Povežite se s nama

Život i društvo

Samo je čovjeku Stvoritelj namijenio riječi i osmijeh

Objavljeno:

- dana

55. KNJIGA IVICE JEMBRIHA

U Domu za starije i nemoćne osobe u Varaždinu stanuje i jedan dječak. Taj dječak, doduše, ima 76 godina, ali u njegovom svijetu ne postoje granice koje dijele dijete od starca, stvarnost od mašte, sadašnjost od prošlosti…

Njemu je sve inspiracija, u svemu vidi priču, igru, poetsku notu – pa ni ne znaš je li te kroz svoja kazivanja proveo putovima svog života ili putovima svog nevjerojatnog uma. A jednim putom osobito voli kročiti. To je put djetinjstva, rodne grude, majčine topline i domaće riječi. Pa upravo tim motivima počinje i nova, 55. knjiga Ivice Jembriha Cobovičkog, pod nazivom „Od kolijevke do Garestina i Međimurja“. – To je steza mojeg kretanja po svijetu. Nije to ‘samo’ knjiga, nisu to samo slova iz Gutenbergove galaksije, unutra je proza, poezija, notni zapisi, moje fotografije i moji crteži iz ciklusa ‘Intuicizam’. Sve se upotpunjava i prožeto je humorom, jer jedino je čovjeku Stvoritelj dao riječ i osmijeh – govori Jembrih.

Zibu-zibu, a-ač

Sve počinje s kolijevkom, pa tako i ova putopisna knjižica kroz život osebujnog pjesnika. A tada, nakon te poznate „Balade o zipke“, put nas vodi do Garestina, tj. Varaždina, pa do Grada Zrinskih. No Ivica Jembrih nije htio pisati monologe, pa si je pronašao sasvim originalnog suputnika. Nakon mačaka Aleksisa i Silverija koji su Jembriha pratili kroz njegove prijašnje knjige, u ovoj ga prati mačak Linek. – Linek je kajkavac, rođen u mom Gregurevcu u Općini Mihovljan. To jest alegorija, puno toga je mašta, ali sve se bazira na istini. Ja ne mogu pisati roman u monologu, iz drugog svog „ja“ stvorio sam svog prijatelja s kojim sam se družio u teškim danima kada sam se oporavljao od prometne nesreće – ističe. Njegova ljubav prema životinjama velika je i snažna, pa iz rukava stalno sipa brojne zgode i priče u kojima su glavni likovi životinje.

Hrast, žir, šuma

Još jedna ljubav –kajkavski. – I u ovoj knjizi ja slavim kajkavski jezik. Kad sam nekad u školi rekao koju kajkavsku riječ, svi su me profesori ispravljali i pitali kak se to lijepo veli na književnom. A sad me svi pitaju kak se to lijepo veli na domaćem kajkavskom! Danas je kajkavski apsolutno u boljoj poziciji – naglašava te s ponosom spominje i svog nečaka Marija, pokretač a portala Kajkavska renesansa,  a koji je najzaslužniji što je kajkavski književni jezik konačno stupio na svjetsku pozornicu jezika.

– Ja sam u sebi ostao dijete, iako sam prošel prvih 75! Ne priznajem godine, priznajem samo život u komadu. Što meni znači zbrajati godine! Ionako s odlaskom ambalaže ne odlazi život, on je univerzalna supstanca, vječna. Postoji samo hrast, žir, šuma – tko ima braću, djecu, potomstvo, taj nikada ne umire, duše ne umiru. Moja je majka rodila osmero djece, redom pet mrtvih. Ja govorim i za svu onu pokojnu braću.

Jembriha kroz zbirku prati mačak Linek, kajkavac iz Gregurevca

Zato ja mogu toliko stvarati, raditi, nikad biti umoran, nikad rastresen – ističe Jembrih pokazujući na svoje brojne zbirke, crteže i osebujne prijevode, među kojima se našla i zbirka „Dvajset ljubavnih i jedna čemerna“, kajkavski prijevod zbirke „Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma“ Pabla Nerude. A ono što je dosad objavljeno tek je kap u moru Jembrihovog stvaralaštva.

– Čak 17 velikih paketa svojih spisa i raznih dokumenata odnio sam u Arhiv u Varaždinu jer ih nemam gdje čuvati. Ovako će možda netko vidjeti koliko je toga što nisam objavio – napominje, pomalo razočaran današnjim statusom knjige općenito.

– Što je danas knjiga čovjeku? Ma sve je više knjiga, a sve manje vremena, mada je bilo rečeno da će tehnologija omogućiti da čovjek ima više vremena za sebe i svoje kulturno uzdizanje. Sad pak niti ima posla, a niti ima vremena za čitanje – objašnjava, ali to ga definitivno ne sprječava u daljnjem stvaralaštvu. Jer, dok je jedna zbirka tek ugledala svjetlo dana, druga je već u povojima.

– Meni vrabec već kriči živ-živ-živ-živ. Linek mi je preporučio mog sljedećeg suputnika s kojim ću krenuti u nove zgode, već imam i ime za tog mačka, German ili Marcel. Možda ipak German, jer Germani su voljeli putovati – otkriva nam.

Haiku

Kak v buče košćic
pune nas je bile
– tenka bučnica.

Ivica Jembrih

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Život i društvo

Učenici iz Varaždinske županije sudjelovali na državnom LiDraNo-u

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Vinkovcima okupili su se LiDraNovci, ljubitelji lijepe hrvatske riječi, literarnog, novinarskog, dramskog i radijskog stvaralaštva iz cijele Hrvatske.

Državni LiDraNo za osnovnoškolce trajao je od 22. do 24. travnja, a Varaždinska županija imala je svoje predstavnike u svim izrazima. Iva Farkaš iz I. osnovne škole Varaždin i Vid Brajković iz OŠ Petrijanec, predstavili su svoje uratke na okruglom stolu za literarne radove.

Njihove su mentorice Marija Hublin i Željka Rabuzin. U kategoriji dramskog stvaralaštva svoj su pojedinačni scenski nastup izvele Ema Štrlek iz OŠ Vidovec i Tonka Tkalec iz II. osnovne škole Varaždin. Do državne razine smotre pratile su ih i usmjeravale mentorice Kristinka Štefan i Maja Šmic.

U novinarskom izrazu imali smo najviše predstavnika. Poziv na državni LiDraNo svojim je samostalnim novinarskim radom izborio Aleksandar Fic iz OŠ Novi Marof sa svojom mentoricom Sunčicom Križan Kadi. Varaždinska županija imala je čak 2 školska lista na državnoj razini, to su Klen iz OŠ Klenovnik te Šemica iz OŠ Šemovec, a redakcije su u Vinkovcima predstavljale urednice Marta Rogina i Nina Ajhler sa svojim mentoricama, Marijom Konjević i Valentinom Barulek Boltižar.

U kategoriji radijskog stvaralaštva emisijom Utapanje županiju su predstavljali David Telebar i Ante Kovačić iz OŠ Petrijanec, njihova je mentorica Željka Rabuzin. Učenici iz naše županije na svim su okruglim stolovima pohvaljeni od strane državnih povjerenstava koja čine eminentni stručnjaci i umjetnici iz područja stvaralaštva koje procjenjuju i vrednuju na ovoj razini smotre, koja sve do završnice ima natjecateljski karakter.

Učenici su potaknuti na daljnje stvaranje jer se iz njihovih uradaka iščitava visoka motiviranost i kreativnost, a to je ono, što uz, naravno, ljubav prema hrvatskome jeziku, svaki LiDraNovac mora imati. Za svoj rad priznanje i zahvalu primile su i njihove mentorice kojima se na zatvaranju smotre upravo riječju hvala, obratila glavna tajnica smotre LiDraNo i viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje, dr. sc. Marijana Češi.

Učenici su imali priliku predstaviti se u jednoj od najljepših knjižnica Hrvatske, nastupati u Kazalištu Joze Ivakića, prošetati starom jezgrom i kušati slavonske slastice. Kad požele se ravnice, neki će se od njih sigurno vratiti u Vinkovce jer široka je duša slavonska u gradu Josipa Runjanina, Ivana i Josipa Kozarca, bana Šokčevića i mnogih drugih poznatih Vinkovčana.

Nastavite čitati

Život i društvo

FOTO U općini Cestica mraz “obrao“ vinograde, spas se traži s prihranom mladica

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Niske temperature i mraz koji je posljednjeg vikenda, u noći sa subote na nedjelju i s nedjelje na ponedjeljak, 21. i 22. travnja, zahvatio područje općine Cestica učinio je velike štete u voćnjacima i vinogradima te povrtlarskim kulturama.

>>FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Prema riječima Marijana Županića, predsjednika Udruge vinogradara i podrumara Sveti Martin Cestica, podaci o nastalim štetama su još uvijek prikupljaju, a  najviše su stradali vinogradi na nižim nadmorskim visinama.

Nažalost, na pojedinim lokacijama cestičkog vinogradarskog područja od mraza stradali su kompletni vinogradi. Preporuka je prihraniti mladice koje su djelomično zahvaćene mrazom aminokiselinama, a osušene maknuti da se formiraju novi izbojci.

Kako to izgleda na terenu pšogledajte u galeriji fotografija:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje