Povežite se s nama

Život i društvo

Sv. Đurđ: bez megalomanstva i poslovnih zona, briga za malog čovjeka

Objavljeno:

- dana

Zadržati malog čovjeka doma osnovni je cilj općinskih vlasti Svetog Đurđa.

U trendu odlazaka mladih, ali i cijelih obitelji iz Hrvatske, načelnik Svetog Đurđa Josip Jany smatra da sve akcije trebaju biti podređene tom cilju.

– Maksimalno se trudimo. Zadnja intencija je bio pokušaj dogovora za nerad trgovina nedjeljom. Međutim, dok je u susjednome Martijancu dogovor s vlasnicima trgovina prošao bez problema, u Svetom Đurđu se neradnoj nedjelji suprotstavio samo Metss. Budući da je dogovor „svi ili nitko“, trgovine će nedjeljom i ubuduće ostati otvorene, ali nadam se ne zadugo. Ako se mi ne uspijemo dogovoriti s čakovečkim trgovcem, vjerujem da će Vlada donijeti odluku na nivou cijele države – ljut je načelnik Jany, koji se ipak ponadao da će se vlasnik Metssa pridružiti zaštiti radnika pa stići u Martijanec na potpisivanje Sporazuma.

U općinskom dječjem vrtiću Općina će sama diktirati cijenu, što će biti velika razlika

Međutim, Sporazum je potpisao samo Dražen Levak, načelnik Martijanca, jer na sreću njegovih mještana, na području Općine nema trgovina Metss. Načelnik Jany sa sastanka je otišao rezigniran, ali još sigurniji u namjeru zatvaranja trgovina nedjeljom.

Šansa u OPG-ima

Bila je ovo tek zadnja u nizu inicijativa koje poduzimaju čelnici Općine Sveti Đurđ u zalog boljeg standarda mještana.
Jedna od hitnih mjera je, smatra, i povećanje plaća na razini cijele Varaždinske županije.
Kao najveću kočnicu većim plaćama Josip Jany vidi poreznu politiku, pa vjeruje da je nužno pod hitno podići limit neoporezivog dijela plaće.
U Svetom Đurđu su svjesni da ne mogu na područje Općine dovesti velike tvtke, ali oni su misao o poslovnoj zoni ionako odavno odbacili.

Sveti Đurđ svoju šansu vidi u razvoju OPG-ova, seoskog turizma i malih obrta. S tom je mišlju napravljen i novi Prostorni plan.

– Poslovne zone su u općinskim planovima zacrtane još prije dva desetljeća. Kad ih nisu napravili moji prethodnici, sad više nema smisla. Zone su blizu jedna drugoj, nama su konkretno zone Jalžabet i Prelog pred pragom i zaista ne bi bilo smisla gurati još jednu na tom malom prostoru – realan je.
Predviđena poslovna zona trebala je zauzimati 35 hektara, od kojih je samo jedan hektar u općinskom vlasništvu, a ostale bi trebalo otkupiti. – To je more malih parcela, a ideja bivšeg načelnika je bila megalomanska. Osobito u trenutku kad su, što smo i spomenuli, oko vas druge poslovne zone.

Zbog toga Sveti Đurđ svoju šansu vidi u razvoju OPG-ova, seoskog turizma i malih obrta.
– Trebamo pomoći malima da ovdje otvore obrte i male tvrtke, napreduju i u konačnici uspješno posluju. Na nama je osigurati im infrastrukturu – kaže načelnik.
S tom je mišlju napravljen i novi Prostorni plan, fokusiran na male obrte i tvrtke. Sveti Đurđ je poznat po peradarstvu i načelnik smatra da se općinsko gospodarstvo treba bazirati na onome za što ima predispozicije, na seoska domaćinstva. Upravo je na području Svetog Đurđa najjača tvrtka za nesilice u Hrvatskoj, Loneta.
Zaposleni mještani Svetog Đurđa uglavnom rade u Prelogu, danas sve jačem centru hrvatskoga gospodarstva.

Budući je općinski cilj briga za malog čovjeka, što podrazumijeva osigurati mu viši standard, a sve počinje od brige za djecu.

– Trudimo se rasteretiti roditelje dodatnih troškova, poput plaćanja školske prehrane i radnih bilježnica, koje s iznosom od 350.000 kuna kompletno sami financiramo. Također, nakana nam je otvoriti vlastiti, općinski vrtić gdje ćemo sami biti u prilici diktirati cijenu. Ovako Općina donese odluku o rastu sredstava za sufinanciranje, što privatnik odmah iskoristi za podizanje cijene. To nam se dogodilo i lani. Općina ne treba zaradu na vrtiću, privatnik je mora imati jer u suprotnome neće otvarati vrtić. Naša je bit pokriti trošak – govori.
Demografska slika Općine nije sjajna, ali se barem stabilizirala.

– Prošle i ove godine rođeno je po 25-ero djece. Prije recesije smo imali 35 do 45 novorođenih u godini, tijekom nekoliko je godina broj padao, da bi se sad, nasreću, stabilizirao – zadovoljan je Josip Jany.

Vlastiti bus

Jedna od načelnikovih ideja za veći standard je i kupovina općinskog autobusa. Bila bi to, smatra, višestruka korist, koja bi brzo isplatila ulaganje.

– Busom bismo sami mogli prevoziti školarce, a čiji prijevoz sad plaćamo u cijelosti. Autobus bi koristili i sportski klubovi, KUD, umirovljenici za izlete. Također, Općina svake godine organizira višekratne odlaske na more za mještane. Ove ih je godine s 12 autobusa na more otišlo 700. Općinski bi autobus bio idealna solucija. Godišnje nas prijevoz stoji oko 400.000 kuna, što je jako puno. Ovako bismo zaposlili vozača, i to je to – govori.
Općina Sveti Đurđ se brine o svojim ljudima, a načelnik bi trebao biti primjer onoga što od njih traži, pa danas u Općini rade petorica muškaraca starijih od 50 godina čije su tvrtke propale. – Oni su moj tim. Njih petorica starijih od 50 godina, a u proljeće nam dolazi još jedan – najavljuje.

Josip Jany planira za svog mandata u Svetom Đurđu izgraditi i starački dom.
– Mladi odlaze, a tko će se brinuti o starcima? Oni bi najradije ostali u svom kraju, gdje su proveli život. Počinjemo s izradom projekta, pa ćemo se dobro raspitati za eventualne natječaje u toj sferi.

Načelnik Jany smatra da Općina zna s fondovima. Kao zorni primjer spominje općinsku zgradu, u kojoj je i njegov ured.

– Ova je zgrada bila predviđena za rušenje, ali uz novac iz fondova kompletno je obnovljena. Danas u njoj, uz općinsku zgradu, iznajmljujemo i nekoliko poslovnih prostora, pa zapravo novcem od najma plaćamo režijske troškove Općine i održavanje zgrade – ponosan je načelnik.

A kad si načelnik općine koja je još donedavno bila jedna od najsiromašnijih u Županiji a danas po standardu ne zaostaje za većinom drugih općina, nema razloga ne biti ponosan.

Božićnice krmačama i kravama

Josip Jany se domislio dati općinske božićnice krmačama i kravama. Dok ova ideja kod nekih izaziva cinizam, načelnik Jany zna dobro što i zašto to radi. – Domaće je domaće, a isto uništavamo uvozom nekvalitetne inozemne robe. Domaćeg je svakog dana sve manje. Općina je s 300 pala na 200 krava, što je velika šteta. Zbog toga pokušavamo barem malo pripomoći poljoprivrednicima u njihovoj hrabrosti da i dalje drže stoku, pa za krmaču izdvajamo 100 kuna po komadu, a za kravu 200. Moramo na sve načine probati nagovoriti ljude da se održe. Hrvatska vlast preživljava na PDV-u, koji proračun od 140 milijardi kuna puni sa 60 milijuna. Komu su sad pomogli s novim načinom oporezivanja radničkih nagrada, ali i plaća? Samo sebi. Mi nećemo dobiti naš prihod, ljudi će više trošiti i država će marljivo PDV stavljati u kasu. Nisu oni glupi. Nama su skinuli, oni su dobili, čista matematika. Zašto u prosincu nisu ukinuli PDV? To bi bila dobra volja na korist građana. Također, više nema tko što raditi za manje od 5000 kuna i vidjeli biste, svi bi se poslodavci snašli.

Ulaganja

Općina Sveti Đurđ sve je uređenija, a i dalje se puno ulaže. Više od 2,5 milijuna kuna uloženo je u obnovu društvenih domova, groblja i rasvjete. U sport je uloženo 600.000 kuna, a u vatrogastvo oko 900.000 kuna, za što su kupljena čak četiri vozila. U mlade se godišnje ulaže oko 1,5 milijuna kuna.
Najvažnija investicija koja predstoji je izgradnja dječjeg vrtića, vrijedna 9, 3 milijuna kuna, od kojih je 7 milijuna dobiveno natječajem. U tijeku je izrada Projektnog plana za najveći projekt, Aglomeraciju, koji bi trebao početi sljedeće i završiti 2024. godine. Projekt je vrijedan 220 milijuna kuna, a zajednička je realizacija triju općina i Grada Ludbrega.

Život i društvo

Šesti festival nordijskog hodanja i pješačenja ove godine u Lepoglavi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Udruga nordijskog hodanja i pješačenja “Drava” Varaždin ove godine organizira svoj 6. festival nordijskog hodanja i pješačenja.

Za lokaciju su ove godine odabrali Lepoglavu.

Festival će se održati u nedjelju, 28. travnja, a početak je u 8:30 sati. Start je kod restorana Ivančica. Na okupljanju sudionika organizatori će pripremiti piće dobrodošlice uz domaće kolače, mjerenje tlaka, šećera i određivanje BMI. Pješačenje je podijeljeno u rute, pa će grupe moći odabrati hoće li hodati crvenom rutom od 11 kilometara, plavom od 7 kilometara, zelenom od 5 kilometara ili žutom dugom tek 3 kilometra.

Nakon završenih ruta i ručka od 13 do 15 sati sudionici mogu razgledati i doznati nešto više o znamenitostima Lepoglave.

Kotizacija za sudionike iznosi 10 eura, a na svim će se rutama hodačice i hodači kretati u pratnji voditelja i pratitelja ruta te medicinskog osoblja.

Manifestacija je organizirana u suradnji s Gradom Lepoglava, Turističkom zajednicom, Turističko kulturno – informativnim centrom i Varaždinskom županijom.

Nastavite čitati

Život i društvo

˝Z cugom v zeleno Međimurje˝ – nova je turistička ponuda zelenog Međimurja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Istraživanja su pokazala kako čak 75 % turista za dolazak i kretanje po Međimurskoj županiji – a svake je godine turista sve više – koristi osobni automobil, pritom stvarajući veliki negativni CO2 otisak.

Kako bi to spriječili, ali i sačuvali najzeleniji dio Hrvatske uistinu zelenim, Turistička zajednica Međimurske županije predstavlja inovativni turistički koncept – ˝Z cugom v zeleno Međimurje˝, koja je dio projekta Laboratorij održivog razvoja turizma. Riječ je ekološki prihvatljivom dolasku u Međimurje, sudjelovanju u nizu ‘zelenih akcija’ te istraživanju ove destinacije koristeći Hop on, hop off minibusom Međimurje u pokretu, bicikl ili uživajući u pješačenju.

-Činjenicu da za putovanje vlakom od Zagreba do Čakovca treba tri i pol sata, osmislili smo novi, brži način dolaska u Međimurje. Ova turistička priča nije samo izlet nego radimo na održivoj mobilnosti jer znamo koliko je vlak zapravo održivije putovanje u odnosu na automobile i autobuse, a da ne govorimo o kruzerima i avionima. Naši putnici nisu bili samo izletnici nego i volonteri koji su na desetak lokacija po Međimurju radili lijepe stvari za našu lokalnu zajednicu, da nam Međimurje bude čišće i još ljepše i kao takvo primilo buduće goste koji će uživati naše gostoprimstvo – rekao je vidno zadovoljan direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula vidjevši odaziv izletnika/volontera koji su nasmijani stigli na prvi peron zagrebačkog Željezničkog kolodvora.

Tamo ih je, kako i priliči gostoljubivim domaćinima, dočekala glazbena dobrodošlica Mirka Švende Žige, koji se sa svojim mini bendom ukrcao kasnije i u vlak i nastavio pjevati sve do dolaska u Čakovec. Za vrijeme ovog veselog putovanja Rudi Grula je sa svojim timom predstavio koncept Laboratorij održivog razvoja turizma tijekom kojeg su učenici Srednje strukovne škole Prelog i njihova profesorica kuharstva Slađana Herman svim putnicima poslužili međimurski doručak. U skladu s idejom održivosti, doručak je podijeljen u „pinklecu“, kuhinjskoj krpi izrađenoj u Socijalnoj zadruzi Humana Nova i to bez otpadne ambalaže. Ovaj tim bio je zaslužan i za večeru tog dana u Domu kulture Štrigova, u kojem su svi putnici volonteri uživali u specijalitetima Međimurja, ali i na interaktivnoj gastro radionici sa Slađanom u kojoj se naučilo puno o zero waist načinu kuhanja.

Datum prvog putovanja nije odabran slučajno, povezan je uz Dan planeta Zemlja, pa su dolaskom u Čakovec svi putnici iz vlaka podijeljeni u manje grupe i raspoređeni na radilišta kako bi  sudjelovali u raznim ekološkim akcijama. Uređenje osjetilne staze uz eko kuću Holiday Home Lina, izrada „hotela“ za kukce u dvorištu divnog interaktivnog muzeja Med dvemi vodami, izrade kućica za ptice na skeli Mlina na Muri, izrada svijeće od voska u laboratoriju Termi sv.Martin od čije je prodaje prihod namijenjen fondu za zbrinjavanje napuštenih pasa – samo su neke. Radilo se i u dvorištu Spomen doma rudarstva “Cimper” u kojem je prvo pokazan postav muzeja, te onda počela ‘radna akcija’ s Društvom žena Mursko Središće. Svi volonteri putnici sudjelovali su u izradi cvijeća od krep papira, samo nekim elementima tradicijske maske za potrebe doma za stare i nemoćne.

Nakon odrađenog posla, volonterima je pripremljena okrjepa – vrijedne ženske ruke ispekle su i poslužile Međimursku gibanicu i zlevanku koja je se odlično spajala s netom napravljenom međimurskom rakijom žganicom. Posebno veselje i zadovoljstvo putnika bilo je na radilištu udruge Pogled gdje su volonteri  uredili okoliš objekta za djecu s autizmom, a smijeha nije nedostajalo ni na vrtu Pozojov Vrčak na kojem su domaćini Mirjana i Marijan Hren pokazali osnovni princip regenerativne poljoprivrede. Sudjelujući u proljetnim radovima u vrtu i mali i veliki volonteri naučili su puno o suživotu svih biljnih i životinjskih vrsta u ekosustavu vrta, a kad su s poslom završili pozvani su na zdravi ‘obed’ – prosenu kašu sa svježe ubranim, rascvjetanim vlascem.

-Izuzetno sam se veselila cijelom ovom putovanju u Međimurje, koje sam baš poklonila sebi, a nadam se time pridonijela i ekološkom osvješćivanju svih nas, prvenstveno i sebe same. Toliko sam sretna što sam posadila drvo, a i cijeli vikend je bio protkan brojnim zanimljivim događanjima. Osobito su me se jako dojmili međimurski konji kojih je ostalo još svega tridesetak. Iskreno se nadam da smo ovom akcijom dali poticaj ljudima da uživaju u našoj prekrasnoj prirodi, ovaj put u Međimurju- – izjavila je glumica Mia Begović koja je, s glumcem Damirom Poljičakom  iskoristila priliku da u voćnjaku eko kuće Holiday Home Lina, prvog objekta ruralnog turizma u Hrvatskoj s prestižnim Ecolabel certifikatom i jedne od destinacije volonterskih radova, posade drvo. U tome je posebno uživala i Damirova kći Erin koja se tada prvi put vozila vlakom, a u novim ‘igračkama’ drvenim oblutcima i kamenčićima (korištenim za izradu taktilne staze) pronašla je zanimaciju ostavljajući svoj zeleni trag tog vikenda.

Na radilištu nešto dalje dizajnerica Anamarija Ricov, poznata po upotrebi ekološki prihvatljivih tkanina u svojim kreacijama (svi komadi su izrađeni od recikliranih tkanina i obojeni bojama na bazi vode što ih čini biorazgradivim)  pomogla je  u radovima OPG OPOR iz Oporovca poznatom po uzgoju koza. Volonteri su vidjeli kako izgleda život pastira, pazeći na svoja stada taj dan, a Ana Marija je posebno bila ponosna što je njoj u pastirenju pomogla njezina četveronožna prijateljica, pas Shiba, koja je s vlasnicom dobro došla i u vlak i u Međimurje.

Operna pjevačica Antonela Malis volontirala na imanju PG Geler, pomažući u pripremi pašnjaka za Međimurskog konja, autohtonu kritično ugrožena pasminu, kojoj prijeti izumiranje. Riječ je o radnom konju, koji se koristio za obradu zemlje i prijevoz, jedinoj radnoj snazi i pomoći vrijednim ljudima ovog kraja. Danas je samo 40-ak grla i to na ovom PG-u.

-Vidjela sam ovu livadu iz sna i probala kositi, ali čini mi se da za košnju baš nisam talentirana pa mi je došlo da zapjevam i tako pridonesem ovoj sjajnoj akciji. Ovdje biti, u ovakvoj prekrasnoj prirodi kakva odlikuje cijelo Međimurje, a ne zapjevati, bio bi grijeh – kaže Antonela Malis koja je svim ‘koscima’ zapjevala Jaltu.

U Štrigovi, još jednom radilištu, nije se baš pjevalo, ali se šumom orio smijeh. Volonteri su očistili šumski put uklanjajući granje i ostatke lišća, te svi zajedno slušali svoju ‘voditeljicu’ radne akcije glumicu Mirtu Zečević. Velika ljubiteljica prirode, navukla je radne rukavice i povela ‘svoju grupu’ da naprave ‘čudo’. Nakon što je staza postala prohodna i lijepa, uslijedila je i nagrada! Iznad Štrigove, na kultnom Mađerkinom bregu svi volonteri iz ove grupe nazdravili su lijepo provedenom vremenu i uspješno odrađenom poslu čašom pušipela – vina koje se pije u ovom kraju.

Međimurskom gibanicom zasladili su dan volonteri na Mlinu na Muri koji stojeći na skeli ispod koje je prolazila energična Mura u miru i skladu s prirodom izrađivali kućice za ptice. Na svoju, pomno dizajniranu posebno je bila ponosna aktualna miss Međimurja Luna Marija Novak kojoj je u radu pomogla i njezina mama.

I tako red rada, red odlične zabave, red uživanja u prekrasnoj prirodi ali i u eno gastro ponudi stiglo je vrijeme i za počinak. Svakom putniku na ovom zelenom izletu pružena je mogućnost odabira smještaja pa kako je večer padala stotinjak je ljudi krenulo do svog smještaja. Neki su spavali u eko kući Holiday home Lina, neki u Glamping resortu Toplice Sveti Martin, neki su odabrali robinzonski smještaj PG Geler, neki su prespavali u ekološkoj kući sa zemljanom fasadom (prirodnim izolatorom) Pozojovog Vrčaka. U izboru su bili i hostel Industrial, hotel Park u Čakovcu, a neki su krenuli prema Prelogu i spavali u hotelu Panorama s pogledom na najveće akumulacijsko jezero u Hrvatskoj.

-Kako bismo goste ohrabrili da prespavaju u Međimurju te tako produže svoj boravak i pridonesu turističkom gospodarstvu, koncept “Z cugom v zeleno Međimurje” podrazumijeva jedno noćenje. U tom slučaju se vlakom putuje besplatno. Da je ideja naišla na pozitivan odjek pokazuje podatak da su u dva dana rasprodani svi aranžmani i svi su se izletnici, njih stotinjak, odlučili za vikend varijantu, dakle rezervirali su spavanje i dva dana proveli u Međimurju – zaključio je direktor TZMŽ Rudi Grula napominjući kako je ovaj koncept zamišljen kao putovanja jednom mjesečno. “Z cugom v Zeleno Međimurje” tako možete ponovo u svibnju, a sve informacije pronađite na web stranici www.boje-medimurja.com

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje