Hrvatska je u ovom trenutku među rekorderima po cijeni voća i povrća, osobito onog s tržnica. Dok su po tržnicama europskih gradova cijene rasle u skladu s inflacijom, u Hrvatskoj su doslovno galopirale.
Nacionalni mediji obišli su tržnice u najvećim hrvatskim gradovima, a mi smo obišli varaždinski plac. Ovih dana najviše se prodaje grincajg, lisnato povrće i kupusnjače.
– Ma što je ovo za cijene povrća, kao cijena mesa. Pa kilogram špinata je pet eura kao i kilogram svinjetine– ističe jedan od kupaca na varaždinskom placu.
No, lisnato povrće i kupusnjače nisu toliko poskupjele, tvrde prodavači na Gradskoj tržnici Varaždin.
– Uništit će nas trgovački lanci. Ljudi sve manje i manje kupuju kod nas. To su stalni kupci koji su većinom starije životne dobi, a od mlađih su tu mlađe obitelji koje imaju malu djecu. Nisu sad cijene nešto drastično veće. Malo je poskupjelo – ističe prodavačica.
Tako se crveni kupus i bijeli kupus prodaju za dva eura po kilogramu, dok je za mladi kupus cijena tri eura po kilogramu. Ista cijena je i za kilogram kelja – mladi tri eura, a jesenski dva eura po kilogramu.
Pušlek špinata stoji euro, a za kilogram špinata morate izdvojiti pet eura.
Pušlek (15 do 20 dag) matovilca, blitve, rukole je također euro, poriluk je kilogram tri eura, a za kilogram cvjetače i brokule na varaždinskom placu morate izdvojiti četiri eura.
Cijena kilograma kristal salate je četiri eura, a salate endive tri eura po kilogramu.
– Je da u dućanu imaju akciju 80 centi po glavici, no ta glavica nema više nego 20 dekagrama, pa vam onda na isto dođe, a ova naša je jučer ubrana i danas se prodaje – ističe prodavač koji drži da cijene nisu previsoke.
– Možda bi realna cijena kilograma salate i bila tri eura. No, sve je poskupjelo. 20 godina je na placu pušlek špinata bio pet kuna, a sad je euro. Kako je uveden euro i na placu su cijene išle gore za 20 do 30 posto, ali nama proizvođačima reporomaterijal je poskupio pa jedno vuče drugo – ističe prodavač.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.
U sportu se uvijek nešto događa, a predstojeći sportski događaji obećavaju uzbuđenje i nezaboravne trenutke. U nogometu, tenisu, košarki ili...
Trgovački lanac Kaufland raspisao je više natječaja kojima traži radnike u logističko-distributivnom centru – objavljena plaća i brojne dodatne pogodnosti....
Europsko prvenstvo najvažniji je nogometni događaj u ovoj kalendarskoj godini. Igra se u lipnju i srpnju u Njemačkoj. Što je...
