U posljednjih 24 sata Policijska uprava međimurska zaprimila je nekoliko prijava trgovačkih društava i javnih ustanova iz kojih proizlazi da su na svoje adrese elektroničke pošte zaprimili sumnjive poruke koje su navodno upućena s adrese elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske.

– Upozoravamo građane da ne otvaraju elektroničku poštu s adrese [email protected] te da ne otvaraju linkove i ne preuzimaju privitke na svoje uređaje. Riječ je o zlonamjernoj elektroničkoj poruci koja nije upućena sa servera Ministarstva unutarnjih poslova, dakle ne radi se o službenoj adresi elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske – ističu iz policije.

Sadržaj upućenih e-poruka:

Zahtjev za ponudu, broj 17-0822-0397

Mi smo Policijska uprava krapinsko-zagorska.

Čuli smo za izvrsnost vaše tvrtke. Naše sjedište treba vašu ponudu cijena za naš proračun za 2022. (u prilogu). Ovaj proračun sufinancira Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Pošaljite ponudu prije 23. kolovoza 2022. Pronađite privitak i javite nam ako trebate više informacija.

Hvala i srdačan pozdrav.

U potpisu: Policijska uprava krapinsko-zagorska i Marijana Mužar- Policijska službenica za odnose s javnošću

– U svakom slučaju ako ste zaprimili elektroničku poruku koju niste očekivali te vam je pošiljatelj nepoznat, a sadržaj poruke sumnjiv, obavezno provjerite vjerodostojnost poruke koristeći drugi komunikacijski kanal. Savjetujemo da nikad ne otvarate sumnjive privitke i ne odgovarate na neočekivane poruke – ističu iz PU međimurske.

Razina kvalitete života u određenoj sredini mjeri se i brojem organizacija civilnog društva putem čijih se aktivnosti provode razni društveno korisni programi i projekti. U Međimurskoj županiji aktivno djeluje 969 udruga. Gotovo trećina njih su sportske udruge, odnosno klubovi i savezi, koje su s obzirom na uobičajeni ritam treninga i natjecanja ujedno i najaktivnije udruge. Oko 20 posto od ukupnog broja udruga su one koji djeluju u području kulture i umjetnosti, a slijede udruge za zaštitu okoliša i prirode, pa zatim redom udruge u području socijalne djelatnosti, gospodarstva, obrazovanja, znanosti i istraživanja te zaštite i spašavanja.

Kako se djelovanje udruga temelji na načelu javnosti i neprofitnosti, a velika većina njih ne obavlja gospodarsku djelatnost iako im zakon to omogućuje, financiranje rada udruga uglavnom se temelji na dobrovoljnim donacijama članova i sponzora. Velik udio u financiranju udruga počiva i na javnom novcu koji se dodjeljuje putem javnih poziva i natječaja Međimurske županije, gradova i općina. Međimurska županija tako svake godine oko jedan posto svoga Proračuna usmjerava prema organizacijama civilnog društva: sport, kultura i umjetnost, udruge građana i političke stranke, socijalna zaštita, zaštita okoliša…

Tako je tijekom 2021. godine najveći iznos od gotovo 1,4 milijuna kuna izdvojen za programe i projekte sportskih udruga. Za udruge iz područja zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima, ljudskih prava te demokratizacije i razvoja civilnog društva osigurano je 675.000 kuna. Udruge čiji je interes usredotočen na poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo lani su putem natječaja Međimurske županije dobile oko 470.000 kuna, dok se rad udruga za zaštitu potrošača sufinancirao iznosom od 10.000 kuna.

– U Međimurskoj županiji djeluje 21 ustanova u području kulture, a usmjerene su na muzejsku, kulturnu i društvenu aktivnost, organiziranje filmskih, kazališnih, izložbenih, koncertnih i drugih kulturno-umjetničkih priredbi vlastite produkcije ili u suradnji s

drugim ustanovama i udrugama. U području kulture i umjetnosti u Međimurskoj županiji djeluje i ukupno 257 udruga koje njeguju baštinu i povijest Međimurja. Sukladno podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Međimurska županija na nacionalnoj listi sadrži 63 registrirana kulturna dobra: 12 nematerijalnih kulturnih dobara

i 51 materijalno kulturno dobro – govore iz Međimurske županije.

Nematerijalna zaštićena kulturna dobra u Međimurskoj županiji su: medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, umijeće izrade tradicijske maske pikač, svetomarska mikrotoponimija, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade i sviranja cimbala, umijeće sviranja na tamburama farkašicama, umijeće vađenja zlata, međimurska popevka, štrigovska skupina govora, kotoripska skupina govora, tradicija slavljenja sv. Martina biskupa i zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što.