Povežite se s nama

U fokusu

Stanari Grabanica na nogama: ne želimo antene koje zrače

Objavljeno:

- dana

POBUNILI SE

– Najoštrije se protivimo postavljanju bazne stanice (odašiljača) na krov vaše zgrade, a koji bi uslijed elektromagnetskog zračenja u okolinu činilo po zdravlje izravnu ugroženost svih stanara okolnih zgrada, pa i vaše. Predlažemo vam da odustanete od postavljanja navedenog odašiljača na krov.

U protivnom, spremni smo poduzeti sve pravne i druge radnje kako bi spriječili postavljanje odašiljača – piše uz ostalo u dopisu koji su suvlasnici stanara četiriju zgrada koje se nalaze u varaždinskom naselju Grabanice na adresama Jalkovečka 98, 102, 104 i 106 krajem veljače uputili predstavniku suvlasnika stanova u zgradi koja se nalazi u Jalkovečkoj 100. Riječ je o zgradi na koju bi se trebao postaviti antenski sustav Vipneta.

Tko prvi, njegovo?

Stojanović, kao i predstavnici iz zgrada 102, 104 i 106 s kojima smo razgovarali sredinom prošlog tjedna, zabrinuti su zbog posljedica koje bi odašiljač mogao prouzročiti na zdravlje njih i njihove djece.

– U Grabanicama živi 460 obitelji, znači 1.500 ljudi, od čega je 250 djece do 18 godina. Zar misle da njima neće zračiti? Zašto se u nama susjednim zemljama bazne stanice mobilnih operatera i antenski sustavi postavljaju izvan naseljenih mjesta? Zato jer predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje i okolinu, što su potvrdile brojne studije, a na što upozorava i Dejan Žmuk iz Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja (HUZEZ). Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj za postavljanje baznih stanica mobilnih operatera nije potrebna ni građevinska, ni lokacijska dozvola, te smo jedna od četiri europske zemlje u kojoj čak nije potrebna ni javna rasprava – upozoravaju Mirko Perčinlić, predstavnik suvlasnika stanara iz Jakovečke 106 te članovi Vijeća stanara iz zgrada 102 i 104 Ivan Rajković i Neda Branović.

U Grabanicama živi 460 obitelji, znači 1.500 ljudi, od čega je 250 djece do 18 godina. Zar misle da njima neće zračiti?

Sve je počelo, kaže Stojanović, još prošle godine, kad je tvrtka opunomoćena od strane mobilnog operatera ponudu za postavljanje antenskog sustava na krovu poslala njegovoj zgradi.

– Bilo je to još početkom studenoga prošle godine. Jedan čovjek je obilazio našu zgradu, pa sam ga pitao što radi. Rekao mi je da će u našem naselju biti postavljen antenski sustav Vipneta i da bi bilo najbolje da naša zgrada to prva “uzme”, jer to nam je godišnje 40.000 kuna. Rekao sam mu da nam pošalju ponudu – ispričao je Stojanović.

 

Iako imaju potrebnu suglasnost, iz zgrade u Jalkovečkoj 100 poručuju da još nije donesena nikakva odluka, niti potpisan ikakav  ugovor

U ponudi, koja je vrlo brzo stigla na njegovo ime, navodi se da zgrada u Jalkovečkoj 98 svojom visinom i položajem zadovoljava standarde za postavljanje antena za poboljšanje kvalitete pokrivenosti signalom te je zgradi ponuđena mogućnost sklapanja Ugovora o zakupu.
– Nakon što sam dobio ponudu, odmah sam održao sastanak sa stanarima te im sve izložio. No, upravo zbog štetnosti za zdravlje, a i zato što već u blizini imamo sličnu antenu, u obližnjem POS naselju, ponudu nismo prihvatili. Doznao sam da su godinu dana prije isto nudili zgradi u Jalkovečkoj 104, koja isto nije prihvatila – ispričao je Stojanović.

No, nedavno su doznali da se već duže vrijeme prikupljaju potpisi suvlasnika stanova za postavljanje antenskog sustava u zgradi u Jalkovečkoj 100 i da je samo pitanje vremena kad će se postaviti na zgradu.

– Vrlo smo ogorčeni na predstavnike stanara iz te zgrade jer oni su potpisali za sebe i za nas, a da nas prije toga nisu ništa pitali. Pogodilo nas je što su sve napravili u tišini – ogorčen je Stojanović.

Hajka i pritisci?

Od predstavnika suvlasnika stanova iz prozvane zgrade doznali smo da još ništa nije gotovo.
– Do realizacije još nije došlo i nikakav ugovor još nije potpisan. Iako je suglasnost za postavljanje antenskog sustava dalo gotovo 60 % suvlasnika stanova, zbog osjetljivosti projekta želimo svima dati mogućnost da se izjasne. Ovog tjedna održat ćemo sastanak na koji će doći predstavnici mobilnog operatera, a pozvat ćemo i predstavnike iz susjednih zgrada. Nakon toga donijet ćemo odluku – ističe, no moli da mu ne objavljujemo ime i prezime.

Jer, otkako se u kvartu pročulo da će se na toj zgradi postaviti antenski sustav, kaže da se vodi hajka i pritisci na predstavnike iz te zgrade. 
– Ne radimo ništa što bi bilo štetno za zdravlje ljudi. Pa tko bi postavljao antenske sustave na stambene zgrade da postoji opasnost na zdravlje? Nismo pitali druge zgrade, jer je riječ o inicijativi koja se tiče suvlasnika naše zgrade – zaključuje. 

VIPNET: Nema opasnosti za zdravlje

– Vipnet provodi sva potrebna mjerenja u skladu s Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja, a na temelju kojih Ministarstvo zdravlja izdaje suglasnost o puštanju u rad svake pojedine bazne postaje. Sva do sada provedena znanstvena istraživanja utvrdila su da elektromagnetska polja što ih stvaraju bazne postaje ne predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi i okoliš. Dodatno, u ožujku 2015. Europska komisija je putem Znanstvenog odbora za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike (SCENIHR) objavila zaključak da elektromagnetska polja koja emitiraju mobiteli, Wi-Fi uređaji, dalekovodi ili elektronički uređaji i bazne stanice ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi – izvijestili su iz Vipneta. Potvrdili su da su prije ishođenja suglasnosti stanara za lokaciju u Jalkovečkoj 100 razmatrane lokacije u Jalkovečkoj 98 i 104 kao potencijalne za postavljanje bazne stanice.
– Nakon izvidnih radnji jedna lokacija nije uzeta u obzir jer je neadekvatna, dok na drugoj lokaciji predstavnik suvlasnika nije uspio prikupiti natpolovičnu suglasnost – izvijestili su iz Vipneta.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Evo što se mijenja u novom Zakonu o radu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

radnik bojenje fasada

Novi Zakon o radu, čiji je opsežan nacrt prijedloga jučer dostavljen socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada, a posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, koji se masovno koristi od početka pandemije i koji je bio glavni razlog za donošenje novog ZOR-a, piše Jutarnji.

Njime će se ograničiti i sklapanje ugovora na određeno te skratiti otkazni rok na sedam dana ukoliko radnik dobije otkaz zbog “skrivljenog ponašanja”. Također, u slučaju izvanrednog otkaza kojeg daje poslodavac zbog teške povrede radnih obveza, uvodi se mogućnost privremenog udaljenja radnika s posla, ali uz priznavanje svih prava iz radnog odnosa.

Radni odnos, po prijedlogu novog Zakona, o kojem će radna skupina raspravljati sljedeći tjedan, neće automatski prestajati s navršenih 65 godina i 15 godina staža, kao što je to sada, no ako radnik koji ima uvjete za starosnu mirovinu dobije otkaz, neće imati pravo na otpremninu.

Novi Zakon o radu trebao bi biti donesen do ljeta iduće godine, a njime će Hrvatska primijeniti i odredbe dviju novih europskih direktiva, o ravnoteži poslovnog i privatnog života te o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Time se pak uvodi pravo radnika da za poslodavca bude nedostupan izvan radnog vremena, a predviđa se i lakši prijelaz s punog na nepuno radno vrijeme na zahtjev radnika. Roditelji koji skrbe o djeci te radnici koji skrbe o starijim i bolesnim članovima obitelji moći će raditi nepuno radno vrijeme, a i dalje uživati sva radnička prava, a dobit će i pet dana dodatnog dopusta.

Novi ZOR predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik. Pritom se kaže da radnik može obavljati dio ili sve ugovorene poslove radom na izdvojenom mjestu rada kada to omogućava narav posla i samo ako je nizak rizik utvrđen prema propisima o zaštiti na radu.

Za takav se rad sklapa ugovor u pisanom obliku, a u njemu trebaju biti predviđene i naknade troškova radnika za utrošenu energiju, vodu te komunalne pristojbe, kao i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova. U slučaju pak nastanka više sile, poput primjerice pandemije, poslodavac može bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada, ali najviše do 30 dana. Roditelji djece do osam godina mogu zatražiti rad od kuće, a poslodavac ih može odbiti samo iznimno, i to pisanim obrazloženjem.

Izvor: Jutarnji

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje