Općina Petrijanec za đake kupuje nove bilježnice, kajdanke i pisanke, likovne mape…
U Općini Petrijanec ove će godine prvog dana nastave u školskoj godini 2024./2025. učenike osnovne škole na stolu dočekati nove...
Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga, što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Moždani udar ne bira ni vrijeme, ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik invaliditeta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5180 osoba, odnosno 10 posto svih umrlih. Od toga je 2191 muškarac, odnosno 8,6 posto od svih umrlih muškaraca, i 2989 umrlih žena, odnosno 11,3 posto od svih umrlih žena. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba, odnosno 4,4 posto od ukupno umrlih te dobne skupine. Godišnje se u Hrvatskoj od ove bolesti liječi oko 12.000 do 13.000 osoba.
U posljednjih 20 godina prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, odnosno moždanog udara u Hrvatskoj, što je izraženije za dobnu skupinu do 65 godina. Od 251,4 osobe na 100.000 stanovnika u 2000. godini trend se smanjio na 98,8 osoba na 100.000 stanovnika u 2019.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (318,6/100 000), a s najnižom Švicarska (43,7/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 158,4/100 000.
Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će ovu ugrozu, međutim, gotovo svi moždani udari (čak 90 posto!) mogu se spriječiti mjerama prevencije. Stoga je Svjetska organizacija za moždani udar povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara, 29. listopada, posebnu pažnju odlučila posvetiti rizicima i prevenciji. U tom duhu osmišljen je i slogan koji prati kampanju, a glasi „#NeBudiTaj“. Tako je cilj ovogodišnjeg obilježavanja usmjeren na podizanje razine svjesnosti javnosti o tome koje je korake potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara, a osobiti naglasak stavljen je na tjelesnu aktivnost.
Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. Deset je ključnih rizičnih faktora: visoki krvni tlak, nedostatak tjelesne aktivnosti, loša prehrana, prekomjerna tjelesna težina, fibrilacija atrija, odnosno nepravilni otkucaji srca, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, visoka razina kolesterola, dijabetes te depresija i stres. Primjerice, više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom, a sa samo 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno možemo reducirati rizik od moždanog udara za 25 posto.
Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti. Najbolje preporuke za smanjenje rizika od ovih bolesti na osobnoj razini su tjelesna aktivnost, pravilna prehrana bogata voćem i povrćem uz minimalan unos soli, šećera i masnoća, ograničena konzumacija alkohola te nepušenje.
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Posljedice su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju te razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.
Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju te nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo. Brza reakcija, pravovremeni pristup skrbi kao i rehabilitacija povećavaju dostupne mogućnosti liječenja i oporavka, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.