Povežite se s nama

Kultura

Sva tri odjela Gradske knjižnice sele u vilu Oršić, za preuređenje i dogradnju treba 30-ak milijuna kuna

Objavljeno:

- dana

Jednoglasna odluka

Nakon 178 godina podstanarstva varaždinska Gradska knjižnica i čitaonica “Metel Ožegović“ trebala bi napokon dobiti stalnu adresu. Svojoj najstarijoj kulturnoj instituciji Gradsko vijeće je u ponedjeljak  dodijelilo vilu Oršić s pripadajućim zemljištem.

Ministarstvo kulture je poduprlo projekt preseljenja u vilu Oršić. U tom zdanju, koje već godinama propada, u planu je bilo uređenje hotela. Međutim, gradonačelnik Goran Habuš je rekao da zainteresiranih investitora nije bilo, pa su taj objekt odlučili dodijeliti upravo Knjižnici. 

Ministarstvo kulture je podržalo projekt, no sad tek kreće bitka za osiguranje potrebnih 30-ak milijuna kuna za preuređenje i dogradnju vile.

Na novu lokaciju preselila bi sva tri odjela – Odjel za odrasle  koji je sad u HNK, Dječji u vili Bedeković i ogranak na Banfici. Za projekt će biti potrebno osigurati  30-ak milijuna kuna (bez opreme), a taj novac planira se namaknuti iz europskih fondova. Ravnatelj Knjžnice Mario Šoštarić ističe da će prvi korak biti javljanje na natječaj Ministarstva kulture, koji bi trebao biti raspisan u lipnju.  

– Javit ćemo se budući da Ministarstvo od ove godine počinje s financiranjem projektne dokumentacije – najavljuje. 

Osim što bi se vila Oršić preuredila, predviđena je dogradnja zgrada u dvorištu te na pripojenom zemljištu koje je FOI vratio Gradu. Riječ je o 1.200 kvadrata vile i 3.800 kvadrata novih, troetažnih zgrada, pa bi, umjesto sadašnjih 1.400 kvadrata, buduća Gradska knjižnica na raspolaganju imala oko 5.000 četvornih metara.

Knjige u podrumu

Bilo bi to sasvim dovoljno za rješenje kroničnog nedostatka prostora za pohranjivanje knjiga i arhivske građe, koja već niz godina zauzima svaki slobodan prostor u zgradama knjižnice na tri lokacije.

Štoviše, iskorišten je i svaki kutak podrumskih prostora. – Iako su poduzete sve mjere predostrožnosti kako se građa ne bi uništila, jasno je da to nije niti izbliza adekvatan prostor za knjižnu građu, ali, jednostavno i jasno – nema više mjesta – kaže Šoštarić, u čijem je uredu u HNK također smješten dio vrijednih zbirki. 

Novac za projektnu dokumentaciju pokušat će ishoditi na natječaju Ministarstva 

Kad se Knjižnica preseli, predviđeno je da se te zbirke smjeste u kompletno preuređene sobe vile Oršić, dok bi se građa arhivirala u dograđenim objektima.

– Knjižnica nikad nije bila bliže dobivanju vlastitog doma. Za to moramo ponajprije zahvaliti zalaganju predsjednika Upravnog vijeća Branku Godiniću, koji se i u Ministarstvu i u Gradu jako potrudio oko realizacije ove ideje. Više se ne možemo razvijati, nemamo mjesta. Niti za pribavljanje, niti za zaštitu građe – navodi Šoštarić. 

Osim što bi sva vrijedna građa bila čuvana na jednome mjestu, predviđa se uređenje multimedijalne dvorane, informacijski centar, prostor za slijepe i slabovidne osobe, likovne izložbe, glazbene slušaonice i drugo. – Zahvaljujući tome je projekt poduprlo Ministarstvo kulture, čime su otvorena vrata europskih fondova. Znači, ako prođemo na natječaju Ministarstva i dobijemo novac za projektnu dokumentaciju, nema povratka. Projekt ide – rekao je Mario Šoštarić. Bude li sve teklo po planu,  Knjižnica bi se za pet godina uselila u vlastiti prostor.

Selidbe

Tijekom više od stoljeća njezina postojanja, često su se mijenjali ime i adresa Knjižnice. Od 1838. do danas šest je puta promijenila ime, a adresu četiri puta. Prvo je bila u Kavani kod Križa, pa na prvom katu palače Herzer, potom u Kranjčevićevoj i na kraju u zgradi Kazališta. U međuvremenu se Dječji odjel seli u vilu Bedeković, koja je danas predmet denacionalizacije pa je pitanje trenutka kad će se zgrada vratiti franjevcima. Otvoren je i Ogranak na Banfici.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Kultura

Noć muzeja: uz besplatno stručno vodstvo upoznajte Muzej grada Ludbrega

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsko muzejsko društvo u petak, 28. siječnja, održava 17. po redu Noć muzeja pod temom „Muzeji – između stvarnosti i digitalnog”.

Manifestacija Noć muzeja započela je Berlinu u Njemačkoj 1998. godine pod nazivom „Duga noć muzeja” kao kulturni događaj u kojem muzeji i kulturne ustanove ostaju otvorene do kasno i omogućuju novi otvoreniji pristup muzejskoj publici. Godine 1999. manifestaciji se pridružuje Francuska, a od 2005. godine prerasta u događaj na europskoj razini.

U Hrvatskoj te iste godine započinje pilot projekt za šest zagrebačkih muzeja, a od 2007. Noć muzeja prerasla je u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja.

Muzej grada Ludbrega, koji je u sastavu Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak”, pridružuju se ovogodišnjoj manifestaciji tako što će otvoriti svoja vrata za posjetitelje. U sklopu Noći otvorenih vrata koja će trajati od 18 do 21 sat svi zainteresirani imat će priliku razgledati kapelicu Svetog Križa i Zbirku sakralne umjetnosti u Dvorcu Batthyany te Arheološki park Iovia uz besplatno stručno vodstvo.

Zajednička vodstva na lokacijama kreću u 18, 19 i 20 sati i nije potrebna najava. Program će se odvijati u kontroliranim uvjetima i okolnostima uz obavezne Covid potvrde i maske za lice.

Organizatori napominju da je Noć otvorenih vrata Muzeja grada Ludbrega ujedno i prvi događaj u sklopu programa “Ludbreg petkom” koji ove godine donosi brojna kulturno-umjetnička zbivanja.

Nastavite čitati

Kultura

Izložba i dokumentarni film: Prva ovogodišnja „Srijeda u Muzeju“ posvećena Evi Akerman

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vraćaju se „Srijede u Muzeju“! Nakon duže stanke nastale zbog situacije izazvane koronavirusom, Gradski muzej Varaždin nastavlja s popularnim tjednim programom u sklopu kojeg je proteklih godina održan niz aktivnosti: predavanja različitoga tematskog spektra, predstavljanja publikacija, znamenitih pojedinaca i ustanova, otvorenja izložbi te drugih kulturnih i općedruštvenih sadržaja.

S obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju, „Srijede“ će se organizirati uz provedbu propisanih/preporučenih mjera, koje će se prilagođavati odlukama mjerodavnih tijela, a većina programa moći će se pratiti i uživo na nekoliko medija.

Prva ovogodišnja „Srijeda u Muzeju“, koja je na rasporedu 26. siječnja, posvećena je Evi Akerman, ženi iznimne energije koja nas je napustila u lipnju prošle godine. Rođena je u Varaždinu, u uglednoj židovskoj obitelji Krajanski; jedina je iz svoje obitelji preživjela holokaust. Nakon Drugoga svjetskog rata živjela je u Zadru, a od 2005. u Zagrebu.

Priča o Evi Akerman realizirana je kroz projekt – izložbu i dokumentarni film – Židovske općine Zagreb, Mire Wolf i članova obitelji Akerman, premijerno predstavljen u Zagrebu potkraj prošle godine. Autorica i scenaristica dokumentarnog filma o životu Eve Akerman je Mira Wolf, snimatelj je Miljenko Bolanča, a montažer Bogdan Tankosić.

Projekt se u GMV-u predstavlja u povodu obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta. Izložba s obiteljskim uspomenama i slikarskim radovima Eve Akerman u varaždinskom izdanju bit će dopunjena predmetima iz fundusa GMV-a sadržajno povezanima s obitelji Krajanski i bit će besplatno dostupna za razgled do 27. veljače ove godine.

Program se održava u multimedijskoj dvorani u palači Herzer GMV-a (Franjevački trg 10) s početkom u 19 sati, uz ograničen broj posjetitelja (25), a emitirat će se i uživo na medijima: Facebook stranicama GMV-a, Varaždinski.hr, Magic Net i TV kanal Magic Net.

Snimka programa trajno je dostupna na YouTube kanalu GMV-a.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje