaća i potaknuti stjecanje životnih praktičnih vještina kod učenika uobičajenih za svakodnevni samostalni život. Postojat će također mogućnost ostvarenja učiteljskih kreativnih ideja unutar B1 i B2 programa, a osobito unutar A2 programa. Maksimalna podrška učiteljima u provedbi aktivnosti i stručnoj edukaciji rezultirala bi dodatnom kvalitetom rada u ustanovi – smatra Cerovec.

Bolja uključenost ranjivih skupina

Osim toga, ističe da je OŠ Podturen škola u kojoj se u dijelu populacije školuje i romska nacionalna manjina iz obližnjeg naselja Lončarevo, pa ima organizirani niz programa kojima se pruža dodatna pomoć i podrška u ostvarivanju ciljeva osnovnoškolskog obrazovanja.

– S obzirom na to da i više od 25 posto naših učenika stiže iz socijalno deprivirajuće sredine, na školi je dodatna zadaća učenja životnih vještina, savladavanja gradiva, samoostvarenja i pomaganja u vertikalnoj prohodnosti te ranjive skupine kroz odgojno-obrazovni sustav. Na taj način sprečava se njihovo diskriminiranje i društveno marginaliziranje. U cjelodnevnoj školi postoji mogućnost zadržavanja svih spomenutih uhodanih programa, odnosno nadopunjavanje nekim specifičnima – navodi ravnateljica i dodaje da bi se posebna pozornost posvetila učenicima s teškoćama u učenju te bi se dodatno vrijeme iskoristilo za aktivnosti rada iz interesnih područja ili relaksacije.

Zahtjevna, ali neophodna promjena

Ravnateljicu Cerovec upitali smo i za komentar na činjenicu da je OŠ Podturen jedina u Međimurju koja se prijavila za sudjelovanje u novom programu. Kako kaže, sve škole s jednosmjenskom nastavom bile su zainteresirane za prijavu, no nakon objave Javnog poziva razvila se žestoka rasprava relevantnih sudionika odgoja i obrazovanja koja se “kao plimni val prelila preko škola”. Nezgodu vidi u tome što je “kružilo mnogo neprovjerenih i netočnih informacija”.

– Sam naziv eksperimentalnog programa postavlja visoke i plemenite ciljeve pa smatram provedbu zahtjevnom i vrlo izazovnom u vremenima kada uopće nije sporno da promjena odgojno-obrazovnog sustava i prilagodba novim generacijama učenika neophodno treba. Očekujem da će škole koje će je provoditi, nadam se i OŠ Podturen, dati nova, inovativna, konkretna rješenja za osnovne škole u Hrvatskoj i da će se to postepeno implementirati u novi, suvremeniji sustav. Osobno mislim da je krajnje vrijeme krenuti u strukturnu i organizacijsku reformu te početi mijenjati obrasce ponašanja – ističe.

Ipak, dodaje Cerovec, moramo biti svjesni neujednačenosti u materijalnim, tehnološkim i kadrovskim uvjetima škola diljem Lijepe naše te činjenice da se to ne može ispraviti preko noći.

– Moramo dopustiti da se dogode promjene po uzoru na razvijenije zemlje od nas. Moje je iskustvo rada u školi tridesetogodišnje i dobro sam upoznala tromost sustava te otpor prema promjenama – govori ravnateljica Osnovne škole Podturen.

“Za neke učenike dulji boravak u školi neće predstavljati drastičnu promjenu”

Marijana Cerovec također navodi da se u školi u više navrata i na raznim kolegijalnim tijelima razgovaralo o tome što donosi eksperimentalna provedba cjelodnevne škole. U prijedlogu eksperimentalnog programa prepoznali su podudarnosti s organizacijom rada unutar podturenske škole.

– U jednoj smo smjeni, nastava počinje u 8 sati, imamo doručak ujutro, a nudimo ručak učenicima koji ostaju u školi dulje, odnosno nakon šestog sata. Nakon ručka imamo izborne predmete, dopunske i dodatne satove te izvannastavne aktivnosti. Ako uzmemo u obzir učenike osmih razreda koji su izabrali tri izborna predmeta, njima školske obaveze dva dana tjedno traju do 15 sati. Ako učenik sudjeluje u više grupa izvannastavnih aktivnosti, čak četiri dana tjedno njegov ostanak može potrajati do 15 sati. To je naša sadašnja organizacija, trenutna realnost, što znači da pomak u eksperimentalnu provedbu za neke učenike neće predstavljati drastičnu promjenu u smislu duljeg boravka u školi. Na sastanku Vijeća roditelja predstavnici roditelja zanimali su se o dodatnom radu s djecom i mogućnostima ukidanja domaće zadaće, ostavljanja udžbenika u školi, o izvoru financiranja i slično – zaključila je Cerovec.