Povežite se s nama

Život i društvo

Svaka četvrta osoba u riziku je od moždanog udara

Objavljeno:

- dana

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.

Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga, što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Moždani udar ne bira ni vrijeme, ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik invaliditeta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5180 osoba, odnosno 10 posto svih umrlih. Od toga je 2191 muškarac, odnosno 8,6 posto od svih umrlih muškaraca, i 2989 umrlih žena, odnosno 11,3 posto od svih umrlih žena. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba, odnosno 4,4 posto od ukupno umrlih te dobne skupine. Godišnje se u Hrvatskoj od ove bolesti liječi oko 12.000 do 13.000 osoba.

U posljednjih 20 godina prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, odnosno moždanog udara u Hrvatskoj, što je izraženije za dobnu skupinu do 65 godina. Od 251,4 osobe na 100.000 stanovnika u 2000. godini trend se smanjio na 98,8 osoba na 100.000 stanovnika u 2019.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (318,6/100 000), a s najnižom Švicarska (43,7/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 158,4/100 000.

Prevencija

Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će ovu ugrozu, međutim, gotovo svi moždani udari (čak 90 posto!) mogu se spriječiti mjerama prevencije. Stoga je Svjetska organizacija za moždani udar povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara, 29. listopada, posebnu pažnju odlučila posvetiti rizicima i prevenciji. U tom duhu osmišljen je i slogan koji prati kampanju, a glasi „#NeBudiTaj“. Tako je cilj ovogodišnjeg obilježavanja usmjeren na podizanje razine svjesnosti javnosti o tome koje je korake potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara, a osobiti naglasak stavljen je na tjelesnu aktivnost.

Rizični čimbenici

Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. Deset je ključnih rizičnih faktora: visoki krvni tlak, nedostatak tjelesne aktivnosti, loša prehrana, prekomjerna tjelesna težina, fibrilacija atrija, odnosno nepravilni otkucaji srca, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, visoka razina kolesterola, dijabetes te depresija i stres. Primjerice, više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom, a sa samo 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno možemo reducirati rizik od moždanog udara za 25 posto.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti. Najbolje preporuke za smanjenje rizika od ovih bolesti na osobnoj razini su tjelesna aktivnost, pravilna prehrana bogata voćem i povrćem uz minimalan unos soli, šećera i masnoća, ograničena konzumacija alkohola te nepušenje.

Posljedice

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Posljedice su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju te razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju te nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo. Brza reakcija, pravovremeni pristup skrbi kao i rehabilitacija povećavaju dostupne mogućnosti liječenja i oporavka, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.

Život i društvo

FOTO Prečasni Ivan Kozjak, rodom iz Belice, proslavio 60. obljetnicu svog ređenja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Anita Trešćec/Varaždinska biskupija

Umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije preč. Ivan Kozjak, rodom iz Belice, proslavio je 29. lipnja šezdesetu obljetnicu svoga svećeničkog ređenja u kapeli sv. Ivana Arškog u Svećeničkom domu u Varaždinu, piše Varaždinska biskupija.

Na svečanom euharistijskom slavlju kojem je predsjedao koncelebrirala su šesnaestorica svećenika. Među njima bili su mons. Antun Perčić, generalni vikar, preč. Josip Koprek, ravnatelj Svećeničkog doma, preč. Damir Bobovec, preč. Mario Kopjar, umirovljeni svećenici – korisnici Svećeničkog doma, vlč. Ivica Puškadija, župnik Župe Sveti Juraj na Bregu gdje je svečar bio župnik punih 37 godina i vlč. Karlo Kruljac, župnik iz svečareve rodne Župe Belica.

Na zahvalnom misnom slavlju dijamantnog jubileja okupili su se obitelj, rodbina i prijatelji preč. Kozjaka te djelatnici Svećeničkog doma. Preč. Kozjak svetu misu je prikazao za svoje pokojne roditelje, brata i sestru.

Uvodeći u sveto misno slavlje preč. Kozjak je pozvao na promišljanje i preispitivanje kako svatko od nas koristi talente koje mu je Gospodin darovao. Istaknuo je kako mu je bila želja ovaj jubilej proslaviti u ovom intimnom krugu braće svećenika, obitelji i prijatelja, zahvaliti Gospodinu na daru života, obitelji iz koje je potekao te na daru svećeničkog poziva koji je nastojao živjeti i ostvarivati posljednjih šezdeset godina.

Prigodnu propovijed održao je preč. Josip Koprek, koji je rekao da je prigodno ovakav jubilej slaviti upravo na svetkovinu apostolskih prvaka Petra i Pavla, kada je slavljenik i bio zaređen za svećenika 1962. godine.

– U onoj mjeri u kojoj smo povezani s Kristom, u mjeri u kojoj se damo od njega oblikovati, tako će na koncu izgledati naš život i naše svećeništvo – rekao je preč. Koprek i završio propovijed riječima čestitke slavljeniku, uza želju da i nadalje svakog dana ustraje i u suradnji s Božjom milošću svoje srce oblikuje da bude što sličnije Presvetom Srcu Isusovu.

Preč. Ivan Kozjak rođen je 5. svibnja 1936. godine na Belici. Za svećenika je zaređen na Petrovo 1962. godine po rukama zagrebačkog nadbiskupa Franje Šepera. Mladu misu proslavio je 15. srpnja iste godine na rodnoj Belici.

Bio je dvije godine na službi kapelana u Bjelovaru, a zatim je šest godina bio župnikom u Ruševu, odakle je dvije godine upravljao i župom Čaglin. Nakon toga je nešto kraće od godine dana upravljao župom Velika Trnovitica i župom Ladislav. Ujesen 1972. godine preuzeo je Župu Sveti Juraj na Bregu u gornjem Međimurju, gdje je bio župnikom sve do 2009. godine kada je umirovljen. Danas živi u Svećeničkom domu u Varaždinu.

Nastavite čitati

Život i društvo

Gradovi i općine u Varaždinskoj županiji uglavnom dobili najviše ocjene za transparentnost proračuna

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Institut za javne finacije (IJF) objavio je podatke o transparentnosti regionalnih/lokalnih proračuna od studenog 2021. do travanja 2022. godine.

Razina proračunske transparentnosti može iznositi od 0 do 5, s time da je 5 najviša ocjena.

– Transparentni proračuni omogućuju uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu pa građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava i ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti regionalnih/lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju. KARTA prikazuje proračunsku transparentnost mjerenu brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama svih županija, gradova i općina – objašnjavaju iz IJF-a.

Odlična je vijest da gotovo sve općine i gradovi u Varaždinskoj županiji imaju peticu iz proračunske transparentnosti. I sama Varaždinska županija dobila je peticu. Mnogi od njih već godinama dobivaju najbolju ocjenu u ovom segmentu.

Općine Bednja, Ljubešćica i Cestica dobile su četvorku. Najniža ocjena u varaždinskoj županiji je trojka, i nju je dobio samo Grad Novi Marof.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje