Povežite se s nama

U fokusu

Savez ekoloških proizvođača, Udruga Biovrt i Udruga Život: „Novi Zakon o sjemenu je nedorečen!“

FOTO: Silvija Kolar-Fodor/Udruga Biovrt

Objavljeno:

- dana

Do 10. prosinca trajala je javna rasprava o novome Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednoga bilja.

Dva dana ranije medijima je upućen dopis koji su potpisali Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga „Biovrt – u skladu s prirodom“ i Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“. U njemu su navedeni supotpisnici donijeli svoje poglede na novi Zakon, pri čemu smatraju da se njime usred krize drastično ograničava uzgoj domaćega sjemena. Dopis, kojim traže drastične izmjene predloženoga Zakona, uputili su i Ministarstvu poljoprivrede.

Novi Zakon uvodi pojam „sjeme s obiteljskoga gospodarstva“. Iz navedenih udruga Ističu da taj pojam u sličnome kontekstu ne postoji u europskim zakonima – takvo sjeme trebalo bi dorađivati kod ovlaštenih dorađivača i koristiti isključivo registrirane sorte, dok pravo korištenja vlastitoga sjemenja proizvođačima, među ostalim, garantira i UN-ova Deklaracija o pravima seljaka.

Ključne nelogičnosti

– Ekološko sjemenarstvo uopće se u Zakonu ne spominje, iako nova uredba EU o ekološkoj proizvodnji (EU 2018/848) unosi značajne novosti po pitanju toga područja. U Hrvatskoj postoje brojni mali OPG-ovi koji svoju egzistenciju osiguravaju uzgojem dijelom za vlastite potrebe, a dijelom za prodaju. Njima Zakon beziznimno predviđa ograničenje upotrebe vlastitoga sjemenja, što je u krizno vrijeme dodatan udar na najranjiviji dio malih OPG-ova. To također znači gubitak sorata koje još nisu prikupljene u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena i stavljene na sortnu listu – smatraju iz udruga HSEP, Biovrt i Život.

Naime, od ulaska Hrvatske u EU do danas na sortnu listu upisano je samo 27 čuvanih sorata. Procedura njihova upisa prilično je složena. Primjenom ovoga Zakona taj će genetski materijal biti izgubljen prije nego mu stručnjaci uspiju posvetiti dovoljno pažnje. Hrvatska banka biljnih gena djeluje netransparentno, dodaju: na web stranicama je vrlo teško pronaći informacije o njezinu radu, i doći do kontakata. Prema novome Zakonu, poljoprivrednicima se uvjetuje uzgoj sjemena isključivo sa sortnih lista.

U dopisu koji su uputili Ministarstvu stoji i sljedeće:

– Zahtijevamo da se pojam „sjeme poljoprivrednoga gospodarstva” i sve odredbe koje se na njega odnose brišu iz ovoga Zakona. Pozdravljamo otvaranje prilika za korištenje biljnih genetskih resursa uz „in situ“ očuvanje i „on farm“ korištenje, no na temelju dosadašnjih iskustava izražavamo sumnju u praktičnu primjenu spomenutih odredbi. Potrebno je javnosti učiniti dostupnima stručne opise uzoraka iz kolekcije Banke biljnih gena kako bi se osigurale informacije proizvođačima koji žele pokrenuti proizvodnju čuvanih sorata.

Direktive EU omogućavaju lokalnu cirkulaciju biljnog reproduktivnog materijala tako da se mali proizvođači koji prodaju na lokalnom tržištu izuzmu iz potrebe registracije. U ovome Zakonu lokalna cirkulacija je omogućena za sadni materijal, a trebalo bi otvoriti tu mogućnost i za sjeme.

Pojednostavljenje?

Udruge nisu dugo čekale na odgovor iz Ministarstva poljoprivrede.

– Sjemenska proizvodnja u posljednje tri godine bilježi trend rasta. Sjeme koje se stavlja na tržište mora ispuniti uvjete propisane EU direktivama. Za navedeni sustav proizvodnje i certifikacije sjemena se novim Zakonom ne donose nikakva nova ograničenja, već se uvode pojednostavljenja vezana uz uvođenje starih i autohtonih sorata u sustav proizvodnje sjemena te ekološkog sjemena.

Novim nacrtom Zakona o sjemenu predlaže se uvođenje novog pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ za tzv. tavanušu. Takvo sjeme omogućuje poljoprivrednim gospodarstvima da za vlastite potrebe proizvode sjeme i koriste ga na svom gospodarstvu, a nisu obvezni proći postupak certifikacije sjemena, ali se uvodi obveza dorade, odnosno tretiranja sjemena fungicidima. Naime, snijet je jedna on najraširenijih bolesti strnih žitarica koja se širi zaraženim sjemenom. Urod zaraženih usjeva je toksičan za ljude i životinje. Neophodnost dorade tzv. tavanuše rezultat je usuglašenog stava struke.

Zakonom će se propisati izuzeća za proizvodnju ekološkog sjemena. Provođenje Nacionalnog programa je podijeljeno u više radnih skupina i institucija. Osnovano je Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Predstavnica HSEP-a članica je navedenog Povjerenstva.

Hrvatska banka biljnih gena djeluje potpuno transparentno. Primke koje se čuvaju u Banci biljnih gena vidljive su u Hrvatskoj bazi podataka biljnih genetskih izvora. U tijeku je izrada novoga Nacionalnog programa na osnovu postignutih rezultata u ovom programskom razdoblju i međunarodnih smjernica – odgovaraju iz Ministarstva na sporne stavke, na što su se iz Udruge Biovrt također osvrnuli.

– Što se tiče obveze certificiranja sjemenja i dorade, što se opravdava tavanušom i snijeti, tu postoje i brojne povrtlarske kulture koje nemaju veze s time – a prijedlog zakona ih obuhvaća. Što se pak tiče Nacionalnoga programa, jedna članica Povjerenstva iz redova udruge sudjeluje u obliku pasivnog promatrača. U vezi transparentnosti – ponavljamo da baza nije dovoljno vidljiva javnosti; ona postoji, no podaci nisu dostupni prosječnom korisniku – kratko zaključuju iz Udruge Biovrt.

Prijedlog upućen u proceduru

U međuvremenu je e-Savjetovanje završilo, Ministarstvo se osvrnulo na razne prijedloge i komentare, a Udruga Biovrt iznijela nam je svoje viđenje situacije.

– Sukladno izvještaju s javnog savjetovanja, Ministarstvo nije uvažilo brojne itekako bitne stavke na koje smo upozorili. Na više od 200 stranica odgovora na komentare na javnom savjetovanju ponavlja isti generički tekst odgovora koji ne odgovara ni jasno, ni direktno na postavljena pitanja i komentare te tek djelomično uvažava prigovore. Odgovori su pisani pravnim i stručnim jezikom, često nerazumljivom prosječnom poljoprivredniku na čiji će život i rad on utjecati. Nakon toliko opsežnog javnog savjetovanja i velikog interesa javnosti, javnost je jednostavno odgurnuta, poziv za sastanak koji smo im uputili 21. prosinca nije uvažen i prijedlog zakona je dan prije Badnjaka izglasan na sjednici Vlade te upućen u saborsku proceduru.

Činjenica da se ovaj zakon donosi po izuzetno ubrzanoj proceduri i uz potpuno odbacivanje reagiranja zainteresirane javnosti i udruga nas izuzetno zabrinjava.  

Sporni dio u prijedlogu zakona na koji je javnost upozorila je uvođenje pojma „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“ koji označava sjeme sorata poljoprivrednog bilja proizvedeno i namijenjeno za sjetvu isključivo na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu koje je zabranjeno stavljati na tržište. Kako Zakon o sjemenu uređuje tržište sjemenja, uvođenje ovog pojma koji nema veze s tržištem i svih restrikcija vezano uz njega je neosnovano.

Nadalje, prema odredbama čl. 16 – poljoprivredni proizvođači bi za svoje potrebe na vlastitom gospodarstvu mogli uzgajati sjeme isključivo od registriranog sjemena – dakle samo od sjemena koje su kupili direktno od proizvođača, ne od sjemena koje su naslijedili od svojih obitelji ili dobili putem razmjene s drugim proizvođačima. Drugim riječima, ukoliko nemaju registrirano sjeme, svoje sjeme poljoprivrednici bi morali baciti i kupiti sjeme gdje mogu dobiti potvrdu dobavljača ako žele ostati u sustavu potpora i prodavati svoje proizvode na tržištu. Iz ove odredbe zakona izuzeti su jedino ekološki proizvođači. Također, postoji mogućnost upotrebe sjemenja s vlastitog gospodarstva ako se stavi na neku od lista (čuvane sorte i neke nove koje bi se naknadno uvele pravilnicima), ali to je dug, skup i kompliciran postupak.

Ovim člankom uvodi se i obveza dorade vlastitoga sjemenja, što predstavlja dodatni trošak. To znači da će se prije upotrebe sjeme uzgojeno na vlastitom imanju morati voziti ovlaštenom dorađivaču da ga on sukladno propisima doradi. U nekim županijama nema tvrtki koje se bave uslužnom doradom sjemenja. Iz obveze dorade bit će isključeni samo manji proizvođači. Kriterij ukupne veličine nije razuman, jer ako je neko imanje veliko 6 ha i od toga većinom ima voćnjake i pašnjake, te svega mali dio ratarske proizvodnje – i dalje mu radi ukupne veličine imanja ostaje obveza dorade.

Ovakav zakon će uništiti bioraznolikost svih sorti koje su preostale i čuvaju se na mnogim obiteljskim gospodarstvima. Razlog tome je što ljudi nemaju ni znanja, ni vremena, novaca, ni energije uvoditi neku svoju sortu na neku od lista i boriti se s papirologijom, doradom i sl. Jednostavnije će im biti, nažalost, odustati i svake godine iznova kupovati sjeme na tržištu.

To znači i dodatni udar na budžet malih OPG-ova, pri čemu će umjesto da koriste sorte koje imaju, održavaju i prilagođavaju godinama svojoj zemlji i svojim uvjetima morati kupovati sjeme koje je većinom uzgojeno u drugim državama, nije prilagođeno našoj klimi, pa će nerijetko trebati i više zaštitnih sredstava i napora kod uzgoja istih.

Mjerama koje zakon donosi direktno se krše međunarodne konvencije i drugi dokumenti koje je Hrvatska obavezna poštivati. Člankom 16. direktno se krše odredbe „Zakona o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu“ (NN 1/2009) gdje je jasno navedeno da je zabranjeno ograničavati prava poljoprivrednika na čuvanje, korištenje, razmjenjivanje i prodaju sjemena/reprodukcijskog materijala dobivenog na poljoprivrednim gospodarstvima, te „Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima“ gdje se izričito  navodi između ostalog da je “država dužna prepoznati prava seljaka da se oslanjaju na vlastito sjeme ili na drugo lokalno dostupno sjeme prema vlastitom izboru i da odlučuju o usjevima i vrstama koje žele uzgajati”.

Pitamo se i zašto se upravo sada ubrzano donosi novi Zakon o sjemenju kada na EU razini traje reforma europskog zakonodavstva o sjemenu s kojim ćemo se morati i mi uskladiti.  Prvi nacrt novog europskog zakona o sjemenju bit će poznat već u siječnju, a javne konzultacije najavljene su za travanj. U sklopu te procedure izrađene su prethodne studije iz kojih je već sada vidljivo da EU planira jasno razgraničiti tržište i komercijalno korištenje sjemena od razmjene među proizvođačima i uzgoja za vlastite potrebe. U hrvatskom prijedlogu zakona radi se upravo suprotno. Hrvatska nije izradila neovisnu studiju koja govori o tome koliko proizvođača uzgaja sjeme za vlastite potrebe, rade li oni to zbog ekonomske ugroženosti, u kojoj je mjeri u Hrvatskoj razvijena infrastruktura uslužne dorade i je li ona lako dostupna svim proizvođačima. Nema ni procjene rizika od biljnih bolesti koja bi potvrdila da je veći nego u ostalim zemljama EU i time opravdala donošenje strožih mjera nego to imaju ostale zemlje.

Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život i Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” od samog početka upozoravaju na loše i neutemeljene stavke prijedloga Zakona, te pripremaju javnu kampanju za brisanje spornih i štetnih odredbi članaka iz Zakona. Trebat ćemo i vašu pomoć i vaše sudjelovanje u ovoj kampanji – pa ako pravo na sjeme smatrate bitnim, pratite naše daljnje aktivnosti i pridružite nam se na www.biovrt.com!

U fokusu

Ravnatelj Kudelić o obustavi isporuke lijekova: “Samo za plaće djelatnicima potrebno je 120 % mjesečnog limita”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ravnatelj Opće bolnice Varaždin dr. sc. Nenad Kudelić osvrnuo se na situaciju vezanu uz nestašicu lijekova, s obzirom na to da se danas pojavila informacija da je od strane veledrogerija obustavljena isporuka lijekova prema 15 bolnica u Hrvatskoj.

– Situacija s opskrbom lijekovima je teška u svim bolnicama u HR. Obavio sam razgovor s Ministarstvom po tom pitanju, a četiri velike kapitalne veledrogerije koje rade opskrbu većinom potrošnog materijala i lijekova svim bolnicama, uvjetuju opskrbu plaćanjem bilo starih računa, bilo svođenje plaćanja na razinu ispod 365 dana, što je u ovakvim uvjetima nemoguće, bilo traženjem avansne uplate jedan za jedan, ili čak u nepovoljnijem omjeru. Opskrba je izuzetno teška, u dogovoru smo sa osnivačem zagrabili su tzv. cashfull, kako bismo mogli osigurati koliko-toliko normalnu opskrbu. Ako ne dođe do nekih kapitalnih promjena na razini cijelog zdravstvenog sustava, postoji realna opasnost da će doći do nestašice i obustave isporuke bolnicama – izvijestio je Kudelić.

Nadalje, rekao je da je treba kao ključno prepoznati nedostatno financiranje zdravstvenog sustava.

– U ovome trenu, teško se možemo uspoređivati sa skandinavskim zemljama koje izdvajaju za zdravstvo i višestruko u odnosu na nas. Ako se usporedimo sa susjednom Slovenijom, vidjet ćemo da je u HR izdvajanje po glavi stanovnika za zdravstvo je upola manje. I tu leži ključ problema. Znači, neodrživo je financiranje na način da je samo za plaće djelatnicima potrebno 120 % mjesečnog limita. Trenutno su troškovi izuzetno porasli zahvaljujući činjenici da zbrinjavamo i dalje velik broj covid bolesnika. I inače je u našoj bolnici oko 84 do 96 % limita odlazilo na plaće, što znači da vama ostaje 10 % ukupnog budžeta za plaćanje svega. To nije dostatno ni za komunalije, a kamoli potrošnog materijala i lijekova koje bolnica troši – naveo je Kudelić.

Do sada je to rješavalo financijskim injekcijama (sanacijama), objašnjava, a u proteklom razdoblju Bolnica je primila veliku sumu novaca – oko 49 milijuna kuna, no usprkos tome, dugovi veledrogerijama nisu svedeni na 365 dana, kao i u većini ustanova, što je jedan od problema koji Bolnicu stavljaju u nepovoljnu poziciju, izvijestio je Kudelić.

– Nadam se i vjerujem da će se način financiranja promijeniti i iznaći rješenja kako naši pacijenti ne bi bili zakinuti za skrb. Uspjeli smo koliko-toliko osigurati lijekove. No, ako dođe do nestašice, to neće biti samo problem OB Varaždin, već nacionalni. Znamo što se događa kada određenih lijekova nema. Bolesnici se i stanja ne mogu liječiti. Do sada se to nije dogodilo nikad i nadam se da neće i sada – poručio je ravnatelj OB Varaždin.

Nastavite čitati

U fokusu

FOTO Dr. Kudelić: „Da nam je netko prije godinu dana rekao što nas sve očekuje, ne bih mu vjerovao“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

– Na današnji dan prije godinu dana imali smo prvi zabilježeni slučaj koronavirusa u Varaždinskoj županiji, neki bi rekli da je tome proteklo puno više. Krajem 2019. COVID je detektiran u Kini, a početkom 2020. u Europi, Italiji. U tu svrhu je Stožer civilne zaštite već tijekom veljače prošle godine započeo sa sjednicama, kako bi bio spreman za novi izazov, za koji smo tek pretpostavljali da će doći u Hrvatsku – započeo je sa svojim osvrtom na epidemiju koronavirusa zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Varaždinske županije Robert Vugrin.

Naime, povod današnje konferencije za medije bio je protek od godinu dana od prvog zabilježenog slučaja koronavirusa u Varaždinskoj županiji, o čemu, istaknuo je Vugrin, u počecima nisu mnogo znali. Naveo je da je taj period obilježilo uvođenje lockdowna, povećane pažnje jednih na druge te da je županijski Stožer održao oko 130 sastanaka.

– OB Varaždin je imala posebno imala izazovnu situaciju. Jedan odjel infektologije koji standardno ima 14 kreveta, je kontinuiranom ekspanzijom došao do 304 kreveta. Tijekom ožujka mobilizirani su i dodatni objekti – Hotel Trakošćan kao karantena za vozače, mobilizirali smo Studentski dom koji nam, srećom, nije trebao, u drugome valu mobilizirane su dvije sekundarne jedinice – jedna u Možđencu i druga odjel u Varaždinskom Toplicama. Imali smo na raspolaganju i šatore s 36 ležajeva, koje smo počeli koristiti isključivo za tranzit na sekundarne lokacije OB Varaždin, u Klenovnik i Novi Marof. Sa smanjivanjem broja hospitaliziranih, šatore smo natrag dali na raspolaganje MORH-u, i oni su sada u Sisačko-moslavačkoj županiji – pojasnio je Vugrin.

Podsjetio je da je vrhunac epidemije bio 15. prosinca sa 278 težih slučajeva i 24 osobe na respiratoru. Kada je riječ o propusnicama, dodatno je bilo aktivirano 30 osoba koji su putem mailova obradili više od 12.000, a putem e-Građana više od 8.000 zahtjeva.  

– Najveći izazov imali smo oko samog tumačenja epidemioloških mjera, kao i oko naših zahtjeva za dodatnim mjerama za područje Varaždinske županije. Ta točka nam je zadala najviše glavobolje. Imali smo od svih županija, početkom studenoga 2020., najveći rast. Na žalost, upravo zbog toga, jer smo prvi imali odstupanje od prosjeka, nije se shvaćalo ozbiljno naša upozorenja i kasnilo se sa potvrđivanjem odluka. Slijedom toga, došlo je do eksponencijalnog rasta i 16 dana nakon toga smo potom bili regija sa najgorom situacijom na europskom kontinentu. To nam je uzrokovalo i najveći broj hospitaliziranih, ali i smrtnih slučajeva prema broju stanovnika – naveo je dožupan Vugrin, osvrnuvši se na situaciju danas.

Ponovio je da mjere daju rezultate, upozoravajući građane da njihovo popuštanje nikako nije znak da se mjera ne treba pridržavati.

– Prve zrake sunca potaknule su nas na izlazak van, terase su pune i potaknule da se podružimo s ljudima s kojima se dugo nismo vidjeli. U tome nema ništa loše, ali uz pridržavanje određenih epidemioloških mjera – apelirao je Vugrin, dok je ravnatelj Opće bolnice Varaždin dr. sc. Nenad Kudelić izjavio „da nam je netko prije godinu dana rekao što nas sve očekuje u narednih godinu dana, ne bih mu vjerovao“.

–  Kada se počeo pojavljivati određeni broj novozaraženih na području RH, pitali smo se kako je moguće da na području Varaždina, taj deveti bolesnik baš ovdje, a ne negdje u većim sredinama. Našli smo objašnjenje: Varaždin je izuzetno dobro gospodarski povezan s Italijom u kojoj je zaraza buktala, a i smješten je u ekonomski najrazvijenijem djelu Hrvatske, gdje je i kretanje ljudi najveće – započeo je ravnatelj OB Varaždin.

I nastavio: – Kad smo promatrali što se događa u Italiji, nismo smatrali da se takvo nešto može dogoditi u Varaždinu. Ali, pripremali smo se na to i radili određene kalkulacije. Sjećam se jednog pitanja na sjednici Kriznog stožera: „Što bi bilo kad bismo imali takvu situaciju kakva je u Bergamu?“. Kalkulacije sam se bojao izreći naglas jer su rekle 8400 zaraženih ukupno i 140 bolesnika u bolnici. I tu brojku smo smatrali katastrofalnom. Neću reći da smo pogriješili, jer je nemoguće prognozirati tijek epidemije, ali se ta projekcija pokazala duplo gorom. U bolnici je bilo 298 pacijenata, više od 15.000 kumulativno zaraženih bolesnika u županiji… Prikazivali smo krivulju u Varaždinskoj županiji koja je imala izgled dvogrbe deve. No, ono što se desilo kasnije, ne da to nije bila deva, već su to bili sitni obronci ogromne planine na koju smo se penjali – slikovito je objasnio Kudelić.

Sa današnjim danom ta krivulja je završila sa 20.975 bolno-opskrbnih dana (broj pacijenata puta broj dana ležanja u bolnici), što je skoro 21.000 dan proveden u bolnici na račun korona-bolesnika. Dodajmo da je u OB Varaždin bilo je 1340 hospitaliziranih s prosječnom dužinom ležanja od 16 dana, a neki su ležali i nekoliko mjeseci. Velik dio građana je i preminulo.

– Prije godinu dana postavljali ste nam pitanja: „Je li to s koronom ili od korone?“. “Da li je osoba koja ima 65 godina i karcinom umrla sa koronom ili od korone?”. Osobe koje su umrle u jedinici intenzivnog liječenja umrle su od upale pluća izazvane koronavirusom. Nesporno je to da su i ostali umrli od zaraze koronavirusom. Jer, ako uspoređujete isto razdoblje od godinu prije, boravak i broj pacijenata u bolnici je neusporediv – istaknuo je Nenad Kudelić, pohvalivši rad svih djelatnika Bolnice, od kojih je zaraženo bilo 25 %, radeći s korona-bolesnicima.

Objasnio je da se nisu bojali raditi i općenito posla, već da neće morati biti u situaciji da biraju tko će biti liječen, kako je bilo u Italiji. No, zahvaljujući pomoći, u Varaždinskoj županiji je u svakome trenu bilo dosta aparature i zaštitne opreme. Zahvaljujuće svemu tome, bolnica je dobila status COVID bolnice, što Kudelić objašnjava riječima da su i prije tog proglašenja „bili i jesmo COVID bolnica“.

– Pokazalo se da je Civilni stožer odradio velik posao, da su mjere o kojima smo govorili dale rezultate i da ono što smo govorili, da u bolnici ne liječimo epidemiju, već pojedinačne slučajeve, te da se epidemija ne može spriječiti nego liječiti, pokazalo istinitim. Ovim putem zahvaljujem svima koji su nam dali podršku i apeliram na sve sugrađane da će daljnji tijek epidemije najvećim djelom ovisiti isključivo o njihovom ponašanju – upozorio je Kudelić, podsjetivši da je epidemija počela prošle godine upravo u ovo doba.

O cijepljenju u Varaždinskoj županiji

Katica Čusek Adamić, dr.med.spec.epidemiolog, voditeljica epidemiološke djelatnosti Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, objavila je nove podatke o cijepljenju.

– Zavod za javno zdravstvo je neiscrpno radio u borbi protiv korona infekcije. Unatoč svom umoru, nastavljamo tu borbu dalje. Na početku ove godine ušli smo u prvu fazu cijepljenja (korisnici staračkih domova i zdravstveni djelatnici) tako da smo danas već procijepili sa dvije doze 2618 osoba. Unatrag zadnjih tjedna dana ušli smo u drugu fazu cijepljenja (osobe 65 godina naviše te kronični bolesnici), koju provodimo na način da se cjepivo distribuira prema liječnicima obiteljske medicine. Ukupno je do sada, prema liječnicima distribuirano 3610 doza cjepiva, koje je prošli tjedan u potpunosti utrošeno. Nadalje, kroz sljedećih tjedana, pristižu nam cjepiva i nastavlja se isti taj ritam, a u trenutku kada će Zavod zaprimiti veće količine cjepiva, otvorit će se punktovi i započeti s masovnijim cijepljenjem – rekla je Katica Čusek Adamić, apelirajući na građane da se prijave za cijepljenje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!