Povežite se s nama

Život i društvo

Svaka četvrta osoba u riziku je od moždanog udara

Objavljeno:

- dana

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga, što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Moždani udar ne bira ni vrijeme, ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik invaliditeta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5180 osoba, odnosno 10 posto svih umrlih. Od toga je 2191 muškarac, odnosno 8,6 posto od svih umrlih muškaraca, i 2989 umrlih žena, odnosno 11,3 posto od svih umrlih žena. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba, odnosno 4,4 posto od ukupno umrlih te dobne skupine. Godišnje se u Hrvatskoj od ove bolesti liječi oko 12.000 do 13.000 osoba.

U posljednjih 20 godina prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, odnosno moždanog udara u Hrvatskoj, što je izraženije za dobnu skupinu do 65 godina. Od 251,4 osobe na 100.000 stanovnika u 2000. godini trend se smanjio na 98,8 osoba na 100.000 stanovnika u 2019.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (318,6/100 000), a s najnižom Švicarska (43,7/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 158,4/100 000.

Prevencija

Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će ovu ugrozu, međutim, gotovo svi moždani udari (čak 90 posto!) mogu se spriječiti mjerama prevencije. Stoga je Svjetska organizacija za moždani udar povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara, 29. listopada, posebnu pažnju odlučila posvetiti rizicima i prevenciji. U tom duhu osmišljen je i slogan koji prati kampanju, a glasi „#NeBudiTaj“. Tako je cilj ovogodišnjeg obilježavanja usmjeren na podizanje razine svjesnosti javnosti o tome koje je korake potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara, a osobiti naglasak stavljen je na tjelesnu aktivnost.

Rizični čimbenici

Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. Deset je ključnih rizičnih faktora: visoki krvni tlak, nedostatak tjelesne aktivnosti, loša prehrana, prekomjerna tjelesna težina, fibrilacija atrija, odnosno nepravilni otkucaji srca, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, visoka razina kolesterola, dijabetes te depresija i stres. Primjerice, više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom, a sa samo 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno možemo reducirati rizik od moždanog udara za 25 posto.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti. Najbolje preporuke za smanjenje rizika od ovih bolesti na osobnoj razini su tjelesna aktivnost, pravilna prehrana bogata voćem i povrćem uz minimalan unos soli, šećera i masnoća, ograničena konzumacija alkohola te nepušenje.

Posljedice

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Posljedice su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju te razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju te nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo. Brza reakcija, pravovremeni pristup skrbi kao i rehabilitacija povećavaju dostupne mogućnosti liječenja i oporavka, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.

Život i društvo

Uskršnja izložba Učeničke zadruge Vrčeki u Viničkoj tradicijskoj kući

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Učenička zadruga Vrčeki iz Osnovne škole Vinica organizirala je izložbu radova sekcija u Viničkoj tradicijskoj kući u razdoblju od 20. do 22. ožujka pod nazivom “Vuzim i Vrčeki – kaj su naše ruke napravile”.

Izložbu je svečano otvorio načelnik Općine Vinica, dr.sc. Branimir Štimec, prof., a riječi pozdrava i pohvale za trud i angažman uputila je i ravnateljice škole Mirjana Jambriško. Tijekom trodnevnog programa izložbu su razgledali djelatnici osnovne škole s učenicima, vrtićke grupe s odgojiteljicama i ravnateljicom Dječjeg vrtića Vinica, članovi KUD-a Vinica, predstavnica Udruge mladih Umami Vinica te drugi mještani općine. Posjetitelji su imali prilike poslušati priče o nekadašnjim uskršnjim običajima koje su pripovijedale učenice članice Povijesne sekcije.

Učitelji su s nekim razrednim odjelima realizirali nastavu u tradicijskoj kući. Voditeljice sekcija održale su radionice ukrašavanja pisanica prirodnim tehnikama i radionicu izrade cvjetnih puški za učenike i mještane u suradnji s bivšom ravnateljicom škole, Anicom Hrnčić te djelatnicama Srednje škole Arboretum Opeka, Vericom Tot, Blaženkom Adamić Gregurec i Gabrijelom Adamić. Voditeljica zadruge Vrčeki, Suzana Mihelčić, izuzetno je zadovoljna podržanom idejom o realizaciji izložbe te zahvaljuje voditeljicama sekcija na angažmanu te podršci i posjećenosti izložbe od strane školskih djelatnika, partnera, načelnika i mještana općine Vinica.

Nastavite čitati

Život i društvo

Više od 300.000 eura uloženo u uređenje vodotoka i sanaciju ceste na području Ivanečke Željeznice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak boravio je 27. ožujka u Ivanečkoj Željeznici u kojoj je u pratnji predsjednika Gradskog vijeća Grada Ivanca Zdenka Đurasa, direktora Hrvatskih voda VGO za Muru i Gornju Dravu dr.sc. Milana Reze, ravnatelja Županijske uprave za ceste Tomislava Osonjačkog, njegovog pomoćnika Krunoslava Lukačića te predsjednika Mjesnog odbora Ivanečka Željeznica Vladimira Mudrog obišao radove koje izvode Hrvatske vode u cilju sprečavanja izlijevanja potoka u Ivanečkoj Željeznici te poplavljivanja javnih i privatnih površina.

Župan Stričak zadovoljan je izvedenim radovima naglasivši pritom važnost sanacije i uređenja prometnica kako bi sigurnost svih sudionika u prometu bila neometana.

– Nakon prošlogodišnje elementarne nepogode prouzročene obilnim padalinama, održali smo kolegij svih načelnika i gradonačelnika kako bi detektirali tzv. crne točke, tj. mjesta koja su usporavala protočnost vode. Temeljem tih prijava, održali smo sastanak s Hrvatskim vodama, Hrvatskim cestama, Hrvatskim šumama i Županijskom upravom za ceste te kako bi pripremili interventne mjere, da bi ovu godinu dočekali što spremniji. Jedan od odličnih primjera te zajedničke suradnje je vidljiv i ovdje u Ivanečkoj Željeznici gdje su Hrvatske vode odradile odličan posao, a ŽUC je sanirao cestu te tako omogućio kvalitetniji i sigurniji promet, pogotovo autobusima koji voze djecu u školu – rekao je župan Stričak zahvalivši se svima na suradnji.

Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i Gornju Dravu dr.sc. Milan Rezo je istaknuo kako su Hrvatske vode u Ivanečkoj Željeznici provele radove kroz hitne intervencije održavanja vodotoka Ivanečka Željeznica.

– Vlada Republike Hrvatske je Hrvatskim vodama VGO za Muru i gornju Dravu osigurala milijun eura za sanaciju šteta na otvorenim vodotocima koje su nastale uslijed oborina u svibnju i kolovozu 2023. Zbog palih oborina kroz program hitnih intervencija u 2023. godini izvedeno je radova u iznosu od 150.000 eura na bujičnom vodotoku Ivanečka Željeznica. U 2024. godini Vodno gospodarska ispostava Plitvica – Bednja je aktivno nastavila na uređenju Ivanečke željeznice s planiranim iznosom od 100.000 eura – rekao je direktor Rezo naglasivši da su Hrvatske vode u fazi projektiranja uređenja sliva Ivanečka Željeznica kojim će se postići cjelovito rješenje zaštite od štetnog djelovanja voda i smanjenja rizika od poplava.

Ravnatelj ŽUC-a Osonjački pohvalio je izvrsnu zajedničku suradnju između ŽUC-a i Hrvatskih voda.

– Ovo je primjer izvrsne zajedničke suradnje. U prvoj fazi Hrvatske vode rješavale su vodotok, dok smo mi u drugoj fazi sanirali cestu uloživši 65.000 eura te smo na taj način omogućili kvalitetniji i sigurniji promet, pogotovo autobusi ma koji voze djecu u školu – rekao je ravnatelj Osonjački.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje