HNK
Prepucavanja u varaždinskom HNK na relaciji Vesna Kosec Torjanac – Jasna Jakovljević, ne prestaju. Dok dramaturginja tvrdi kako je u kući sve netransparentno ili, laički rečeno, ne zna se “tko pije, a tko plaća”, v. d. intendantice demantira takvu situaciju.
U kazalištu se gotovo ne zna više koliko je klanova i tko kojemu pripada. Strane se mijenjaju preko noći. Doslovno se događa “kazalište” u kazalištu. U domu kulture, najmanje je – kulture.
Iako se u svim tim prepucavanjima često spominje Kazališno vijeće kao predstavnik osnivača Grada Varaždina, zapravo mišljenje ili eventualnu reakciju vijeća nitko izrijekom nije konkretno naveo. Na pitanje je li Vijeće upoznato s takvom situacijom i kako se očituje, predsjednica Kazališnog vijeća Martina Kučar, veli: – Kazališno vijeće u ovom je sastavu održalo pet svojih sjednica. Teme, dnevni red i zapisnici s tih sjednica govore o sadržaju i načinu informiranja i sudjelovanju u radu svakog člana pojedinačno. Vijeće se raspravom i svojim odlukama očitovalo o iznesenim temama.
Koliko zaista kazalištarci koriste Vijeće u njihovim “sukobima”?
Zna se što je po zakonskim odredbama, aktima osnivača, Statutu HNK u Varaždinu i Poslovniku o radu Vijeća posao Kazališnog vijeća. Ono nije arbitar u rješavanju nesporazuma i eventualnih prekršaja ili povrede radne discipline zaposlenika. To je posao Uprave. Ne želimo ulaziti ni u kakve unutarnje sukobe proizašle iz međuljudskih odnosa ili pak različitih umjetničkih svjetonazora.
Sindikat se nije službeno obratio Vijeću te nije zatražio sankcije
Je li, kako se imputira, izvještaj “friziran” i u kojemu dijelu?
Članovima Kazališnog vijeća podneseno je Izvješće o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja HNK u Varaždinu za 2013. godinu. Svi programi u 2013. godini realizirani su. Kazalište je, prema Programu javnih potreba u kulturi Grada Varaždina za 2013. godinu, trebalo realizirati sedam premijera. To je i ostvareno, uz jednu premijeru više. V. d. intendantice istaknula je da HNK u Varaždinu nastoji realizirati programe s onim snagama i sredstvima kojima raspolaže i da je u Kazalištu ostvarena iskoristivost zaposlenih. Članovi Kazališnog vijeća usvojili su takvo Izvješće za 2013. godinu te su tražili da se dodatno razrade prihodi i rashodi po projektima, odnosno predstavama što je i učinjeno te podneseno Vijeću.
Koliko uopće vi odlučujete o repertoaru, produkciji, honorarnim glumcima…
Kazališno vijeće, kao uostalom sva upravna vijeća ustanova, svojevrsna je „poluga“ u rukama osnivača usmjerena na praćenje djelovanja ustanove. Prema Zakonu o kazalištima i Statutu HNK u Varaždinu kriterije za program rada Kazališta utvrđuje osnivač, u ovom slučaju to je Grad Varaždin, a program rada (uz obvezni kadrovski i financijski plan njegovog ostvarenja) donosi intendant kazališta. Intendant je taj koji organizira i provodi umjetnički program i za njega je odgovoran. Također, intendant donosi godišnji program rada i repertoar. Intendant sklapa i raskida ugovore o radu s kazališnim umjetnicima i drugim kazališnim djelatnicima te sklapa u ime Kazališta autorske i druge ugovore. Kazališno vijeće, na prijedlog intendanta, usvaja godišnji program rada i razvoja Kazališta te na prijedlog intendanta usvaja financijski plan, prati ostvarivanje programa te njegovo financijsko i kadrovsko izvršavanje. Jednako tako, Kazališno vijeće razmatra i usvaja te prosljeđuje osnivaču polugodišnje i godišnje izvještaje, kako programske, tako i poslovne.
Je li istina da vam se Sindikat požalio na ponašanje Vesne Kosec Torjanac i zatražio kakve sankcije za nju?
Sindikat se do sada nije službeno obratio Kazališnom vijeću te nije zatražio sankcije za gospođu Vesnu Kosec-Torjanac. Kad bi to i učinio, poduzimanje sankcija prema zaposlenicima svakako nije u nadležnosti Kazališnog vijeća.
Sindikat nema ovlasti da postavlja ili smjenjuje članove Kazališnog vijeća
Jeste li upoznati sa svim tim primjedbama o navodno lošem i netransparentnom vođenju nacionalne kuće? Jeste li poduzeli nešto u vezi njenoga pisma (provjerili navode o hiperprodukciji, o angažiranju vanjskih glumaca, o nepotrebnom trošenju?
Gosopođa Kosec-Torjanac poslala je dopis svim članovima Kazališnog vijeća. Sazvana je sjednica Kazališnog vijeća na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda bio i taj dopis. Članovi Kazališnog vijeća i svi nazočni na sjednici raspravili su navode koji se spominju u dopisu. Kazališno vijeće zatražilo je savjet Upravnog odjela za financije i proračun Grada Varaždina za daljnje postupanje po dopisu Vesne Kosec-Torjanac kojim se ukazuje na moguće nepravilnosti u financijskim dokumentima HNK u Varaždinu te je zatražena dodatna revizija. Nakon toga ovlašteni revizor samostalne jedinice za unutarnju reviziju Grada Varaždina obavio je dodatnu reviziju u najkraćem mogućem roku te podnio Izvješće o obavljenoj reviziji provjere navoda iz dopisa o mogućim nepravilnostima u radu HNK u Varaždinu. Nalazom revizije utvrđeno je da ne postoje financijske nepravilnosti u poslovanju.
Je li Sindikat tražio smjenu Vijeća i ima li na to pravo?
Sindikat nije uputio nikakav službeni dopis u kojem se traži smjena Kazališnog vijeća. Kazališno vijeće ima pet članova od kojih tri imenuje Gradsko vijeće Grada Varaždina. Jednog člana iz svojih redova biraju kazališni umjetnici, a jednog člana iz svojih redova biraju svi zaposlenici Kazališta. Dakle, Sindikat nema ovlasti da postavlja ili smjenjuje članove Kazališnog vijeća.
Koje ćete korake dalje poduzeti jer, kako su rekli, “kuća gori, a nitko se ne usudi viknuti vatra”?
Kazališno vijeće obavlja i obavljat će poslove i zadatke u interesu osnivača, a u okviru zakonskih odredbi zbog kojih je i osnovano, pratit će planiranje i ostvarivanja planova kao i poslovanje ustanove.
Izvor:
Foto:
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.
Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.
– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.
Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.
– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.
– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.
Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.
Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.
Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
