DVD Donji Kneginec drugoplasirani na međunarodnom natjecanju u Kranju
U subotu 1. lipnja 2024. godine DVD Donji Kneginec je na poziv Hrvatske vatrogasne zajednice sudjelovao kao predstavnik Hrvatske na...
U trendu odlazaka mladih, ali i cijelih obitelji iz Hrvatske, načelnik Svetog Đurđa Josip Jany smatra da sve akcije trebaju biti podređene tom cilju.
– Maksimalno se trudimo. Zadnja intencija je bio pokušaj dogovora za nerad trgovina nedjeljom. Međutim, dok je u susjednome Martijancu dogovor s vlasnicima trgovina prošao bez problema, u Svetom Đurđu se neradnoj nedjelji suprotstavio samo Metss. Budući da je dogovor „svi ili nitko“, trgovine će nedjeljom i ubuduće ostati otvorene, ali nadam se ne zadugo. Ako se mi ne uspijemo dogovoriti s čakovečkim trgovcem, vjerujem da će Vlada donijeti odluku na nivou cijele države – ljut je načelnik Jany, koji se ipak ponadao da će se vlasnik Metssa pridružiti zaštiti radnika pa stići u Martijanec na potpisivanje Sporazuma.
U općinskom dječjem vrtiću Općina će sama diktirati cijenu, što će biti velika razlika
Međutim, Sporazum je potpisao samo Dražen Levak, načelnik Martijanca, jer na sreću njegovih mještana, na području Općine nema trgovina Metss. Načelnik Jany sa sastanka je otišao rezigniran, ali još sigurniji u namjeru zatvaranja trgovina nedjeljom.
Bila je ovo tek zadnja u nizu inicijativa koje poduzimaju čelnici Općine Sveti Đurđ u zalog boljeg standarda mještana.
Jedna od hitnih mjera je, smatra, i povećanje plaća na razini cijele Varaždinske županije.
Kao najveću kočnicu većim plaćama Josip Jany vidi poreznu politiku, pa vjeruje da je nužno pod hitno podići limit neoporezivog dijela plaće.
U Svetom Đurđu su svjesni da ne mogu na područje Općine dovesti velike tvtke, ali oni su misao o poslovnoj zoni ionako odavno odbacili.
Sveti Đurđ svoju šansu vidi u razvoju OPG-ova, seoskog turizma i malih obrta. S tom je mišlju napravljen i novi Prostorni plan.
– Poslovne zone su u općinskim planovima zacrtane još prije dva desetljeća. Kad ih nisu napravili moji prethodnici, sad više nema smisla. Zone su blizu jedna drugoj, nama su konkretno zone Jalžabet i Prelog pred pragom i zaista ne bi bilo smisla gurati još jednu na tom malom prostoru – realan je.
Predviđena poslovna zona trebala je zauzimati 35 hektara, od kojih je samo jedan hektar u općinskom vlasništvu, a ostale bi trebalo otkupiti. – To je more malih parcela, a ideja bivšeg načelnika je bila megalomanska. Osobito u trenutku kad su, što smo i spomenuli, oko vas druge poslovne zone.
Zbog toga Sveti Đurđ svoju šansu vidi u razvoju OPG-ova, seoskog turizma i malih obrta.
– Trebamo pomoći malima da ovdje otvore obrte i male tvrtke, napreduju i u konačnici uspješno posluju. Na nama je osigurati im infrastrukturu – kaže načelnik.
S tom je mišlju napravljen i novi Prostorni plan, fokusiran na male obrte i tvrtke. Sveti Đurđ je poznat po peradarstvu i načelnik smatra da se općinsko gospodarstvo treba bazirati na onome za što ima predispozicije, na seoska domaćinstva. Upravo je na području Svetog Đurđa najjača tvrtka za nesilice u Hrvatskoj, Loneta.
Zaposleni mještani Svetog Đurđa uglavnom rade u Prelogu, danas sve jačem centru hrvatskoga gospodarstva.
Budući je općinski cilj briga za malog čovjeka, što podrazumijeva osigurati mu viši standard, a sve počinje od brige za djecu.
– Trudimo se rasteretiti roditelje dodatnih troškova, poput plaćanja školske prehrane i radnih bilježnica, koje s iznosom od 350.000 kuna kompletno sami financiramo. Također, nakana nam je otvoriti vlastiti, općinski vrtić gdje ćemo sami biti u prilici diktirati cijenu. Ovako Općina donese odluku o rastu sredstava za sufinanciranje, što privatnik odmah iskoristi za podizanje cijene. To nam se dogodilo i lani. Općina ne treba zaradu na vrtiću, privatnik je mora imati jer u suprotnome neće otvarati vrtić. Naša je bit pokriti trošak – govori.
Demografska slika Općine nije sjajna, ali se barem stabilizirala.
– Prošle i ove godine rođeno je po 25-ero djece. Prije recesije smo imali 35 do 45 novorođenih u godini, tijekom nekoliko je godina broj padao, da bi se sad, nasreću, stabilizirao – zadovoljan je Josip Jany.
Jedna od načelnikovih ideja za veći standard je i kupovina općinskog autobusa. Bila bi to, smatra, višestruka korist, koja bi brzo isplatila ulaganje.
– Busom bismo sami mogli prevoziti školarce, a čiji prijevoz sad plaćamo u cijelosti. Autobus bi koristili i sportski klubovi, KUD, umirovljenici za izlete. Također, Općina svake godine organizira višekratne odlaske na more za mještane. Ove ih je godine s 12 autobusa na more otišlo 700. Općinski bi autobus bio idealna solucija. Godišnje nas prijevoz stoji oko 400.000 kuna, što je jako puno. Ovako bismo zaposlili vozača, i to je to – govori.
Općina Sveti Đurđ se brine o svojim ljudima, a načelnik bi trebao biti primjer onoga što od njih traži, pa danas u Općini rade petorica muškaraca starijih od 50 godina čije su tvrtke propale. – Oni su moj tim. Njih petorica starijih od 50 godina, a u proljeće nam dolazi još jedan – najavljuje.
Josip Jany planira za svog mandata u Svetom Đurđu izgraditi i starački dom.
– Mladi odlaze, a tko će se brinuti o starcima? Oni bi najradije ostali u svom kraju, gdje su proveli život. Počinjemo s izradom projekta, pa ćemo se dobro raspitati za eventualne natječaje u toj sferi.
Načelnik Jany smatra da Općina zna s fondovima. Kao zorni primjer spominje općinsku zgradu, u kojoj je i njegov ured.
– Ova je zgrada bila predviđena za rušenje, ali uz novac iz fondova kompletno je obnovljena. Danas u njoj, uz općinsku zgradu, iznajmljujemo i nekoliko poslovnih prostora, pa zapravo novcem od najma plaćamo režijske troškove Općine i održavanje zgrade – ponosan je načelnik.
A kad si načelnik općine koja je još donedavno bila jedna od najsiromašnijih u Županiji a danas po standardu ne zaostaje za većinom drugih općina, nema razloga ne biti ponosan.
Josip Jany se domislio dati općinske božićnice krmačama i kravama. Dok ova ideja kod nekih izaziva cinizam, načelnik Jany zna dobro što i zašto to radi. – Domaće je domaće, a isto uništavamo uvozom nekvalitetne inozemne robe. Domaćeg je svakog dana sve manje. Općina je s 300 pala na 200 krava, što je velika šteta. Zbog toga pokušavamo barem malo pripomoći poljoprivrednicima u njihovoj hrabrosti da i dalje drže stoku, pa za krmaču izdvajamo 100 kuna po komadu, a za kravu 200. Moramo na sve načine probati nagovoriti ljude da se održe. Hrvatska vlast preživljava na PDV-u, koji proračun od 140 milijardi kuna puni sa 60 milijuna. Komu su sad pomogli s novim načinom oporezivanja radničkih nagrada, ali i plaća? Samo sebi. Mi nećemo dobiti naš prihod, ljudi će više trošiti i država će marljivo PDV stavljati u kasu. Nisu oni glupi. Nama su skinuli, oni su dobili, čista matematika. Zašto u prosincu nisu ukinuli PDV? To bi bila dobra volja na korist građana. Također, više nema tko što raditi za manje od 5000 kuna i vidjeli biste, svi bi se poslodavci snašli.
Općina Sveti Đurđ sve je uređenija, a i dalje se puno ulaže. Više od 2,5 milijuna kuna uloženo je u obnovu društvenih domova, groblja i rasvjete. U sport je uloženo 600.000 kuna, a u vatrogastvo oko 900.000 kuna, za što su kupljena čak četiri vozila. U mlade se godišnje ulaže oko 1,5 milijuna kuna.
Najvažnija investicija koja predstoji je izgradnja dječjeg vrtića, vrijedna 9, 3 milijuna kuna, od kojih je 7 milijuna dobiveno natječajem. U tijeku je izrada Projektnog plana za najveći projekt, Aglomeraciju, koji bi trebao početi sljedeće i završiti 2024. godine. Projekt je vrijedan 220 milijuna kuna, a zajednička je realizacija triju općina i Grada Ludbrega.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.